Kategorija: Analize

CRNA GORA: NOVINARI SE NAJMANJE PITAJU ŠTA ĆE OBJAVITI

Marijana Camović | mar 2, 2017

IZDVAJAMO

Četvrtina anketiranih smatra da se kredibilitet novinarstva veoma smanjio, a svega 28% ispitanika istaklo je da je značaj novinarstva za društvo donekle porastao. Problem je to što su neki novinari istakli da im je skrenuta pažnja da ne mogu negativno da izvještavaju o kompanijama koje su veći oglašivači u tom mediju, te da poslodavci radije prihvataju tekstove u kojima se negativno govori o političarima nego o moćnim biznismenima ili njihovim kompanijama. Razlog tome vide u malom marketinškom tržištu za koje se utrkuje jako veliki broj medija.

LAŽNE VIJESTI I POST-ISTINA: MOŽE LI NAS SPASITI PROVJERA ČINJENICA?

Borislav Vukojević | mar 1, 2017

IZDVAJAMO

Provjerene, tačne i istinite informacije danas mogu pokazati kako su činjenice koje smo do juče smatrali “istinitim” ustvari bile vješto upakovane fabrikacije stvarnosti. Upravo u takvim okolnostima je važno posmatrati post-istinu, jer je ponekad vraćanje svojim kritičkim promišljanjima i stavovima odbrambeni mehanizam od iskrivljenih činjenica. Recimo, masakr studenata na Trgu Tjenanmen 1989. godine se i danas nalazi u knjigama i udžbenicima kao primjer okrutnog ponašanja vojske prema građanima. Tekst koji sadrži ovakav opis događaja je rad Džona Kina pod nazivom “Strukturni preobražaji javne sfere” iz 1995. godine, gdje autor navodi: “gotovo sigurno je izvještavanje produžilo trajanje protesta, okončanog pokoljem između 400 i 800 studenata”. Alternativne činjenice pokazuju da do masakra zapravo nikada nije ni došlo, a pogotovo da nije bilo krvavog marša oklopnih vozila. Slobodan Reljić u tekstu za Politiku “Masakra nije bilo” navodi niz primjera svjedoka sa događaja na Trgu, među kojima je najvažnija izjava dopisnika BBC-ja Patrika Džejmsa koji je rekao: “nije bilo masakra na Tjenanmenu” i “možda sam pogrešno prenio dešavanja sa Trga”.

MEDIJI U BOSNI I HERCEGOVINI: DE FACTO I DE JURE

Srđan Puhalo | mar 1, 2017

IZDVAJAMO

On iz EU: Gospodine Puhalo, moramo završiti razgovor. I pored dobre namjere, ne razumijem vaše nezadovoljstvo i pesimizam kada se govori o stanju medija u BiH. Ako sam dobro shvatio, a mislim da jesam, zakoni koji se tiču slobode govora i medija su veoma dobri i nisu restriktivni. Kao što sami kažete, ni cenzura nije prisutna u velikoj mjeri, dok je autocenzura psihološki problem svakog radnika u medijima. Imate veliki broj raznovrsnih medija u zemlji, kao i u regionu, koji su vam relativno lako dostupni. Imate tri javna servisa koji zastupaju interese različitih političkih partija, interesnih grupa, oglašivača i koji svakako doprinose različitom sagledavanju nekog događaja. Imate školovane novinare koji, istina, nemaju visoke plate i dobre uslove rada, ali imaju mogućnost da se udruže u strukovna i profesionalna udruženja u borbi za svoju bolju poziciju. De jure, građani imaju potpunu slobodu da sami izaberu koji će medij gledati, slušati i čitati. U čemu je problem?

FTV I BHT1: REVIZIJA I JAVNE TELEVIZIJE

Uglješa Vuković | feb 28, 2017

PLUS SEDMICE

FTV
Uredničke pripreme Amre Zaklan, jer se u njenim Dnevnicima ne može prepoznati nečiji ideološki ili politički potpis. Njenu pažnju okupira vijest i koliko je ona relevantna TV publici kao vrlo heterogenoj skupini.
BHT1
Odluka da se oba člana Predsjedništva koji različito posmatraju reviziju ugoste u dva dana, jedan za drugim.

MINUS SEDMICE

FTV
Praksa čitanja saopštenja institucija ili vodećih političara je sumnjiva dnevnička vrsta. Šta to može opravdati da se nečiji recitali na sva zvona ponove? Jedino vanredne okolnosti, ali to su rijetke prilike i taj se kriterij ne može uvažiti ako se radi o već uveliko poznatim stavovima.
BHT1
Razgovori sa članovima Predsjedništva nisu bili dovoljno dinamični i neposredni. Bolje nego u ranijim intervjuima, ali političari se moraju izložiti novinarskom bezobrazluku u određenoj mjeri. Oni nisu naučnici koji predstavljaju svoj rad, već ljudi koji donose odluke u ime onih koji putem novinara žele saznati njihove stvarne namjere. To se neće otkriti u uvježbanoj razmjeni riječi.

MITO I KORUPCIJA U ZDRAVSTVU: JEDNI OTKRIVAJU, DRUGI PRIKRIVAJU

Aleksandar Brezar | feb 28, 2017

IZDVAJAMO

Govoreći o relativizirajućoj moći medija, treba se osvrnuti i na slučaj nevesinjske bolnice. Bolnicu u Nevesinju finansirao je iz vlastitih sredstava Mihajlo Labalo, koji je nakon radnog vijeka provedenog u Americi odlučio da zarađeni novac uloži u njenu izgradnju. Dostupne informacije ukazuju na to da su Labalo i njegovi nasljednici, koji su osnovali fondaciju sa njegovim imenom poslije Labalove smrti 2007. godine, u izgradnju ove ustanove uložili oko 10 miliona maraka. Radovi su stali nakon njegove smrti, te je bolnica dovršena tek 2014. godine ‒ reklo bi se, tek kada je njeno otvaranje bilo u interesu vladajućih struktura. Tada je većina medija o bolnici pisala afirmativno, poput Glasa Srpske, koji ju je u članku od 11. oktobra 2014. već u naslovu okarakterisao kao “ponos cijele Hercegovine”. Interesantno je da je u članak uvrštena i izjava Milorada Dodika, koji je u jednoj od ranijih posjeta Nevesinju i objektu u izgradnji rekao da je njegov cilj “da ovo bude objekat sa najsavremenijom opremom koja može da istrpi konkurenciju u narednih nekoliko desetina godina”. Očito je da je tako za nešto što je itekako većinski čin dobročinstva pojedinca (za dovršavanje bolnice je bilo potrebno pola miliona maraka) zasluge odjednom preuzela vlast, dok je bolnica otvorena u maju 2015. godine.

20 POZITIVNIH PRIČA KOJE NISTE ČULI

Steve Hulford | feb 27, 2017

IZDVAJAMO

NASA-ina svemirska letjelica Juno preletjela je 1.300 miliona kilometara da bi došla do Jupitera ove godine. Istražit će radijacijske pojaseve ove planete u nadi da će otkriti tajne načina na koji je ova planeta formirana i kako se mijenjala te, možda, saznati nešto o tome kako je nastao Sunčev sistem u tom procesu. Ovo bi moglo imati dalekosežne posljedice na budućnost nauke.

RTRS I BNTV: KAKO IZVJEŠTAVATI O REVIZIJI?

Gordana Katana | feb 27, 2017

Plus nedjelje

RTRS
Izvještaj o najavi izmjene pravilnika o predškolskom vaspitanju. U RS-u, naročito Banjaluci koja se hronično bori s nedostatkom mjesta u vrtićima, upozorili su sugovornici u izvještaju, to bi osim poboljšanja situacije izazvalo i niz problema, pogotovo za roditelje koji se ionako suočavaju s dugim listama čekanja ako nisu u mogućnosti da plate daleko skuplje predškolske ustanove.
BNTV
Izvještaj Novaka Tanasića o nezadovoljstvu sindikata spram položaja radnika u Brčko distriktu. Javnost koja živi van Brčkog imala je priliku saznati, vjerovatno prvi put, da radno pravno zakonodavstvo distrikta funkcionira na zakonu koji je donio supervizor, koji je, tvrde sindikalci, po radnike u realnom sektoru daleko nepovoljniji od odgovarajućih entitetskih zakona. Tanasić je prezentovao i zanimljiv podatak da u Vladi Brčko distrikta ne postoji nijedno tijelo koje se bavi tom problematikom.

Minus nedjelje

RTRS
Konferencija za novinare ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića, na kojoj je govorio o razlozima zbog kojih nije glasao na referendumu o Danu RS, iskorištena je za još jedan obračun RTRS-a s njim. U najavi, a zbog komentara koji su uslijedili, teško možemo govoriti o izvještaju, prezenter navodi da “umjesto da se bavi revizijom, ministar svoju oštricu okreće prema Banjaluci”. Novinarka Nada Veletić ministra optužuje da je “iz srca Sarajeva pod noge bacio legitimnu odluku Narodne skupštine o referendumu”.

Potom ga kritikuje da je ušao u “sferu privatnosti člana SNSD-a i zastupnika u državnom parlamentu Staše Košarca”, ističući to kao neprofesionalan gest “kojim je prešao granicu pristojnog ponašanja”. Kaže novinarka koja pritom državnog ministra ne naziva ni titulom ni imenom, već “ministrom za porodicu i borilačke vještine”, šta god da ta aluzija značila.
BNTV
U dnevnicima se nastavlja loša praksa emitovanja pretjerano dugih izjava političara. Kao primjere navodimo Dnevnik 23. februara, u kojem smo umjesto izvještaja s konferencije za novinare predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića, svjedočili njegovom monologu. Identičan primjer bilježimo i u Dnevniku 24. februara. Ovog puta bio je to stav premijera Srbije Aleksandra Vučića o tome kao će revizija utjecati na odnose Srbije i Bosne i Hercegovine.

JAVNA SLUŽBA I PRIVATNI INTERESI

Ljupko Mišeljić | feb 27, 2017

IZDVAJAMO

Kriteriji za odlučivanje o tome da li se sloboda izražavanja treba ograničiti u odnosu na nečije pravo na privatnost su:

1. Doprinosi li informacija nekoj debati od javnog interesa.
2. Odnosi li se informacija na javnu ili privatnu osobu.
3. Ako se radi o javnoj osobi, odnosi li se informacija u najvećoj mjeri na njegov/njen privatni život ili na način na koji on/ona obavlja svoju funkciju (granice prihvatljive kritike u odnosu na javne ličnosti su šire i oni moraju imati veći stepen tolerancije nego privatne osobe).
4. Jesu li iznesene činjenice ili vrednosni sudovi.
5. Jesu li novinari postupali “u dobroj namjeri” (na koji način su došli do informacija, da li su uložili razumne napore da te informacije provjere, da li su tražili komentar od osobe o kojoj žele iznijeti neku informaciju, itd.).
6. Hoće li mjera ograničenja (sankcija ili neki nalog) imati “odvraćajući efekt” (npr., zahtjev da novinar otkrije izvor informacije; zatvorska kazna tamo gdje je kleveta kriminalizirana ili visoke naknade štete koju novinari moraju isplatiti – ili najjednostavnije, svaka mjera koja može nagnati novinare na samocenzuru zbog straha od sankcije).

TV RAZGLEDNICE IZ REGIONA: PITKO, ZABAVNO I PRECIZNO

Uglješa Vuković | feb 26, 2017

IZDVAJAMO

Oba javna servisa očito pridaju važnost regionalnim zbivanjima, stavljajući ih u fokus kad god urednici procijene da to privlači pažnju naše publike. Regionalni dopisnici i njihov način izvještavanja mogli bi biti primjer i domaćim novinarima kako se odnositi prema aktuelnostima, ne zaboravljajući da je njihov glavni zadatak pružiti tačnu i preciznu informaciju.

TRANSPARENTNOST KONKURSA U RS-u: ZAKONOM DO NELEGALNIH ZAPOŠLJAVANJA

Amer Tikveša | feb 26, 2017

IZDVAJAMO

Kako je Pavlović naveo, radnike na posao šalju lokalne gazde. Oni tako zapošljavaju svoje birače, ali se dešava i kupovina socijalnog mira. I tu dolazimo do prividnog ispunjenja jedne od teorijskih pretpostavki da bi se neko javno preduzeće moglo smatrati svrhovitim – održavanje razine zaposlenosti. No, to ne može biti dugoročnog karaktera. Kako sindikalac Pavlović kaže: “Ne povećava se budžet za plate, ali se povećava broj zaposlenih i onda se to razvodnjava po sistemu dosipanja vode u čorbu.”

NE MOGU SE SVI SNAĆI

Gordana Katana | feb 25, 2017

IZDVAJAMO

Neimaština viri iza svakog ćoška. Novinari/ke BNTV-a nastoje o njoj govoriti. Ukazivati kroz nju na nemar vlasti prema onima kojima su dužni osigurati uvjete da rade i žive od tog rada.

JAVNE NABAVKE: KAKO SE OBOGATITI BEZ SUVIŠNIH ZAŠTO

Nermina Voloder | feb 25, 2017

IZDVAJAMO

“Diskriminacija kroz tehničke specifikacije se, možda, i najčešće javlja kroz nastojanje ugovornog organa da u tehničkim specifikаcijаmа “prepiše” tehničke kаrakteristike i dimenzije predmeta koji nudi određeni ponuđač. Tako je realizovana i nabavka automobila za potrebe Parlamentarne skupštine BiH krajem 2014., odnosno tokom 2015. godine. Predmet se odnosio na nabavku četiri putnička automobila putem otvorenog postupka. Procijenjena vrijednost je iznosila 270.000 KM, dok je najbolja ponuda, koja je ujedno i prihvaćena, iznosila 267.686,60 KM. Izbor dobavljača je realizovan putem otvorenog postupka, a ponude su dostavila tri ponuđača koja su ponudila isto vozilo marke Passat. Način na koji su tenderskom dokumentacijom definisane osnovne tehničke karakteristike koje ponuđena vozila treba da ispunjavaju – dužina vozila, vrsta motora, jačina, zapremina, pogon, potrošnja goriva, zapremina prtljažnika – ukazuju na mogućnost preferiranja određenog tipa vozila i ograničavanje konkurencije u predmetnoj nabavci”

IZVJEŠTAVANJE O REVIZIJI: SVE BI BILO LAKŠE BEZ MEDIJA

Amer Tikveša | feb 24, 2017

IZDVAJAMO

…mediji reviziji pristupaju prije svega kao političkom događaju, iako se radi o događaju iz domena prava. On, mada pravni, ima i političke posljedice i one jesu medijski relevantne, ali onoliko koliko su uslovljene pravnom suštinom revizije te koliko mogu uticati na njen ishod. Sve drugo izlazi i iz domena politike i iz domena prava. Najčešće se radi o zloupotrebi i jednog i drugog. Za to, naravno, mediji nisu krivi, ali ne prepoznajući manipulaciju kao takvu, oni joj pomažu da se u svijesti recipijenata ustoliči kao pravo ili politika. Pravo na reviziju postoji i ono se ne dovodi u pitanje. U pitanje se dovodi da li se ono iskorištava na legalan način. Konkretno, da li se zahtjev za reviziju podnosi u ime BiH ili u ime bošnjačkog naroda. Ako je slučaj ovo drugo, postavlja se pitanje da li onda zahtjev može biti podnijet. U vezi s tim dovodi se u pitanje i legitimitet agenta BiH pred haškim sudom Sakiba Softića – tj. da li njegov mandat još traje.

SJEĆATE LI SE POLITIKINOG ZABAVNIKA?

Dragan Golubović | feb 23, 2017

IZDVAJAMO

Politikin zabavnik u svom “socijalističkom periodu” dijelom je promijenio uređivačku politiku tako što je povećan broj tekstova čija se tematika odnosila na prostor bivše Jugoslavije. Postojala je rubrika pod nazivom Iz naše prošlosti. Kako i sam naziv upućuje, sadržaj tekstova odnosi se na događaje, običaje i slično koji se odnose na prostor nekadašnje Jugoslavije. U broju od 22. februara 1952. godine objavljen je tekst Hercegovački pirinač, koji govori o tome kako se desilo da se pirinač počne uzgajati u Bosni i Hercegovini.

ZVIŽDAČI U SVIJETU: MOGU PRIJAVITI EKOLOŠKE PRESTUPE, DISKRIMINACIJU I LOŠE UPRAVLJANJE

Amela Methadžović | feb 22, 2017

IZDVAJAMO

Pravo na slobodu informisanja se štiti zakonskim pravom na anonimnost i profesionalnu tajnu za novinare i druge predstavnike medija. Zaštita osobe koja je dostavila informaciju takođe uključuje i zabranu za organe vlasti da pokušaju otkrivanje njenog identiteta, dok osoba koja namjerno ili usljed nemara otkrije identitet autora bez njegove dozvole, ili zanemari obavezu osiguravanja anonimnosti, može biti kažnjena novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. U slučaju postupka utvrđivanja odgovornosti za objavljivanje određenog nedozvoljenog sadržaja, postoji samo jedna osoba za koju se može utvrđivati odgovornost, dok su svi ostali koji su doprinijeli publikaciji koja sadrži nešto što je kažnjivo, u načelu, slobodni od odgovornosti. Ovo se isto odnosi i na osobu koja pruža informaciju koja je objavljena.