Visoki sud u Londonu zakazao je dvodnevno ročišta u utorak i srijedu kako bi se odlučilo može li se osnivač WikiLeaksa Julian Assange žaliti na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država za izručenje radi suđenja za optužbe za špijunažu.
Maksimalna kazna za optužbe koje mu se stavljaju na teret je 175 godina, ali stvarna je opasnost, kaže Assangeova supruga Stella, je da bi on umjesto toga mogao pretrpjeti nenamjernu smrtnu kaznu.
– Njegovo zdravlje je već loše i fizičko i mentalno. Život mu je u opasnosti svaki dan dok je u zatvoru, a ako bude izručen, umrijet će – nedavno je rekla Stella Assange novinarima.
Ako odluka od srijede bude protiv Assangea, njegov pravni tim planira se žaliti Evropskom sudu za ljudska prava – iako tamošnja presuda možda neće doći na vrijeme da zaustavi izručenje.
Assange neće biti na sudu zbog bolesti, rekli su u utorak njegovi advokati.
Britanska sutkinja Vanessa Baraitser kazala je u januaru 2021. godine, odlučujući o pitanju treba li ga izručiti SAD-u da je mentalno stanje Assangea takvo da bi bilo teško izručiti ga SAD-u Sjedinjenim Američkim Državama, ali su iz SAD-a nastavili vršiti pritisak na njegovo izručenje.
Okružni sud u Istočnoj Virginiji na teret mu se stavlja 17 tačaka optužnice za špijunažu koje proizlaze iz objava 2010. godine na stotine hiljada stranica povjerljivih američkih vojnih dokumenata na njegovoj web stranici WikiLeaks.
Američki tužitelji kažu da se Assange urotio s američkom obavještajnom analitičarkom Chelsea Manning da hakiraju Internet poslužitelje Pentagona kako bi došli do dokumenta.
Dosjei, o kojima su naširoko izvještavali zapadni mediji, otkrili su dokaze o onome što mnogi smatraju ratnim zločinima koje su počinile američke snage u Iraku i Afganistanu. Oni uključuju video napada helikoptera Apache 2007. godine na Bagdad u kojem je ubijeno 11 ljudi, uključujući dva novinara Reutersa.
Otkako je postao poznat 2010. godine, Wikileaks je postao skladište dokumentarnih dokaza koje su otkrili vladini ili korporativni zviždači.
Godine 2013. Edward Snowden, ugovorni djelatnik američke Agencije za nacionalnu sigurnost, WikiLeaksu je dao dokumente koji otkrivaju da je NSA potajno filtrirala privatnu korespondenciju.
Tri godine kasnije, milioni dokumenata procurili su iz panamske offshore advokatske kompanije Mossack Fonseca, otkrivajući da su korporacije i javni dužnosnici osnovali offshore kompanije kako bi utajili poreze i sakrili novac koji bi se mogao koristiti u nedopuštene svrhe.
Snowden je nazvao Assangeov slučaj “najvažnijim slučajem za slobodu medija na svijetu” na X-u, a s tim su se složili i pravni stručnjaci.
– Ovaj slučaj je prvi u kojem se američka vlada oslonila na Zakon o špijunaži iz 1917. godine kao osnovu za krivični progon izdavača – rekao je za Al Jazeeru Jameel Jaffer, profesor prava i novinarstva na Univerzitetu Columbia.
– Uspješno krivično gonjenje Assangea na temelju ove optužnice kriminaliziralo bi velik dio istraživačkog novinarstva koje je apsolutno ključno za demokratiju – rekao je Jaffer, uključujući njegovanje izvora, povjerljivo komuniciranje s njima, traženje informacija od njih, zaštitu njihovih identiteta od otkrivanje i objavljivanje klasificiranih podataka.
– Stvarno ne mogu zamisliti zašto bi Bidenova administracija htjela da ovo opasno krivično gonjenje bude dio njezine ostavštine. Ministarstvo pravosuđa trebalo bi odbaciti optužbe iz Zakona o špijunaži, koje uopće nisu trebale biti podignute – dodao je.
Iako se curenje dogodilo 2010. godine, Assangea nije procesuirala administracija Baracka Obame, tada na vlasti. Optužba je došla iz administracije Donalda Trumpa osam godina kasnije, a čini se da američki predsjednik Joe Biden to udvostručio.
Stella Assange tvrdila je da je njezin suprug djelovao kao izdavač u objavljivanju informacija koje su od koristi za javnost, a izdavači se obično ne gone zbog obavljanja svog posla.
– Julian je optužen za primanje, posjedovanje i saopćavanje javnosti informacija o dokazima o ratnim zločinima koje je počinila američka vlada. Prijavljivanje zločina nikada ne može da bude zločin – rekla je Stella Assange.
No, američki tužitelji kažu da on nije bio samo primatelj informacija nego da je pristao pomoći Manning u hakovanju lozinke pohranjene na računalima Ministarstva odbrane Sjedinjenih Država, što je navedeno i u optužnici.
– Pomaganje u hakiranju Pentagonovih servera bilo je krivično djelo koje je također izložilo američkim obavještajnim izvorima opasnost i “moglo bi se koristiti za štetu Sjedinjenim Državama” – rekli su tužitelji.
Osim poštivanja temeljnih sloboda medija, Assangeovi prijatelji i porodica tvrdili su da bi on trebao biti oslobođen optužbi iz humanitarnih razloga. Assange je već proveo sedam godina u ekvadorskoj ambasadi u Londonu, gdje je tražio azil, a od 2019. godine je u londonskom zatvoru Belmarsh. Assangeovi podržavatelji smatraju da je njegovih 11 godina zatvora dovoljna kazna.
Vlada Assangeove rodne Australije također je zatražila brzo okončanje iscrpljujućeg pravnog procesa. Parlament u Canberri donio je rezoluciju kojom se podržava da je Assangeovo curenje informacija iz 2010. godine “otkrilo šokantne dokaze nedoličnog ponašanja SAD-a” i naglašava “važnost da Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD privedu kraju ovu stvar kako bi se Assange vratio kući”.
Australski premijer Anthony Albanese istaknuo je da rezolucija ima podršku različitih političkih snaga koje bi “imale niz stavova o zaslugama postupaka Juliana Assangea”. Ipak, rekao je, “došli su do zajedničkog stava… da je dosta i da je vrijeme da se to privede kraju”.
SAD također traže i Snowdena prema Zakonu o špijunaži iz 1917. godine, ali “budući da je on trenutno ruski državljanin i živi u Rusiji, učinkovito je zaštićen od američkog krivičnog progona jer ga Rusija neće izručiti”, rekao je za Al Jazeeru Donald Rothwell, profesor međunarodnog prava na Australskom nacionalnom univerzitetu.
Izvor: Al Jazeera
