Gruzijski parlament dao je prvo odobrenje nacrtu zakona o “stranim agentima” za koji je Evropska unija rekla da riskira blokiranje puta zemlje ka članstvu u EU i koji je izazvao masovne proteste treću noć zaredom.
Sudbinu prijedloga zakona mnogi smatraju testom namjerava li Gruzija, 33 godine nakon raspada Sovjetskog Saveza, krenuti putem integracije sa Zapadom ili se približiti Rusiji. Kritičari porede prijedlog zakona sa zakonom koji je Rusija obilato koristila za suzbijanje neslaganja.
Čak 10.000 protivnika zakona okupilo se ispred parlamenta, sjedeći na automobilima i zgradama – dan nakon što je policija upotrijebila peper sprej kako bi udaljila učesnike protesta iz dijela zgrade.
Nekoliko hiljada učesnika protesta prešlo je do zgrade vlade, pod jakim policijskim stražama, kako bi zahtijevali sastanak s premijerom Iraklijem Kobakhidzeom, glavnim zagovornikom zakona. Neki od njih, mnogi s kacigama i maskama, tukli su se s policijom ispred zgrade.
Osamdeset tri od 150 zastupnika glasalo je za, dok su opozicioni zastupnici bojkotirali glasanje. Prijedlog zakona mora proći još dva čitanja prije nego što postane zakon. To bi zahtijevalo da se organizacije koje primaju više od 20 posto finansiranja iz inostranstva moraju registrirati kao agenti stranog uticaja.
Ubrzo nakon glasanja, EU je u saopćila da je to vrlo zabrinjavajući razvoj događaja i konačno usvajanje ovog zakona negativno bi uticalo na napredak Gruzije na njezinom putu ka EU, dodajući da taj zakon nije u skladu s temeljnim normama i vrijednostima EU-a.
Rečeno je da bi predloženi zakon ograničio sposobnost civilnog društva i medijskih organizacija da slobodno djeluju, mogao bi ograničiti slobodu izražavanja i nepravedno stigmatizirati organizacije koje donose dobrobiti građanima Gruzije.
EU je pozvala Gruziju da se suzdrži od usvajanja zakona koji mogu ugroziti put Gruzije u EU. Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija također su pozvale Gruziju da ne usvoji zakon.
Premijer je, u komentarima koje je citirala novinska agencija Interpress, rekao da zapadni političari nisu iznijeli niti jedan valjani argument protiv zakona, te da njihove izjave neće potaknuti vladu da promijeni mišljenje.
Predsjednica Salome Zourabichvili, čija je uloga uglavnom formalna, rekla je da će staviti veto na zakon ako bude usvojen, ali parlament ima ovlasti nadjačati njezin veto.
Vladajuća stranka Gruzijski san, koja se suočava s optužbama za autoritarizam i pretjeranu bliskost s Rusijom, kaže da je prijedlog zakona neophodan za promoviranje transparentnosti i borbu protiv “pseudo-liberalnih vrijednosti” koje nameću stranci.
Ministarstvo unutarnjih poslova saopćilo je da su dvije osobe privedene na posljednjem protestu. U utorak je u naguravanjima privedeno 11 osoba, a jedan policajac je povrijeđen.
Učesnici protesta koji osuđuju prijedlog zakona kao “ruski zakon” činili su se neustrašivima.
– Vrlo je teško predvidjeti bilo koji scenarij, jer je vlada nepredvidiva, nepouzdana, sarkastična i cinična – rekao je aktivist Paata Sabelashvili.
Parlament je usvojio zakon u prvom čitanju na burnoj sjednici tokom koje su četiri opoziciona zastupnika uklonjena iz sale uz povike “Ne ruskom zakonu” i “Izdajice”.
Mnogi u južnokavkaskoj zemlji od 3,7 miliona ljudi, koja je 2008. godine izgubila kratki rat s Moskvom oko otcijepljenog teritorija Južne Osetije, koji je dobio podršku Moskve, na Rusiju gledaju s dubokom sumnjom.
Rusija je u srijedu rekla da nema nikakve veze sa zakonom i branila ga kao “normalnu praksu”. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da ga vanjski akteri koriste za raspirivanje antiruskih raspoloženja.
Prijedlog zakona prvobitno je predstavljen u martu 2023. godine, ali je razmatranje o tom zakonu odloženo nakon što su dvije noći zaredom organizirani nasilni protesti i nakon što je povećao podjele u duboko polariziranoj Gruziji.
Izvor: SwissInfo
