Veliki brendovi kao što su Lidl, Coca-Cola i L’Oreal moraju prestati da se oglašavaju na proruskim medijima na Balkanu, poručili su poslanici Evropskog parlamenta kompanijama u pismu.
Petnaest brendova treba da preispitaju svoje reklamne politike kako bi osigurali da se ne finansiraju, čak ni nenamjerno, medijske kuće poznate po širenju dezinformacija, navodi se u pismu koje su poslali bugarski konzervativac Andrej Kovačev i 15 drugih poslanika centralne desnice, liberala, socijalista i Zelenih.
Ciljane kompanije su Lidl, Delhaize Group, Procter & Gambler, Coca-Cola, A1, Yettel, Ferrero, Heineken, Mars, Mondelez, L’Oreal, GlaxoSmithKlein (GSK), Bosch, Samsung i Amazon.
Kovačev je za Politico rekao da „antidemokratski narativi predstavljaju ozbiljnu prijetnju demokratiji“, posebno „u ovoj ključnoj izbornoj godini“, misleći na izbore u EU.
Zvaničnici EU i stručnjaci za dezinformacije upozoravaju na rastuću plimu lažnih vijesti na internetu i pokušaje stranih zemalja da utiču na glasanje uoči junskih parlamentarnih izbora za Evropski parlament.
– Mnoge medijske organizacije koje promoviraju proruske dezinformacije često koriste reklame koje kupuju renomirane kompanije kako bi ojačale svoj kredibilitet – rekao je Kovačev, dodajući da ovi brendovi nisu uvijek bili svjesni da bi na kraju mogli „podržati proruske propagandne kanale“.
Balkanska inicijativa za slobodne medije, nevladina organizacija sa sjedištem u Briselu koja stoji iza tog poteza, izvijestila je 2023. godine da globalni brendovi, preko agencija i adtech firmi, troše stotine miliona eura na srbijanske i bugarske medije koji šire vladinu propagandu i povezane priče koje podržava Kremlj od početka invazije na Ukrajinu.
TV Pink i TV Happy koje se u velikoj mjeri oslanjaju na prihode od oglašavanja međunarodnih kompanija, prenijele su lažne tvrdnje da je Rusija i sama „pod agresijom“ i da je „prinuđena” da provede „specijalne vojne operacije“ u Ukrajini, eufemizam koji je skovala Moskva a koji se odnosi na rat u Ukrajini.
– Oglašivači sami ne postavljaju oglase na internet, tehnološke kompanije to rade umjesto njih. Nažalost, ovo dovodi do poremećaja informacija – objasnila je Claire Atkin, izvršna direktorica Check My Ads, neprofitne organizacije sa sjedištem u SAD koja je pomogla u izradi izvještaja.
– U ovom trenutku, oglašivači bi trebalo redovno da provjeravaju svoje oglase zbog ovog problema. I pošto je finansiranje propagande i govora mržnje loše za sve nas, svi moramo da zahtijevamo transparentniji sistem oglašavanja – rekla je Atkin.
Ne radi se samo o novcu, navodi se u pismu poslanika. Reputacija i moć ovih brendova „nenamjerno daje tim medijima legitimitet, pogoršavajući širenje i uticaj dezinformacija“.
Poslanici Evropskog parlamenta traže od kompanija da se stave na stranu „istine i integriteta tako što će pažljivo preraspodijeliti budžete za oglašavanje dalje od platformi koje ugrožavaju ove osnovne vrijednosti“.
Izvor: Politico/N1
