Kategorija: Online mediji

NAJNOVIJE METODE U LIJEČENJU RAKA: Inovativne, hrabre i ekstremno skupe

IZDVAJAMO

Rak je predmet mistifikacija, pogrešnih predstava, straha i tabua. U većini slučajeva, osobe koje sumnjaju na simptome raka su uvjerene kako dijagnoza raka neminovno znači i hiruršku intervenciju te stoga ignorišu simptome i odugovlače posjet ljekaru i uspostavljanje dijagnoze. Sve ovo u nemalom broju slučajeva dovodi do kasnog dijagnosticiranja i započinjanja terapije.

Read More

FELJTON: Kratka istorija jugoslovenskih književnih polemika (4)
Ko je htio spaliti Kiša?

IZDVAJAMO

U tekstu Izgon Kiša i druge svinjarije, jednoj od najljepših polemičkih prijateljskih posveta, Mirko Kovač razvija u tom tonu genealogiju cijelog slučaja, pišući da je Kiš u Grobnici prorekao svoju sudbinu, poistovjećujući ga čak i s Borisom Davidovičem koji se ne smije predati pasjim sinovima. Kovač zaključuje da je Kiš pisac kojem je nametnuto da podnosi, dok se sprema njegovo književno smaknuće, u organizaciji alijanse AUTORITET – DRŽAVA – ORGANIZACIJA, a same napade tumači i kao rezultat nacionalističke zavjere jednog društvanca. I Krivokapićeva hrestomatija postavlja u naslovu u tom smislu simptomatično pitanje: Treba li spaliti Kiša?

Read More

IMPERIJALNA LJUBAZNOST KINE: Kako ovladati svijetom bez suvišne ideologije

IZDVAJAMO

Svijet je sigurno bio jasniji dok je bio podijeljen na zonu u kojoj je vladao i ekonomski i ideološki liberalizam, nasuprot zoni i ekonomskog i ideološkog protekcionizma. Sada, kad su ideološki protektivne zone na vrhuncu ekonomskog liberalizma, a (još uvijek) ideološki liberalne zone padaju sve brže u ekonomski protekcionizam, blago je reći da se stvari komplikuju. Iako je uvijek pogrešan, maniheizam je sada još pogrešniji za razumijevanje stvarnosti, što mu ne umanjuje – a vjerovatno povećava – propagandnu efektivnost.

Read More

DEKONSTRUKCIJA JEDNOG TVITA: Gdje je nestao Slobodan Konjević?

IZDVAJAMO

Društvene mreže, ovaj put tviter, idealne su za prenošenje lažnih vijesti. One se lako prenose među istomišljenicima koji ih nekritički prihvataju, jer su u skladu s njihovim očekivanjima i sistemom vrijednosti. Zbog toga ne žele ni da provjeravaju njihovu istinitost ili nelogičnost. Ako im osporite tačnost i vjerodostojnost informacije, oni se ne bave dokazivanjem istinitosti te informacije, već vi morate da dokažete da oni nisu u pravu.

Read More

NOVE TEHNOLOGIJE PROIZVODE GENERACIJE NESTRPLJIVIH

IZDVAJAMO

Današnje tehnološke kompanije imaju apsolutni uvid u gotovo cjelokupno digitalno djelovanje svojih korisnika. Google nudi korisnicima besplatno korištenje svoje izuzetno popularne tražilice (i mnogih drugih digitalnih usluga), a zauzvrat korisnici daju informacije svoga ponašanja i djelovanja na internetu. Svako može imati lični profil na Facebooku ili Instagramu potpuno besplatno u zamjenu za pristup njihovim privatnim i javnim informacijama kao što su, npr., broj telefona, puno ime i prezime, adresa boravka, radni odnos, ime članova porodice, prijatelja, mjesto zaposlenja, a da ne govorimo o milijardama poruka, ostavljenih komentara, učestvovanju u diskusijama, kupovini itd. Radi se o totalnom i asimetričnom nadgledanju, vjerovatno učinkovitijem i bolje izvedenom i od same zamisli Panopticona, koncepta zatvora predloženog od strane engleskog filozofa Jeremyja Benthama krajem 18. stoljeća, prema kojem bi zatvorenici mogli biti nadgledani od strane samo jednog čuvara a da pritom ne znaju da su nadgledani. Doduše, mnogi od nas su svjesni da smo pod digitalnim, algoritamskim nadzorom velikih tehnoloških kompanija, ali kao da nas za to nije briga.

Read More

GRADOVI I EKOLOGIJA: Kako živjeti u čistom okruženju?

IZDVAJAMO

A znate li da u Tokiju, gradu s više od 13 miliona stanovnika, ne postoje kante za smeće na ulicama? I da svaki papirić, praznu bocu ili upotrijebljenu papirnatu maramicu stanovnici nose kući u svoj komunalni otpad, za čije premašene količine plaćaju i penale. Ovakav način razmišljanja o okolišu i društvenoj odgovornosti u samoj je srži filozofije ovog azijskog naroda. Ne čudi stoga što je etički imperativ Japana, poznat kao Mottainai, ili “bit, smisao”, koji promovira filozofiju “smanji, ponovno koristi i recikliraj”,  dobrodošao u sve više domova.

Read More

ROHINJE: Zašto ih niko neće zaštititi?

IZDVAJAMO

Rohinja je siromašna, marginalizirana zajednica koja u Mijanmaru nema pravo na državljanstvo, ni pravo glasa. Neki od primjera brojnih eklatantnih institucionalnih kršenja osnovnih prava uključuju i činjenicu da Rohinje moraju tražiti dozvolu od države za brak. Bračni parovi, po zakonu, imaju pravo na maksimalno dvoje djece. U državi u kojoj je na vlasti budistička većina, Rohinje se ističu drugačijom religijskom i rasnom pripadnošću; poklonici sufijske varijacije islama, Rohinje su također tamnije kože od ostatka stanovništva.

Read More

DUGA I USPJEŠNA KARIJERA GORANA BREGOVIĆA: Je l’ Sarajevo gdje je nekad bilo

IZDVAJAMO

Osjetivši da se raspad Jugoslavije bliži, Bregović se odlučio za novi koncept. Na albumu pod nazivom Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo iz 1986. godine želio je da okupi na jednom mjestu najveće disidente tadašnje Jugoslavije. Zamislio je da komunistički disident Koča Popović otpjeva partizansku pjesmu Padaj silo i nepravdo, hrvatski disident Vice Vukov otpjeva pjesmu Ružica si bila i da na omotu albuma bude slika srbijanskog disidenta Miće Popovića. Koča je odbio, Popović se zahvalio kazavši Goranu da je još mlad da ima probleme te vrste, a režim je zabranio da se pjesma Vice Vukova objavi. Na kraju je rezultat bio da je umjesto Koče pjevao Svetozar Vukmanović Tempo u pratnji djece iz sarajevskog Doma za nezbrinutu djecu “Ljubica Ivezić”.

Read More

IGRE REKORDA: Zašto nakon Game of Thrones više ništa neće biti isto?

IZDVAJAMO

Veliki broj medija dijeli Facebook, Twitter, Instagram ili neke druge socijalmrežne statuse “običnih” gledatelja i fanova. Mnogi od njih su naročito duhoviti i pronicljivi te kvalitetom premašuju zvanične osvrte – ako danas možemo i govoriti o nečemu takvom. Zato se s pravom može reći da svi oni zajedno – gledatelji, fanovi, novinari, blogeri, zvanični kritičari – učestvuju u izgradnji impresivnog tekstualno-vizuelnog materijala koji spada u kritički osvrt na ovu seriju.

Read More

BINDŽOVANJE: Kad cijelu seriju odgledaš u cugu

IZDVAJAMO

Prije pojave masovne upotrebe interneta, mnoge serije su snimljene, ali su samo neke od njih imale planetarnu popularnost. Ovaj vid umjetnosti, ili bolje reći biznisa, bazirao se na pridobijanju što šire publike, što je značilo da je dovoljno plasirati nekoliko projekata i očekivati komercijalni uspjeh. Međutim, razvojem novih tehnologija i naprednijim tehnikama segmentacije tržišta, došlo je do hiperprodukcije TV serija koje precizno ciljaju na određenu vrstu publike, bez pretenzija za udjelom u opštoj publici.

Read More

NAUKA I FAKE NEWS: Ne dozvolite da vas prevare!

IZDVAJAMO

Pri čitanju članaka iz oblasti nauke treba obratiti pažnju na to da li tekst generalizira zaključke studije. Recimo, ako je neka studija pokazala određeni efekt na miševima, ne mora značiti da će isti efekt biti i na ljudima, ili ako je nešto testirano u kulturi stanica da će testovi na živom organizmu imati iste rezultate. Zbog toga je u tekstu potrebno to naglasiti. Također, svaki članak koji navodi neku studiju morao bi imati link za naučni rad na koji se poziva, a autori ne bi smjeli bježati od naučnih termina. Izbjegavanje naučnih termina ili neobjašnjavanje tih termina znače da je autor teksta neko ko nema obrazovanje iz oblasti nauke i nije u mogućnosti razumjeti predočene podatke. Također, u slučaju da je navedena neka studija, treba provjeriti u kojem je časopisu objavljena: radovi objavljeni u časopisima koji visoko kotiraju te imaju visok faktor utjecaja (impact factor – IF, mjera prosječne godišnje citiranosti časopisa) relevantniji su, imaju, generalno, bolju metodologiju te članci koji citiraju ove radove imaju i veću vjerodostojnost.

Read More

ZAVRŠAVA LI FACEBOOK-AKTIVIZAM NA JEDNOM LAJKU

IZDVAJAMO

Postoje aktivisti koji svaki dan pišu, objavljuju, čak i ako možda privatno misle da to neće skoro ništa promijeniti, ali nadaju se da će upravo to “skoro ništa” napraviti barem malo pomjeranje naprijed. Bilo da se radi o kupovini skupih automobila za političare ili redukcijama vode. I treba napomenuti kako online svijet nije isto što i stvarnost; podrška nekom cilju se valja izraziti i drugačije – izlaskom na ulice, izražavanjem nezadovoljstva protestnim skupom pred nekom institucijom, makar znali da to neće skoro ništa promijeniti, ali ponekad postoji razlika između “ništa” i “skoro ništa”.

Read More

SEZONA KISELIH KRASTAVACA: Od Čede, preko Alije, do zmija i vremenskih katastrofa

IZDVAJAMO

Pored ovoljetnih aktuelnosti, ovo je bio period i maksimalnog eksploatisanja nekih pansezonskih tema kakve su, na primjer, vremenska prognoza i lokalpatriotizam. Pri tome je zanimljivo pratiti do koje mjere ide novinarska imaginacija i šta se sve može izmisliti da čitatelja navede da otvori neki članak o vremenu. Da li se tu radi o temperaturnom rekordu u zadnjem stoljeću, užasnom nevremenu koje nam se približava i koje trga drveće i ruši sve pred sobom ili znacima koji predskazuju klimatsku apokalipsu, nije toliko ni bitno. Bitno je da se tu uvijek barata s ekstremima, jezik je katastrofičan i nastoje se izazvati stah i panika.

Read More

SEKSUALNO NASILNIŠTVO U BANJALUCI: Od kakve su koristi poluinformacije i panika?

IZDVAJAMO

Banjalučanka koja je slučaj pokušaja silovanja prijavila na Fejsbuk profilu iznijela je niz optužbi na rad policije i njihovo ponašanje prilikom uzimanja izjave, što se kasnije reflektovalo i na društvenim mrežama. Radi se o pogrešnom zaključivanju koje je opterećeno predrasudama i fundamentalnom greškom pripisivanja. Naime, djevojka kaže da se policija nije toliko interesovala za izgled potencijalnog počinitelja, nego su je pitali šta je radila tako kasno sama i šta je nosila od odjeće. Analizom komentara na ovoj priči, ali i na tekstovima o drugim pokušajima silovanja ustanovili smo da je veliki dio publike spreman na iznošenje šovinističkih i pretjerano patrijarhalnih komentara u kojima se krivica za preživljeni pakao stavlja na leđa ženskog ponašanja. Komentari poput “to je i tražila kada se šeta sama” i “tako im i treba, sve su iste” nisu bili rijetkost, nego pravilo. Ovakvo ponašanje policije i dijela publike treba otvoreno osuditi, jer na taj način nastavljaju tradiciju omalovažavanja žena, koje vjerovatno u nekim situacijama ni ne žele prijaviti seksualno nasilništvo jer se plaše ovakvog poigravanja krivicom.

Read More