Početkom milenija vjerovalo se da će sezona kiselih krastavaca izumrijeti zbog cjelodnevne dostupnosti informacija. Umjesto toga, krastavci su se rasprostrli na svih 12 mjeseci

Već smo na polovini augusta i kalendarski sve bliže kraju sezone kiselih krastavaca, iako se to po naslovima i člancima koji nas svakodnevno siluju s portala ne bi dalo zaključiti. Besmisleno i nepotrebno bi bilo praviti ozbiljnu analizu istih, recimo samo da se zapaža da trivijalnih sadržaja ipak ima više nego u drugim dijelovima godine. I pored toga, malo smo se poigrali i napravili presjek nekih hitova prethodnog užeglog perioda.

Čedini bicepsi i Božine zaruke

Pored uobičajenih clickbait članaka koji nam otkrivaju koja je poznata glumica dijete na slici, zbog čega je internet u šoku, o čemu bruji cijeli Balkan i šta je to zapalilo internet, a kojih ima u svim sezonama, ovo ljeto su obilježile i neke nove teme. Radilo se o aktuelnostima za koje se dobija utisak da su jedva dočekane jer su iskorištene do maksimuma.

Tako su golo tijelo i tetovaže Čedomira Jovanovića mogli vidjeti čitatelji kako svih regionalnih komercijalnih portala, tako i onih koji inače drže do sebe i spadaju u ozbiljnije medije, kakvo je Oslobođenje. Jovanovićeve fotografije su inače preuzete s njegovog profila na Instagramu, a onda dijeljene sa sve sočnijim naslovima, pa nas je, na primjer, Avaz obavijestio da je obukao neobičan model kupaćih gaćica i pokazao sve. Drugim riječima, Bosanke, Hrvatice i Srbijanke su, barem kad se radi o ovoj temi, bile složne, a novinari su, valjda da ni muška polovina ne ostane zakinuta, a i zbog uspjeha motiva, pronašli fotografije i Čedine supruge u bikiniju. One su, kako se navodi, izazvale pravi haos na društvenim mrežama.

Božo Vrećo je inače estradni profil koji je maksimalno prisutan na društvenim mrežama. To medijima znatno olakšava posao jer im se onda aktivnost svede na preuzimanje njegovih sadržaja. Oni ga u zadnje vrijeme sve više i prate, zajedno sa svim njegovim životnim usponima i padovima, a naročito su ga popratili prije nekoliko dana kad je prekinuo zaruke. Ne ulazeći u detalje, recimo samo da je Vrećina mašta malo previše uzela zamaha pa je iskonstruisao, a potom, u maniri krimića, i dekonstruisao zaruke i zaručnika. To je regionalnim portalima dalo materijala za višednevne sadržaje.

Nova tema kojoj su se mnogi mediji obradovali sigurno je i film o Aliji Izetbegoviću koji se snima u turskoj produkciji i u kojem članove porodice Izetbegović trebaju glumiti mladi i atraktivni turski glumci. Dobija se utisak da se portali takmiče u ažurnosti izvještavanja o ovome, a nakon prvih članaka, u obrađivanju teme se ide dalje, piše se o samim glumcima i uzimaju izjave od porodice Izetbegović. Inače, ova vijest se nastavila na one koje su pratile obilježavanje godišnjice rođenja Alije Izetbegovića, a koje su se svele na mahalsko-porodične sage. Izostale su ozbiljne analize Alijinog lika i djela i umjesto toga su neki portali pravili intervjue sa članovima Izetbegovićeve porodice. Tako je Faktor dao riječ njegovoj unuci, koja je isticala zapostavljenu filozofsku misao i književnu ostavštinu Alije Izetbegovića, podsjetivši malo na unuku jednog drugog bivšeg predsjednika koja se često oglašava o svom djedu. Ne znamo u kojem smjeru će ići kasnije prezentacije lika i djela i u šta će izrasti profil Alije Izetbegovića, ali je zanimljiv komentar ponudio Selvedin Avdić na Žurnalu: on je, naime, predložio da se za Izetbegovićev rođendan organizuje štafeta mladosti.

Bosna je najljepša

Pored ovoljetnih aktuelnosti, ovo je bio period i maksimalnog eksploatisanja nekih pansezonskih tema kakve su, na primjer, vremenska prognoza i lokalpatriotizam. Pri tome je zanimljivo pratiti do koje mjere ide novinarska imaginacija i šta se sve može izmisliti da čitatelja navede da otvori neki članak o vremenu. Da li se tu radi o temperaturnom rekordu u zadnjem stoljeću, užasnom nevremenu koje nam se približava i koje trga drveće i ruši sve pred sobom ili znacima koji predskazuju klimatsku apokalipsu, nije toliko ni bitno. Bitno je da se tu uvijek barata s ekstremima, jezik je katastrofičan i nastoje se izazvati stah i panika.

Subtema članaka o vremenu u sezoni krastavaca bi mogla biti invazija zmija. U njima se koristi isti metod i sve te zmije u centrima gradova, po kućama, ispod kauča, na tavanima i u WC-šoljama samo vrebaju neoprezne građane da ih zaskoče i ujedu. Može se reći da su zmije ovog ljeta, kao i nekoliko prethodnih, dobile medijsku funkciju koju imaju psi lutalice u zimskim mjesecima. Osim zmija, zna se pojaviti i neka ajkula koja zaluta u plivačku zonu i stvori paniku ravnu onoj u filmu Ralje. Inače, različita je uspješnost ovih članaka i za neke se odmah vidi da su lažni, dok je u druge uložen malo veći trud.

Pored invazije zmija i morskih nemani, ljeti se desi i invazija turista, naročito arapskih. Tako se mogu naći u svim gradovima i na svim zelenim površinama, a osim nekretnina koje kupuju, često se pita o njihovim skrivenim namjerama i kulturološkim vrijednostima. Na zapadne turiste se gleda više blagonaklono i portalima nema ništa draže nego kad neki zapadnjak podijeli svoje oduševljenje Bosnom, bosanskom hranom/ljudima/prirodom. Veoma su česti sadržaji o Sarajevu i BiH kao top destinacijama, a dijele se članci manje ili više poznatih stranih medija koji su BiH dali neku laskavu titulu ili se oduševili nekom njenom prirodnom ljepotom.

A ovo su samo neke od stalnih tema koje su popunjavale medijske sadržaje ovog ljeta. Mogu im se dodati, na primjer, i stalni članci o Titu, bilo pozitivni ili negativni, koji se često vade kad se nema šta drugo reći jer im je čitanost zagarantirana, ili pak oni o britanskoj kraljevskoj obitelji. Ove godine su preovladavali tekstovi koji su se bavili nekim dosad nepoznatim detaljima života princeze Diane, koja je i sama uvijek zahvalna tema, a vadila se iz arhiva i njena posjeta BiH prije 20 godina.

Sve u svemu, veoma dosadno, monotono, sto puta prežvakano i postoji opasnost da uzrokuje ozbiljnu mentalnu deterioraciju ako dođe do pretjerane konzumacije.

Distopija medijske budućnosti

Bilo kako bilo, sva ova novinarska “imaginacija” nije samo posljedica nepostojanja bitnih vijesti ljeti, jer njih naravno da ima, iako su političari na godišnjim odmorima. Tako ni ovog ljeta nisu izostali primjeri kakvi su istraživanje CIN-a o smještajima parlamentaraca, pisalo se i dalje o bitnim temama kao što su nestašica vode i odgovornost vlasti za nju, smanjenje penzija, smjena doktora Ismeta Gavrankapetanovića itd., ali je problem što je nemjerljivo više trivijalnih sadržaja u odnosu na one koji to nisu. I pri tome nema razlike između “neozbiljnih” i “ozbiljnih” portala i dovoljno je, na primjer, zapratiti samo portal Oslobođenja pa da se naiđe na nevjerovatnu količinu banalnosti koje ga izjednačavaju sa Ekskluzivom ili Depoom. Jedini portali koji se, zapravo, opiru impulsu žutila zarad klika, pa makar to bilo i tokom ljeta, osim javnih servisa i medijskih agencija, jesu nezavisni ili neprofitni, kakvi su Žurnal, Avangarda, Prometej, Tačno.net… pa i ovaj na kojem će izaći ovaj tekst.

Dakle, da ponovimo, uzrok ovome nije odsustvo vijesti, nego najobičnija sezonska uspavanost; drugim riječima – novinarska lijenost, koja se, izgleda, ljeti još uvijek toleriše. Zanimljivo je da se početkom dvijehiljaditih vjerovalo da će sezona kiselih krastavaca ili “silly season”, kako se naziva u engleskom jeziku, nestati. To se objašnjavalo pojavom interneta, portala i dostupnosti vijesti 24 h. Međutim, čini se da su stvari išle u suprotnom pravcu i sve one vijesti koje su se smatrale normalnim za ljetne periode: žutilo, izmišljene vijesti, trivijalnosti, postale su uobičajene tokom cijele godine. I jedino što pri tome razlikuje silly season jeste da su te vijesti tokom njenog trajanja još brojnije i prisutnije, a novinari i portali se sve više takmiče u disciplini pravljenja vijesti iz ničega i nikome potrebnih sadržaja koji plijene prazninom i glupošću.

Valja nam izdurati još ovih nekoliko dana, barem dok ne završi SFF i svi oni sporedni, a zapravo, prema važnosti koju dobijaju u medijima, krucijalni događaji s crvenih tepiha i after partyja. Utom ćemo dočekati i jesen pa će se valjda i mediji resetovati.