IZDVAJAMO
Da li čovjek bez iskustva i ambicije u politici, po željama i planovima penzioner, koji je, tek nakon što je potčinio svoju odluku volji i uvjerenosti supruge te prihvatio da bude državni sekretar SAD-a, može sa strane izgledati kao neko ko zaslužuje tu poziciju? Da li on uopće vjeruje da zaslužuje tu poziciju? Dvaput – itekako.
Read More
IZDVAJAMO
Radi se o tome da je sukob nadrealista s modernistima ustvari okršaj pjesnika u dvadesetim s pjesnicima u tridesetim godinama, koje su najčešće premrežene sve stalnijim reakcionarstvom kao paučinom, a u proučavanju literarnih borbi ne treba izgubiti iz vida ni godine oponenata. Jedna od književno najzanimljivijih polemika na našem jeziku zbila se povodom Ristićevog Nacrta za jednu fenomenologiju iracionalnog, kada Vinaver (osjetivši se prozvanim), veoma osupnut, odgovara Ristiću s puno uvažavanja, potpuno poznajući poziciju iz koje Ristić piše.
Read More
IZDVAJAMO
Na osnovu ove ankete znamo koliko ih se plaši i osjećaju strah. U BiH ih ima gotovo 80%, ne računajući još i ove na koje taj strah “djelimično utiče” (12,56% ispitanika). Znači, čak četiri od pet novinara i novinarki osjećaju pravu frustraciju (na njih zakon o kleveti “izuzetno“ ili “veoma“ utiče!). Ako je taj podatak makar i približno tačan, zar to nije dovoljan razlog da se novinarska udruženja, redakcije i sami novinari ne upitaju – zašto se novinari plaše. U čemu je problem i kako se riješiti tog straha?
Read MoreIZDVAJAMO
Da bismo se borili protiv lažnih vijesti ne trebaju nam nove edukacije, seminari i grantovi, dovoljno je samo da se oslobodimo lažne solidarnosti i nazovemo stvari pravim imenom.
Read More
IZDVAJAMO
Vlasti ne pokazuju nikakvu namjeru da provedu energičnu i nezavisnu istragu na osnovu čijih nalaza bi se identifikovali i eliminisali izvori zagađenja. Naprotiv, nezakonita gradnja na Bjelašnici se nastavlja, a u procesu odobrenja su i planovi da se ona dramatično intenzivira. Dodatnu prijetnju predstavlja moguće trovanja vode u vodovodu opasnim mikroorganizmima koji su otporni na tretman hlorom, a mogu uzrokovati epidemije… Istovremeno, broj analiza kvaliteta vode koje obavlja zakonom ovlaštena institucija je više nego nedovoljan.
Read More
IZDVAJAMO
Sarajevsko pivo je prije nekoliko godina izbacilo reklamni serijal pod tematskim motom: “Okus zlatnog doba”. U jednoj epizodi, društvo u kafani gleda nagradnu igru na televiziji u kojoj se traži da se nabroji 10 mahala oko Sarajevske pivare za 10 sekundi, a nagrada je 10 gajbi piva. U drugoj epizodi se za istu nagradu traži odgovor na pitanje ko je činio prvu petorku KK “Bosna” iz finala 1979. godine, a u trećoj se traže nazivi sarajevskih mostova u centru grada. Temat Zlatnog doba je pratio retro izdanje Sarajevskog piva kojim je, kako su poručivali iz Sarajevske pivare, pivu “vraćen stari okus prepoznatljivog piva sa kristalnom bistrinom i ugodnom, plemenitom gorčinom, koji konzumente vraća u doba dobre muzike, filma, sporta, druženja…” Ovdje se nesumnjivo aludira na osjećaj nostalgije i “dobra stara vremena” u kojima je sve bilo kvalitetnije i ljepše, a značajno mjesto je dato i lokalpatriotizmu i “sarajevštini“ koja se izjednačava sa mostovima, mahalama i košarkašima “Bosne”.
Read More
IZDVAJAMO
Najveći problem sportskog novinarstva na opšteinformativnim portalima je veliki broj preuzetih tekstova. Djelimično je to zbog činjenice da je razvojem interneta i njegovim širenjem u BiH stvorena situacija u kojoj postoje desetine specijalizovanih stranica koje se bave sportskim temama. To znači da jedan portal ne mora slati svog novinara na teren kako bi izvještavao o nekom događaju, kada je moguće tu istu vijest preuzeti sa drugog mjesta (agencije, sajtovi i slično).
Read More
PLUS SEDMICE
BHT1
Uprkos određenim prigovorima, izvještaj sa skupštinske rasprave na kojoj se odlučivalo o povećanju akciza bio je pristojno pripremljen. Akcenat je bio na tome da se osvijetle razlozi za i protiv.
FTV
Početak suđenja Kemalu Čauševiću (urednica Edina Šečerović) pratilo je opširnije podsjećanje na glavne tačke optužnice iz afere koju su mnogi mjerili desetinama miliona maraka. FTV je još jednom pokazala da dosljednije i kvalitetnije pokrivaju sudske postupke, ili da ih, za razliku od mnogih drugih, uopšte pokrivaju.
MINUS SEDMICE
BHT1
BHT1, za razliku od FTV-a, nije izvijestio o početku suđenja Kemalu Čauševiću, bivšem direktoru Uprave za indirektno oporezivanje, kojem se sudi za najteža krivična djela, uključujući i pranje novca. To se uklapa u onu otužnu predodžbu po kojoj mediji izvještavaju samo o spektakularnim hapšenjima koja zatim ubrzo padaju u zaborav.
FTV
Kada je Milorad Dodik u četvrtak (urednica Amra Zaklan) svoju ljutnju zbog protesta radnika ArcelorMittala sručio na sindikalce, nazvavši ih korumpiranim, u prilogu nismo mogli čuti reakciju prozvanih vođa sindikata. Koliko god je Dodik političar čija se riječ više ne uzima ozbiljno, akterima njegove prozivke trebalo bi dati priliku da se o njima izjasne.
IZDVAJAMO
Naši mediji su u proteklim danima bukvalno dali jednostavno i lako uputstvo kako djeci dati mogućnost da putem cyberbullyinga ostvare psihološku dominaciju nad drugom, slabijom djecom, ali i jednostavno potakli interes kod sve djece i tinejdžera koji vjerovatno nisu imali pojma da “Plavi kit” postoji dok ih roditelji nisu pitali ili priču nisu vidjeli na jednom od portala. Logika nalaže da je ovdje “jaje starije od koke” ‒ umjesto da se odgovornim novinarstvom ova tema zaobiđe kao nepotvrđena, ili da se iskoristi kao povod za ozbiljnije, konkretnije i opširnije bavljenje temom izolacije tinejdžera, problemima pri socijalizaciji mladih i kako im se može pomoći, mediji su senzacionalizirali igricu koja uopšte ne postoji radi zadobijanja jeftine pažnje i malo više klikova.
Read More
Plus nedjelje
BNTV
Odluka Vlade RS o prodaji Rudnika željezne rude Ljubija kompaniji Israeli Investment Group i u ovoj nedjelji bila je dominantna tema o kojoj su se vodile burne političke rasprave. U Dnevniku 11. maja, banjalučki protest radnika Arcelor Mittal Prijedor bio je uvod u tematski blok posvećen ovoj temi. Gledaocima su predočeni dijametralni stavovi parlamentarnih stranaka u RS-u, te tvrdnje predsjednika RS-a Milorada Dodika koji odbija sve navode da je riječ o spekulativnom ugovoru. Izdvajamo upravo iz Dodikove izjave sjajan kadar u kojem premijerki RS-a Željki Cvijanović sve vrijeme ne silazi s lica neprimjeren osmijeh, kojim šalje vrlo ružnu poruku o tome šta misli o svima koji se prodaji Ljubije protive.
RTRS
Nijedan izvještaj ne izdvajamo.
Minus nedjelje
BNTV
Blok Dnevnika 9. maja, posvećen obilježavanju Dana pobjede nad fašizmom. Umjesto ključne poruke da se zlo Drugog svjetskog rata nikada ne ponovi, svjedočili smo samo novim demonstracijama vojne moći, kao u vrijeme hladnog rata.
RTRS
Nemoguće je utvrditi da li je predstavnicima vlasti RS-a ili pak novinarima RTRS-a teže palo neusvajanje paketa zakona o povećanju akciza na gorivo. Osim što su izvještaji koji su se bavili ovom tematikom odisali navijačkim strastima, do tragikomedije je doveden izvještaj iz Dnevnika 8. maja, u kojem je u tančine nabrojano kakve će sve benefite građani izgubiti zato što iz vlastitih džepova neće izdvajati više novca za gorivo.
IZDVAJAMO
SDA se nalazi pod ogromnim pritiskom i vanjskim i unutrašnjim. Nalaze se u poziciji SDP-a pred izbore 2014., gdje preuzimaju punu odgovornost kao vlast, pokušavajući javnost ubijediti u napredak (100.000 radnih mjesta, evropski put itd.), koji osjećaju samo stranački simpatizeri SDA. Značajnu ulogu će igrati i vještina u komunikaciji i stvaranju percepcije o postignutim rezultatima, te će za SDA biti važno i hoće li u komunikaciji prema javnosti prevladati elementi poput premijera Federacije Fadila Novalića, čiji mandat protiče u znaku PR katastrofe (što je pokazao i posljednji slučaj sa radnicama “Borca”), i, recimo, direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović, koja svojim političkim angažmanom više doprinosi mobilizaciji glasača ljevice; ili će to pak biti elementi poput predsjedavajućeg Vijeća ministara Denisa Zvizdića, Safeta Softića, Šefika Džaferovića, Halida Genjca, itd. – koji odsustvo karizmatičnog javnog nastupa nadopunjavaju odsustvom kikseva. Naravno, centralna figura je Bakir Izetbegović, koji će, pri kraju osmogodišnjeg mandata u Predsjedništvu BiH, biti pod najvećim pritiskom zato što ne može biti kandidat za Predsjedništvo.
Read More
IZDVAJAMO
U jednom trenutku, javnim servisom upravljala je osoba koja čak nije govorila naš jezik, i nije poznavala okolnosti u zemlji, a sistem su gradili “stručnjaci” BBC-ja koji su, ustvari, prenosili model iz Ujedinjenog Kraljevstva u BiH, bez da su dali dovoljno truda da ga prilagode ovdašnjim okolnostima. Lokalni eksperti su minimalno konsultovani, a čak i kada jesu pitani za mišljenje, ono je rijetko uvažavano.
Tako međunarodna zajednica jednostavno nije prihvatila argumente da je sistem kakav predlažu skoro pa nemoguć u BiH. Nisu prihvatili ni upozorenja profesionalaca da uplitanje u rad medija kakav su imali nije ništa drugo nego nametanje kontrole na isti način na koji su to godinama prije rata, a onda i tokom i nakon, primjenjivali političari.
Read More
IZDVAJAMO
Radi se o tome da su mladi pjesnici mnogo jače i bolje usvojili jezik svojih suparnika. To je u polemikama presudno, znati jezik protivnika i njegovu logiku približno isto kao on, ako ne i bolje, i to su razlozi zašto i Krleža i Ujević i Vinaver i Gligorić mnogo bolje žongliraju i iscrpljuju koncepte protivnika nego suprotna strana. Druga mogućnost koja otvara efektnu polemiku jeste da stvarno postoji presudna razlika među konceptima koji se sukobljavaju, ali i da ti koncepti na kraju zaista postoje, čime će se izbjeći lične uvrede i animoziteti, sitne objede i denuncijacije, etikete kratkog daha, lokalne asocijacije, usmeni stil, sve to od čega vrve najčešći polemički stilovi danas.
Read More
IZDVAJAMO
Cijele oblasti i resori ljudskog djelovanja povjereni su nekompetentnim ljudima. Činjenica, kompetencija nije jedina garancija da će neko dobro obavljati posao. Najbolji dokaz za to opet su ljudi u vlasti čije se kompetencije preklapaju s resorom djelovanja, ali ne bilježe uspjehe, naprotiv. Uz kompetencije, potrebni su i uspjesi u struci. Međutim, kompetencije bi ulijevale minimum povjerenja u to da neko strateški i profesionalno promišlja o sudbini zemlje, njenih kapaciteta i građana.
Read More
IZDVAJAMO
Prema zvaničnim podacima, obaveze Fonda zdravstvenog osiguranja i javnih zdravstvenih ustanova Republike Srpske veće su od milijardu maraka. Ali kad? Na dan 31. decembra 2015. godine, i iznosile su, precizno, milijardu i 87,4 miliona KM. I da se razumijemo, ovo nisu paušalni podaci. Riječ je o zvaničnim podacima entitetskog Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS-a. To je period od prije godinu i po, bezmalo. Od tada je situacija eskalirala sa goreg na lošije. Od tada, apsurdno do krajnjih granica, niti doktori niti pojedino osoblje u zdravstvenim ustanovama nemaju zdravstveno osiguranje. Liječe se “na teku”. I najlošija je finansijska situacija u Domu zdravlja u Banjaluci, koji je prijavio obaveze veće od 18 miliona KM.
Read More
Finansijska kriza BHRT-a dovela je do smanjenja programa i gašenja dvije emisije, dok BH novinari upozoravaju da je opstanak državnog javnog servisa ozbiljno ugrožen i zahtijevaju hitnu reakciju nadležnih institucija
