IZDVAJAMO
Tog 11. i 12. jula 2018. godine mediji u Republici Srpskoj kada su pisali o Srebrenici insistirali su na nezavršetku istrage o napadu na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića 11. jula 2015. godine u Potočarima i spisku od 22.000 imena Srba koje su „Majke Srebrenice“ predale njemačkom tužiocu.
Read More
IZDVAJAMO
Bosanskohercegovačku ljevicu očekuje veliki zadatak − da ponovo uvjere svoje glasače da im vjeruju. Da uvjere narod da su oni ljudi za koje se predstavljaju. I da su socijalna pravda i jednakost ne samo centralni dijelovi njihovog programa već su i u centru njihovog ličnog uvjerenja i života. Bez toga im neće pomoći nijedan program, ma koliko dobro napisan, nijedna kampanja, ma koliko dobro izrežirana. Obrador je to shvatio davno, i njegov program i njegova kampanja su od 1976. godine jedno te isto. Autentičnost.
Read More
Plus sedmice
HAYAT TV
Urednica Vijesti u 7 Amela Hodžić Cviko odlučila je zanimljivim prilogom otvoriti informativnu emisiju. Iza njenih leđa na ekranu su bili portreti tri osobe – Tahira Lende, Katice Čerkez i Tomislava Bošnjaka, a urednica je gledateljima poručila da ih zapamtimo jer im je uspjelo ono što još nikom nije: da Mješovita srednja škola u Vitezu ove godine neće upisati novu generaciju đaka. Emitovan je prilog o tome kako se iz Viteza ljudi iseljavaju, a djeca sve manje rađaju.
NAŠA TV
U Dnevniku od 10. jula emitovan je dobar prilog o pripadnicima 4. Pješačke brigade koji su se vratili iz šestomjesečne misije u Afganistanu. Uz snimak njihovog dolaska u kasarnu u Čapljini, emitovane su izjave brigadira i vojnika o proživljenom iskustvu. U misiji su učestvovale i tri žene koje su s gledateljima podijelile svoje impresije.
Minus sedmice
HAYAT TV
U Vijestima u 7 sedmog jula prva vijest bila je da bh. dijaspora godišnje uplati u BiH više od tri milijarde konvertibilnih maraka, a prilog je popraćen izvještajem s Devetog kongresa Svjetskog saveza dijaspore BiH – što nije sporno. Međutim, odmah nakon te vijesti gost u studiju bio je Hasan Pehović, predsjednik ovog saveza, s predugim intervjuom od osam minuta. Uredništvo je moglo ugostiti Šehovića u nekoj drugoj emisiji i dati sugovorniku i više prostora, ali je osam minuta za informativnu emisiju predugo.
NAŠA TV
Očekivano, prolazak Hrvatske u finale Svjetskog prvenstva dobio je prvo mjesto u Dnevniku Naše TV. Na ekranu je 10 minuta trajala euforija, navijačka atmosfera iz hercegovačkih, ali i drugih gradova. Samo su urednici Naše TV odlučili da zanemare incident iz Mostara u kojem je dječak snimljen tokom navijanja kako u objektiv kamere viče: “Nož, žica, Srebrenica!”
IZDVAJAMO
RTRS je nastavila promoviranjem teorija zavjera koje je sama mjesecima plasirala u javnost. BNTV je i dalje uz grupu Pravda za Davida, ali nisu pokazali sluh za žrtve Srebrenice, što dovodi u pitanje da li njihov moralni kompas funkcionira samo kada je riječ o stradanju pripadnika jednog naroda. N1 je pokazatelj da se poštovanje i medijski prostor mogu podjednako pružiti i žrtvama genocida, kao i protestima u Banjaluci, tj. da jedno ne treba isključivati drugo.
Read More
IZDVAJAMO
U Zakonu je regulisana i pozicija novinara, jer se navodi da novinar u svim emisijama ne smije iznositi svoju stranačku pripadnost ili naklonost. Naravno, rijetko koji novinar će javno iznijeti svoju političku opciju ukoliko je ima, ali pojam „naklonosti“ je posebno teško utvrditi. Posmatrano u najširem smislu, pod ovaj kriterijum se može uvrstiti sljedeće: biranje gostiju preferirane političke opcije, a zanemarivanje drugih; nekritičko pristupanje političkom subjektu kroz postavljanje pogodnih pitanja; korištenje jezika za preferiranje ili diskriminaciju političkog subjekta i slično. Posebno naglašavamo posljednji primjer, jer je on suptilan i teško se primijeti na prvi pogled. Na primjer, RTRS godinama legalno registrovanu koaliciju pod imenom „Savez za promjene – SZP“ naziva „takozvani Savez za promjene“, što svakako odaje naklonost prema drugoj političkoj opciji.
Read More
Plus sedmice
N1 i Al Jazeera Balkans
Empatično i detaljno o žrtvama genocida.
Minus sedmice
N1 i Al Jazeera Balkans
Nedostatno kontekstualiziranje izjava Mladena Grujičića.
PLUS SEDMICE
ATV
Nema ga.
TV1
Izvještavanje o protestima „Pravda za Davida“ sa Trga Krajine u Banjaluci.
MINUS SEDMICE
ATV
Promocija političkih ideja vladajuće koalicije u Republici Srpskoj kroz nekritičko novinarstvo i izbjegavanje „neugodnih“ činjenica po njih.
TV1
Nema.
IZDVAJAMO
“Mogu reći svakom tamo – i kuvarici i čistačici i portiru koji je Srbin, a nije radio za Republiku Srpsku, da neće ni vidjeti više ta vrata. Prema tome, neka to shvate kao prijetnju, jer to je sasvim logično. Ako mi dobijemo podršku naroda, mi ćemo da odredimo ko je tamo lojalan”, istakao je Dodik uoči pomenutog stranačkog skupa. “Takvi ljudi mogu odmah da pakuju kofere”, dodao je on.
Read More
PLUS SEDMICE
BHT1
Promjena koncepta i iskorak u kvalitetu. Dnevnici su duži, sadržajniji, reporteri se javljaju uživo, u kontaktu s građanima i sagovornicima. Jezik je inovativniji i pročišćeniji.
FTV
Skup u Banjaluci je propraćen iz više uglova i sa povećanom pažnjom.
MINUS SEDMICE
BHT1
Nije ga bilo.
FTV
Najveći minus sedmice je to što je FTV u odnosu na BHT1 izgledao neubjedljivo i prosječno.
Plus nedjelje
RTRS
Nijedan izvještaj.
BNTV
Predanost izvještavanju o protestima porodice i građana na kojima se u Banjaluci traži istina o smrti Davida Dragičevića, ali i objavljivanje svih reakcija koje ova situacija izaziva u javnosti Republike Srpske.
Minus nedjelje
RTRS
Cijeli Dnevnik emitovan sedmog jula. Upadljivim ignorisanjem protesta “Pravda za Davida”, na kojem se okupilo blizu 15.000 građana, uredništvo je pokazalo da se do kraja pretvorilo u slugana vlasti ovog bh. entiteta. I da u cijelosti ignoriše interese građana koji ga finansiraju. Jer samo tako se može objasniti činjenica da su i skup gradskog odbora SNSD-a u Bijeljini i posjeta Željke Cvijanović porodici s četvoro djece bili prioritetniji za uredništvo Dnevnika 2 i da im je posvećen i sadržajno i vremenski daleko veći značaj.
BNTV
Nijedan izvještaj.
IZDVAJAMO
“Po kući radim sve što rade i druge žene. Trčim da stignem da uključim sve mašine koje su najbolje drugarice svake žene, da ispeglam veš, ja kućne poslove radim i pre i posle posla. Kada je reč o porodici, svi su odavno punoletni, odrasli ljudi, i ta dimenzija ne trpi. Stižem i da skuvam ručak, ponekad bake pomažu. Imam iste prijatelje koje sam imala pre nego što sam postala sve ovo”, kazala je premijerka, odajući utisak da se radi o “osobi iz naroda”, bliskoj glasačima i vrlo sličnoj njima.
Read MoreIZDVAJAMO
Posljednjih godina smo mogli svjedočiti pojavi nekolicine kandidata koji su odstupali od određene političke norme u svom nastupu, a uspijevali postizati dobre rezultate. Međutim, i među njima je bio veoma mali broj onih koji su to uspijevali pokazujući slabost. U kontekstu predstojećih izbora, i izazova koji čekaju građanske stranke, javni istupi Zlatka Lagumdžije su mnogo manje važni od istupa njegovih kolega koji će se naći na izbornim listama. On sebi može priuštiti javne istupe u kojima pokazuje slabost, snagu, iskrenu ili lažnu dobronamjernost, ili bilo koju drugu namjeru ili emociju. Oni koji se žele predstaviti kao budući lideri građana, poput Saše Magazinovića ili Anera Žuljevića, ne mogu. Za njih je činjenica da građani “misle osjećajima” realnost koja se mora prihvatiti, ako će potraživati vlast. Donekle je nekorektno koristiti Magazinovića ili Žuljevića kao primjer grešaka koje se prave na ljevici, ali oni služe samo kao posljednji primjer velikog broja sličnih javnih polemika u kojima učestvuju članovi građanskih stranaka, i nikako nisu iznimka.
Read MoreIZDVAJAMO
Paralele FTV-a su odbranile naziv emisije tako što su Trumpovu retoriku američkog nacionalizma predstavile kao odraz bh. predizbornih kampanja. BNTV je upao u zamku Milorada Dodika − njegova trivijalna izjava o lojalnim i nelojalnim Srbima u zajedničkim institucijama postala je jedna od glavnih vijesti prošle sedmice. RTRS i Telering su po običaju zakazali u postavljanju pravih pitanja veoma intrigantnom gostu
Read More
Plus sedmice
HAYAT TV
Urednica Elma Odobašić odlučila je Vijesti u 7 od 30. juna otvoriti informacijom kako je u BiH sve manje djece – u osnovnim i srednjim školama te fakultetu. Uz najavu o upisu prvačića, napravljen je prilog o smanjenju broja djece u proteklih deset godina. Novinarka Enisa Aletić napravila je dobar prilog, uz posjetu dvije osnovne škole, uključivši anketu i donijevši mišljenje građana, te upozorivši kako plan za prevazilaženje ovog problema ne postoji. I prilog o Jevrosimi Đuričić, jedinoj povratnici srpske nacionalnosti u mjesto Osredak kod Cazina, nekadašnjoj vozačici tramvaja u Sarajevu, primjer je dobrog priloga s pozitivnim akcentom na suživot među komšijama Bošnjacima.
NAŠA TV
Nakon sedmica neizvještavanja o istrazi o smrti Davida Dragičevića, te banjalučkim protestima, u Dnevniku koji je uređivao Damir Bliznac emitovan je prilog o tome kako zastupnici u Narodnoj skupštini RS nisu usvojili izvještaj Anketnog odbora o utvrđivanju činjenica o smrti ovog mladića.
Minus sedmice
HAYAT TV
Nije programski propust, ali bilo bi dobro da na Hayatu tokom Vijesti u 7 najavljuju autore priloga imenom i prezimenom, umjesto što im se na ekranu samo pojavi e-mail adresa i to u toku trajanja priloga.
NAŠA TV
Treći prilog u Dnevniku koji je vodio i uređivao Dejan Perić bio je promotivni intervju s načelnikom općine Stolac, što nije ništa novo – u i prethodno analiziranom periodu, intervjui u kojima se novinar stavi u ulogu promotora, dajući sugovorniku prostora da pohvali sebe i općinu na čijem je čelu, bili su česti. Usto, u Dnevniku Naše TV se protekle sedmice nije našlo mjesta za najavu o Maršu mira u okviru obilježavanja 11. jula u Srebrenici.
Nije sadržajni propust, ali samo konstatacija koja nije za pohvalu: među uredničkim kadrom i prezenterima Dnevnika na Našoj TV nema žena.
Read More
Plus sedmice
N1
Prilozi Borisa Breze.
Al Jazeera Balkans
Temeljiti izvještaji o krizi u EU i njemačkoj vlasti zbog problematike migranata.
Minus sedmice
N1
Nedovoljna kritičnost.
Al Jazeera Balkans
Manje novinarskih priča nego inače.
Iako Evropska unija i Sjedinjene Američke Države dijele niz sličnih ciljeva u regulaciji tehnologije, sve dublji politički jaz i manjak međusobnog povjerenja otežavaju saradnju u oblastima poput umjetne inteligencije, zaštite djece na internetu i pristupa elektronskim dokazima
