Uprkos dugotrajnoj prepirci povodom presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, nijedna strana ne popušta. Rat za interpretaciju se nastavlja, ishod je teško prognozirati

Tokom tekuće sedmice na dnevnom redu vanredne sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije BiH trebao bi se naći Prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH, koji je prethodno kao prijedlog pet stranaka (SDA, SDP, DF, SBB i NS) usvojen u Predstavničkom domu. Zakon, po mišljenju predlagača, ima za cilj da implementira presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića te da shodno tome omogući nesmetanu implementaciju izbornih rezultata nakon izbora u oktobru ove godine.

Do trenutka u kojem pišemo tekst još nije poznato da li će predsjedavajuća Doma naroda, Lidija Bradara, unatoč obećanjima da će poštivati poslovničku proceduru, sazvati sjednicu u zakonski predviđenom roku od 14 dana, ili će to uraditi dopredsjedavajući Doma naroda Jasenko Tufekčić.

Iako bi sazivanje sjednice trebalo biti tehničko pitanje, to nije slučaj. I samo sazivanje već je duboko političko pitanje, stoga se na njega doslovno čekalo zadnji dan. Bradara i njen zamjenik Tufekčić predstavljaju i imaju dva oprečna pristupa kada je riječ o navedenom prijedlogu Zakona. I prije nego što je Zakon usvojen u Predstavničkom Domu, Bradara je izrazila političko i stranačko uvjerenje da Zakon neće biti usvojen u Domu naroda, dok je, s druge strane, njen zamjenik bio unekoliko rezervisan prema Zakonu kojeg je između ostalog predložila i stranka iz koje dolazi. Ali je najavio da će on kao dopredsjedavajući Doma naroda odmah po isteku zakonski predviđenog roka u kojem predsjedavajuća Doma naroda treba sazvati sjednicu, iskoristiti poslovničku mogućnost i kao dopredsjedavajući sazvati sjednicu, čime je stavio do znanja da stranka iz koje dolazi insistira na usvajanju Zakona.

Vitalni nacionalni interes

Ono što se u daljem slijedu događaja može očekivati kada se Zakon konačno nađe na sjednici Doma naroda jeste da će sasvim izvjesno biti usvojen i bez delegata koji dolaze iz Kluba Hrvata, ali će sudeći po najavama i raspoloženju, Klub Hrvata potegnuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa pred Ustavnim sudom Federacije BiH. Ukoliko Ustavni sud Federacije ocijeni da predloženi Zakon ne ugrožava vitalni nacionalni interes hrvatskog naroda, Zakon u daljnoj proceduri ide na potpis kod predsjednika Federacije BiH Marinka Čavare. Međutim, Čavara već sada najavljuje da Zakon neće potpisati jer je po njegovom mišljenju (premda nije u njegovoj nadležnosti da ocjenjuje ustavnost) u suprotnosti sa Ustavom BiH i presudom Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. S druge strane, zvaničnici gore navedenih pet stranaka predlagača Zakona upozoravaju Čavaru i navode da bi takav njegov potez značio činjenje krivičnog djela i zloupotrebu položaja, te da bi upravo takvo djelovanje značilo kršenje Ustava. Iz oba politička tabora, i iz stranaka okupljenih oko HNS-a i pet stranaka, stižu obostrane optužbe za napad na ustavni poredak BiH. Oba tabora pokušavaju uvjeriti javnost da je njihov zakon u skladu s Ustavom i s presudom Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića a da je protivnički sušta suprotnost toga. I jedni i drugi su nepokolebljivo uvjereni da je njihov prijedlog ustavan. Animoziteti koji proističu oko trvenja u vezi s ovim zakonom sigurno će obilježiti i tok predizborne kampanje koja je već počela, premda se ne radi o pukom predizbornom nadmudrivanju, nego o konceptualnom sukobu oko različitih viđenja pravno-političkog karaktera Federacije BiH. Neuralgična tačka ključanja tih animoziteta zasigurno će biti momenat kada, u zvaničnom toku kampanje, Zakon dođe na potpis u Ured Predsjednika Federacije.

Razlog zbog kojeg dva politička tabora, HNS i pet stranaka predlagača Zakona, kao uostalom i mediji, potpuno različito gledaju na Zakon o izbornim jedinicama i broju mandata, njegovo usvajanje ili neusvajanje te posljedice toga – leži u prilično neodređenoj presudi Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića iz decembra 2016. godine, koja je doista podložna različitim interpretacijama. Borba za političku interpretaciju te presude, a o interpretaciji ovisi na koji način će presuda biti implementirana, traje još od dana donošnja te presude. Tog dana je, može se slobodno reći, nastupilo otvoreno prvenstvo u političkom spinu i medijskom fejku. Dok sudije Ustavnog suda šute o karakteru presude, političke partije i mediji vode bespoštedni rat za interpretaciju te presude.

Elementi sukoba

S obzirom na skučenost prostora u ovom tekstu, ali i cijeneći pozornost čitaoca, ovdje nećemo navoditi čitavi historijat te političke borbe za interpretaciju presude Ustavnog suda BiH, koja u krajnjem cilju ima rezultirati usvajanjem ovog ili onog Zakona kojim bi presuda bila implementirana. Fokusirat ćemo se na neke od osnovnih prijepora koji dominiraju u toj borbi. Ipak historijata radi, treba podsjetiti da je HNS nekoliko puta u parlamentarnu proceduru Parlamenta BiH slao svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona, ali taj prijedlog zbog nedostatka podrške nije usvojen u oba Doma državnog parlamenta. O diplomatskom lobiranju za takav prijedlog, kao i svim osuđujućim kvalifikacijama na koje je naišao kod političkih oponenata također se naširoko može govoriti, međutim, po svemu sudeći, HNS-ovi prijedlozi su trenutno van toka političke i medijske diskusije, dok je s druge strane na sceni prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata koji je nastao kao svojevrsni odgovor na HNS-ove prijedloge u državnom parlamentu. Pored toga, treba podsjetiti da je propala i međunarodna medijacija koja je imala za cilj da pomogne u rješavanju problema. U proteklih godinu dana, kroz BiH su zajedno s buljukom međunarodnih zvaničnika prošli zvaničnici iz Evropske komsije i Venecijanske komisije, američki kongresmeni i drugi. Unatoč bezbrojnim sastancima, ništa nije dogovoreno i ništa nije riješeno, a borba za interpretaciju presude Ustavnog suda BiH na domaćem terenu se nastavlja. Ona se sada, za razliku od godinu dana unazad, ne vodi povodom HNS-ovog prijedloga, nego oko prijedloga pet stranaka.

Nakon što je Zakon o izbornim jednicama usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, istog trena krenula je rafalna paljba po Zakonu od dijela medija naklonjenih HNS-u, koji su ustvrdili da Zakon ima za cilj pretvaranje Federacije BiH u bošnjački entitet i da je izvršen entitetski udar na državu. Mediji i političke opcije koje stoje u opoziciji prema tome Zakonu, glasanje u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, koji je građanski dom, u kojem se glasa prostom većinom glasova, i usvajanje Zakona, spinerski su nazvali preglasavanjem, dajući takvom ishodu glasanja negativno i nacionalno obojenu konotaciju „preglasavanja“ iako se u tome domu Parlamenta odluke naprosto donose većinom glasova. Ustvrdili su da se time grubo igornira odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića kojom su navodno suspendirane upravo one ustavne odredbe koje se nalaze u članovima Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata. Po takvom shvaćanju, Ustavni sud je svojom odlukom zabranio izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz svih konstitutivnih naroda i iz svih kantona, dok, sa druge strane, stranke predlagači Zakona tvrde da te ustavne odredbe upravo odslikavaju karakter postojećeg ustavnog ustrojstva FBiH. Mučna rasprava nastavljena je diskusijom i teškim riječima između zvaničnika HNS-a i pojedinih zvaničnika iz pet stranaka o političkoj prirodi tih pet stranaka. Iz HNS-a ove stranke nazivaju bošnjačkim strankama, dok se lijeve stranke i njihovi zvaničnici oštro protive takvim kvalifikacijama.

Božo Ljubić i raspad države

Potom je uslijedilo „Otvoreno pismo“ HNS-a međunarodnoj i domaćoj javnosti u kojem upozoravaju upravo na sve ono što je danima ranije kroz medije koji su bliski tim strukturama postavljeno kao neupitna činjenica, tačnije, upozoravaju na proces pretvaranja Federacije BiH u bošnjački entitet. Nekoliko dana prije toga, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a i zastupnik u Saboru Republike Hrvatske Božo Ljubić, govoreći za N1 o Zakonu o izbornim jedinicama i broju mandata, ocijenio je da bi usvajanje tog zakona dovelo do raspada države, što je opet sa druge strane izazvalo salvu reakcija i osuda zbog Ljubićevih, kako je shvaćeno, prijetnji. S tim u vezi, pojedini su funkcioneri, naročito funkcioneri ljevice, okuraženi Ljubićevom prijetnjom, pozvali na hitno sazivanje sjednice Doma naroda i usvajanje Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata. U tome smislu najjasniji je bio lider DF-a Željko Komšić, koji je povodom odbijanja zastupnika HDZ-a da uopće prisustvuju sjednicama Parlamenta Federacije zato što je u Predstavničkom domu Parlamenta Zakon usvojen, kazao da HDZ pokušava obmanuti javnost.

„Oni, dakle, lažu, počev od 9. decembra 2016. godine, da je Ustavni sud presudio ono što oni govore da je presudio, to jeste lažu o nekakvom legitimnom predstavljanju, kao što lažu i o navodnom entitetskom udaru, stavljanju entitetskih zakona iznad državnih, jer je vrlo jasno da je potpuno netačno da federalni Parlament nije nadležan. Naime, Izborni zakon BiH daje nadležnost Parlamentu FBiH da uredi svoje izborne jedinice, a Ustav FBiH definiše strukturu i broj mandata u Domu naroda FBiH. Ustavni sud BiH svojom odlukom u predmetu ‘Ljubić’ niti jednom svojom odlukom nije osporio ove odredbe Ustava FBiH. Izborni zakon BiH vrlo jasno kaže da parlamenti entiteta mogu urediti svoje izborne jedinice zakonom. Ali šta to vrijedi objašnjavati onima koji lažu, svjesni su da lažu i svjesni da na tome grade čitavu svoju poziciju”, rekao je Komšić.

Dodao je da sve laži koje plasira HDZ imaju za cilj da se ova partija unaprijed ogradi od sopstvenog napada na ustavni poredak koji van svake sumnje spremaju, optužujući druge za vlastite namjere.

Da je legitimno predstavljanje još jedan spin HNS-a, smatra i dr. Slaven Kovačević. On je javno pozvao Božu Ljubića da zaokruži mjesto u presudi gdje piše da je Ustavni sud „presudio“ za sistem tzv. legitimnog predstavljanja.

„Koliko puta smo mogli čuti da je Ustavni sud BiH presudio, a to nije tačno, da treba ovdje, navodno, uspostaviti sistem ‘legitimnog političkog predstavljanja naroda’, što opet nije tačno. Hajde sad vi, fino, sa flomasterima u boji, zaokružite gdje je to Ustavni sud BiH ‘presudio’ pa onda sa tim istim flomasterima u boji zaokružite gdje je to Ustavni sud BiH rekao da treba izborni sistem Bosne i Hercegovine biti temeljen na ‘legitimnom političkom predstavljanju naroda’, ali ako može, ikako, ovaj put bez manipulacije“, napisao je Kovačević u svome tekstu, a ujedno i javno postavljenom pitanju Boži Ljubiću i HNS-u.

Uprkos neumornoj prepirci o karakteru sadržaja presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića koja se direktno reflektira na polemiku oko usvajanja Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata, nijedna strana ne popušta. Rat za interpretaciju i implementaciju presude i nakon sjednice Doma naroda na kojoj će glasati o prijedlogu Zakona sigurno će biti nastavljen. Ishod je teško prognozirati.