Ni ove godine ništa se značajno nije promijenilo u Republici Srpskoj. Političke elite i većina medija negiraju genocid i spominju ga samo ako se mora

Međunarodni sud pravde u Hagu velikom većinom glasova presudio je da Srbija nije kriva za sudjelovanje, saučesništvo ili pomaganje u genocidu u Bosni i Hercegovini, ali je prekršila obavezu sprečavanja i kažnjavanja genocida.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio je šest Srba za učešće u genocidu u Srebrenici: Karadžića, Mladića, Tolimira, Krstića, Nikolića i Bearu i Popovića.

To su fakti.

Da li je riječ genocid zabranjena u Republici Srpskoj?

Analiza štampe u julu 2017. godine pokazala je „da dnevne novine u Republici Srpskoj svjesno izbjegavaju koristiti riječ genocid i koriste je samo onda kada se ne može ni na koji način izbjeći. Interesantno je da prilikom navođenja izjava bošnjačkih i stranih zvaničnika nigdje ne možete da naiđete na riječ genocid i svi govore o ‘velikom’ ili ‘strašnom’ zločinu. Na taj način se kod čitalaca, ili je bolje reći Srba, stvara privid neslaganja sa haškom kvalifikacijom onoga što se dešavalo u Srebrenici 1992. godine“.

Imajući u vidu rezultate iz 2017. godine, odlučio sam da uradim analizu i za 2018. godinu gdje sam analizirao pisanje dnevnih novina i portala iz Republike Srpske, tj. da vidim da li se i kada u njihovim tekstovima spominje riječ genocid. Analizirali smo tekstove koji su napisani 11. i 12. jula i evo šta smo dobili.

U ta dva dana našli smo 44 teksta u kojima se spominje Srebrenica, i to 24 na portalima i 20 u dnevnim novinama.

Na portalu Buka, u kolumni Dragana Bursaća „Nož, žica, Ćirilica“, u kojoj on analizira emisiju „Ćirilica“, odmah na početku teksta možemo pročitati: „Sinoć je u emisiji ‘Ćirilica’ Milomira Marića na tapetu bilo pljuvanje po žrtvama srebreničkog genocida. “ Potom na kraju možemo da pročitamo:  „Jednako kao i fakat da će banjalučka ATV promjenom vlasnika postati rezervni točak Dodikovom RTRS-u, i da će prikazivanjem ovakvog smeća zapravo najbolje pojasniti narodu šta režim u Banjaluci misli o genocidu u Srebrenici. A kao što vidimo, ne misli ništa. Genocida nije bilo, osim što su u ležernoj i opuštenoj atmosferi ubijani ljudi. Njih 8372.“

Na portalu Glassrpske.com, u tekstu koji preuzimaju od agencija,  pod naslovom „Završena komemoracija u Srebrenici“ spominje se izjava Valentina Incka: “Negiranje genocida je duboko neljudski.”

Na istom portalu u tekstu čiji je izvor Srna, pod naslovom „Zorn: Nijedan počinilac genocida neće biti siguran u Njemačkoj“, prenosi se izjava istražioca njemačke policije Klausa Zorna: „Ali, stvarnost je pokazala upravo suprotno, i to 1995. godine, 50 godina nakon Drugog svjetskog rata – masakr je počinjen u srcu Evrope, ovdje u Srebrenici. Međunarodne pravosudne institucije, kao što su Haški tribunal i Međunarodni sud pravde, zločine u Srebrenici su nazvale njihovim pravim imenom – genocidom.” Potom je podsjetio „da su tako pronašli Duška Tadića, uhapsili ga i izručili Haškom tribunalu, gdje je izrečena prva presuda, kao i da su u nekoliko drugih slučajeva njemački sudovi proglasili optužene krivim za, kako je rekao, “pomaganje i podsticanje genocida u Doboju, Foči, Osmacima i Kotor Varošu”.

Identičan tekst sa portala Glassrpske.com „Završena komemoracija u Srebrenici“ možemo pronaći i na Nezavisne.com, i izjavu visokog predstavnika Incka.

Na portalu Buka u tekstu pod naslovom „UŽIVO: Komemoracija u Potočarima – Obavljena dženaza i ukop 35 žrtava“  riječ genocid spomenuta je 29 puta, i to u izjavama visokog predstavnika za BiH Valentina Incka, potom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, potpredsjednika Republike Srpske Ramiza Salkića,  ali je i političar iz Srbije Čedomir Jovanović kazao: „Bošnjaci su u Srebrenici stradali prije 23 godine, a oni koji negiraju genocid stradaju svakog dana.“

Na portalu Buka u tekstu pod naslovom „Inzko pozvao nadležna sudska tijela na hitnu reakciju zbog izjava Vasića“ prenosi se reakcija visokog predstavnika u BiH Incka „na izjavu člana Glavnog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Rajka Vasića o genocidu u Srebrenici, na dan ukopa žrtava tog zločina i dan sjećanja, kazavši da ona ide mnogo dalje od negiranja zločina genocida, nazivajući tu izjavu gnusnom i uvredljivom“.

U dnevnim novinama „Glas Srpske“, od 12. jula, na 4. stranici u tekstu pod naslovom „Dostojanstveno odata pošta žrtvama“ prenosi se izjava bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića  u kojoj on govori „o potrebi donošenja zakona o negiranju genocida“.

Na sajtu novinske agencije Srna u tekstu pod naslovom „Apsurdan spisak Subašićeve“ predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta je kazao „da su međunarodni eksperti dokazali da u Srebrenici nije bilo nikakvog genocida”, te “da je to bio jedan od brojnih zločina koji su se dešavali na prostoru bivše Jugoslavije”.

Dan kasnije, 12. jula na portalu Nezavisne.com u tekstu pod naslovom  „Služen parastos Srbima ubijenim na Petrovdan 1992. godine u Zalazju“ prenesena je izjava načelnika opštine Srebrenica: “Genocid je počinjen nad srpskim narodom Srebrenice u selima Zalazje, Ratkovići, Brežani, Podravanje, Skelani i drugima gdje su muslimanske snage ubijale i uništavale sve što su stigle, pa i srpsku stoku, što jasno govori o genocidnim namjerama, ali za to još niko nije odgovarao. Ne smijemo i nećemo odustati od borbe za pravdu i istinu o srpskom stradanju.“

I to je to.

Bošnjaci, stranci i „srpski autošovinisti“

Srebrenica više nije velika tema ni za srpske političare, ni za medije u Republici Srpskoj.

Ono što smo kazali 2017. godine i danas stoji. Srpski političari i srpska elita ne priznaju genocid u Srebrenici i u tome ih zdušno podržavaju i mediji iz Republike Srpske. Od srpskih političara, iz Srbije i Republike Srpske, mediji spominju samo Čedomira Jovanovića, koji u svojim izjavama govori o genocidu u Srebrenici.

Kada neko u govoru ili tekstu poveže riječi genocid i Srebrenica – znajte da se radi o Bošnjaku, nekom strancu ili nekom od malobrojnih „srpskih autošovinista“. Dragan Čović to naziva „strašnim zločinom“.

Ni ove godine u medijima Republike Srpske nisu se spominjali srpski oficiri koji su osuđeni za genocid u Srebrenici, a srpski političari, uz pomoć srpskih medija, i dalje insistiraju na brojci od 3.500 ubijenih Srba, iako ti podaci nisu u skladu s nalazima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske.

Tog 11. i 12. jula 2018. godine mediji u Republici Srpskoj kada su pisali o Srebrenici insistirali su na nezavršetku istrage o napadu na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića 11. jula 2015. godine u Potočarima i spisku od 22.000 imena Srba koje su „Majke Srebrenice“ predale njemačkom tužiocu.

Toliko o našem suočavanju s prošlošću.

#MojGlas #MojaPrica