Brojne ličnosti na komemoraciji Hadžemu Hajdareviću

Otišao je iznenada i tiho veliki pjesnik, vrsni poznavalac jezika

Brojne ličnosti na komemoraciji Hadžemu Hajdareviću

Komemoracija istaknutom bh. književniku i dosadašnjem predsjedniku Društva pisaca BiH Hadžemu Hajdareviću, koji je preminuo u 68. godini, održana je danas u sarajevskoj Vijećnici.

Jedna je ista misao dominirala na skupu – otišao je iznenada i tiho veliki pjesnik, vrsni poznavalac i majstor jezika, esejista. O liku i djelu Hadžema Hajdarevića govorili su prijatelji, kolege, saradnici – gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić te profesori i književnici Alen Kalajdžija, Mile Stojić, Asmir Kujović, Jagoda Iličić, Edin Pobrić i Nazif Hasanbegović.

– Radovali smo se svakoj dodjeli Bosanskog stećka. Hadžem je toliko volio Udruženje pisaca. Toliko je volio ono što radi, toliko je volio svoj grad, toliko je volio svoje ljude. Koliko je uvijek mislio na svakog građanina Sarajeva – kazala je gradonačelnica Benjamina Karić.

– Ispraćamo prijatelja svih ljudi koji je svojom pjesničkom i ljudskom širinom obilježio književni i kulturni život Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Svestran, kreativan, upečatljiv po očuvanju bosanskog jezika – kazala je gradonačelnica Karić.

Bio je, podvukla je, otvorenih vidika i osoba bez predrasuda te bio i ostao most među ljudima i narodima.

– Cijeli njegov život i njegova poezija veličali su dobro u čovjeku i ljudska vrlinu. Živio je tako do zadnjeg daha ostavljajući nam mnogo lijepih riječi, mnogo uvezanih stihova, vrijednih poruka, kao najljepši spomenik svoga postojanja – rekla je Karić.

Asmir Kujović navodi da je Hajdarević svojim ukupnim angažmanom i kao publicista, kritičar i pronicljivi analitičar bh. društvene i kulturne zbilje, i kao ključni pregalac u borbi za afirmaciju bosanskog jezika, obilježio književni život Bosne u prijelomnim godinama od raspada bivše države i sticanja nezavisnosti BiH do današnjih dana.

U književnim krugovima, podsjetio je Kujović, svi ga pamte po njegovoj plemenitosti, širini duha, odmjerenosti i nesebičnom zalaganju za pisce i njihovu dostojnu afirmaciju i promociju. Častan i nepristrasan, kao rukovodilac spisateljskog esnafa, uspijevao je da pomiri različite poglede, te uživao povjerenje svih kolega.

– Bio je, što se za malo kojeg drugog savremenog pjesnika može reći, u pravom smislu čuvar i rizničar našeg jezika, u čemu se po mnogim historičarima književnosti i ogleda smisao pjesničkog poslanja – rekao je Kujović.

Od Hadžema Hajdarevića oprostili su se i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, brojni prijatelji, poznanici, univerzitetski profesori te drugi djelatnici javnog i kulturnog života BiH.

Hadžem Hajdarević objavio je dvanaest knjiga poezije, više pjesničkih izbora, zatim nekoliko knjiga proza, kolumni, eseja, čime se kada je u pitanju žanr ubraja u najraznorodnije savremene bosanskohercegovačke autore.

Knjige odabranih Hajdarevićevih stihova izišle su na bugarskom, francuskom, engleskom, slovenskom, poljskom i njemačkom jeziku. Prevođen je i na arapski, flamanski, mađarski, makedonski, danski, ruski,  talijanski, turski, ukrajinski i druge jezike.

Dobitnik je više književnih nagrada: Nagrada Trebinjskih večeri poezije (1981.), Nagrada “Skender Kulenović” (1996.), “Planjaxova” nagrada za najbolju knjigu pjesama (2005.), nekoliko bh. i regionalnih nagrada za najbolju kratku priču i dr. Zastupljen je u svim novijim antologijama bosanskohercegovačke i bošnjačke poezije i kratke priče.

Jedan je od autora Rječnika bosanskog jezika (Sarajevo, 2007.), koautor Pravopisnog priručnika bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika sa osnovama gramatike (Sarajevo, 2013.). Autor je ili koautor više čitanki za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini.

Od 2002. pa do 2012. godine bio je, u okviru redovnih aktivnosti Društva pisaca BiH, predsjednik Organizacijskog odbora Međunarodne književne manifestacije “Sarajevski dani poezije”, a krajem marta 2018. izabran je za predsjednika bosanskohercegovačkog Društva pisaca.

Živio je i radio u Sarajevu. Posljednjih dvadesetak godina bio je uposlen u Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu.

Izvor: Fena

About The Author