CIVICUS Monitor je u novom izvještaju u srijedu objavio da je snizio ocjenu građanskih sloboda u Bosni i Hercegovini na „opstruiran“ u godišnjem rangiranju, jer sve gori napadi na aktiviste, novinare i LGBTQI+ grupe ugrožavaju koheziju ove države na zapadnom Balkanu.
Izvještaj People Power Under Attack 2023 detaljno opisuje stanje građanskog prostora, odnosno sloboda udruživanja, okupljanja i izražavanja u 198 zemalja i teritorija.
Bosna i Hercegovina je po njemu prešla iz kategorije relativno slobodnih, odnosno „suženih“ zemalja, u „opstruiranu“, gdje vlasti često ometaju ljudska prava. Ovaj pad je rezultat niza kršenja građanskih prava zabilježenih tokom prethodne godine, od napada na demonstrante do restriktivnog zakonodavstva.
Ovi incidenti su se uglavnom dešavali u Republici Srpskoj, ali su ugrozili slobode u cijeloj zemlji.
– Napadi na civilno društvo u Bosni i Hercegovini u toku 2023. su alarmantni. Ali oni se ne dešavaju u vakuumu. Ovo urušavanje prava se dešava usred produbljivanja političke krize u kojoj vlasti u Republici Srpskoj prijete secesijom i potkopavaju mirovni sporazum – kazala je Tara Petrović, istraživačica CIVICUS Monitora za Evropu.
CIVICUS Monitor ocjenjuje uvjete građanskog prostora u svim zemljama svijeta na osnovu podataka prikupljanih tokom cijele godine od aktivista civilnog društva koji u tim zemljama rade, regionalnih istraživačkih timova, međunarodnih indeksa ljudskih prava i vlastitih stručnjaka Monitora.
Podaci iz ova četiri odvojena izvora se zatim kombinuju kako bi se svakoj zemlji dodijelila ocjena građanskog prostora koji može biti „otvoren“, „sužen“, „opstruiran“, „pod represijom“ ili „zatvoren“.
Ove godine gotovo trećina čovječanstva, 30,6 posto svjetske populacije, živi u „zatvorenim“ društvima, najrestriktivnijim mogućim okruženjima. Ovo je najveći postotak ljudi u „zatvorenim“ zemljama koji je CIVICUS Monitor zabilježio od svog prvog izvještaja 2018. godine.
Sa druge strane, samo 2,1 posto ljudi živi u „otvorenim“ zemljama, gdje je građanski prostor i slobodan i zaštićen, što je najniži postotak do sada i gotovo upola manji u odnosu na onaj od prije šest godina. Zajedno, ove statistike ukazuju da je svijet u krizi.
– Svjedoci smo neviđenog globalnog gušenja građanskog prostora. Bosna i Hercegovina je dio ovog vrlo zabrinjavajućeg trenda, predvođenog političarima koji siju dalje podjele – kazala je voditeljica istraživanja CIVICUS Monitora Marianna Belalba Barreto.
Republika Srpska je 2023. godine doživjela nagli porast napada na LGBTQI+ grupe, uključujući napade na učesnice Osmomartovskog marša i Banjalučki socijalni centar zbog isticanja zastava duginih boja, policijsku zabranu projekcije filma LGBTQI+ organizacije i brutalni napad naoružanih nasilnika poslije kojeg je troje aktivista završilo u bolnici.
Vodeći političari u entitetu su potom raspirili vatru zalažući se za dalju zabranu LGBTQI+ događaja i najavljujući novi zakon za ograničavanje prava LGBTQI+ grupa.
– Napadi na LGBTQI+ osobe, u istočnoj Evropi i drugdje, često su najavljivali nastojanja desničarskih grupa da ograniče prava svima. Događaji u Republici Srpskoj podsjećaju na obrasce koje su ustanovili Putin i Orban – kaže Petrović.
Ugrožena je i sloboda medija. Republika Srpska je u augustu klevetu vratila u krivično zakonodavstvo, uprkos domaćim i međunarodnim kritikama, ugrožavajući nezavisne medije koji su već u opasnosti od kampanja blaćenja i diskreditacije u zemlji u kojoj napadi na novinare obično prolaze nekažnjeno.
U 2023. godini je takođe došlo do bujanja zapaljive retorike u javnom prostoru, uključujući i istupe lidera Republike Srpske Milorada Dodika, koji negira genocid u Srebrenici i koji se optužuje za podrivanje mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u BiH.
Postoji opasnost da će se stvari pogoršavati. U Narodnu skupštinu Republike Srpske upućen je „zakon o stranim agentima“, nalik na zakone u Mađarskoj i Rusiji koji dozvoljavaju vladi da ograniči finansiranje i opstruira rad nezavisnog civilnog društva. Ako bude usvojen, to će imati katastrofalan efekat na aktivizam.
– Ova kombinacija direktnih napada na osnovne slobode i toksične političke atmosfere znak je za uzbunu da Bosna i Hercegovina ide u pogrešnom smjeru. Međunarodna zajednica mora stati uz civilno društvo dajući prioritet osnovnim slobodama u svim angažmanima s vlastima – istaknula je Dajana Cvjetković iz sarajevskog Centra za promociju civilnog društva.
Ostale zemlje čija je ocjena snižena ove godine su Bangladeš (zatvoren), Njemačka (sužen), Kirgistan (pod represijom), Senegal (pod represijom), Šri Lanka (pod represijom) i Venecuela (zatvoren).
Globalno gledajući, građanske slobode se ograničavaju u sve većem broju zemalja. Civilno društvo je pod teškim napadom u 118 od 198 zemalja i teritorija.
U ovogodišnjem izvještaju postoje promjene u ocjenjivanju građanskog prostora za 12 zemalja, sedam zemalja je degradirano dok je pet unaprijeđeno. Među najčešće ciljanim i najteže pogođenim grupama u 2023. godini su one koje se zalažu za demokratiju, bolje upravljanje i zaštitu okoliša.
Od tri oblasti u kojima se prate slobode, sloboda izražavanja najčešće je na meti državnih i nedržavnih izvora, što čini oko polovinu ukupno zabilježenih kršenja.
Izvor: CIVICUS Monitor
