BHT1: Rad, štednja i poskupljenja

29. novembar – 5 . decembar 2023.

“HUMANIRATNA” POMOĆ: “Rafah zatvoren za uvoz humaniratne pomoći“ – štamparska greška u ispisivanju najave za prilog o dostavi pomoći Gazi je zapravo dobra ilustracija o odnosu svjetskih političara prema ovom dijelu svijeta i ubijanju civila, pa vrijedi zabilježiti kao detalj.

Tokom protekle sedmice, Dnevnik 2 BHT1 donosio je iscrpne izvještaje o napadima na Gazu, istovremeno prenoseći pojedinosti o naporima (odnosno njihovom izostanku) da se rat zaustavi. Ipak, primjetno je pomjeranje izvještavanja o ratu na Bliskom istoku sa prvih minuta dnevnika.

KAKO SE BORITI PROTIV POSKUPLJENJA? Na pitanje šta čelni ljudi institucija BiH rade kako bi zaustavili rast cijena, te kakve mjere su poduzete, odgovaraju predstavnici i izvršne i zakonodavne vlasti, i pozicija i opozicija. Nastavak priloga donosi i propitivanje rasta cijena proizvoda, a kroz anketu sa građanima iz raznih gradova BiH dobijamo odgovore o tome šta misle oni zbog kojih prethodni sagovornici i trebaju imati rješenja. Na pitanje kako se bori protiv poskupljenja, jedna od anketiranih građanki jednostavno odgovara: „Radom i štednjom“. Dakle, od nadležnih teško da može očekivati rješenja.

KOLAPS ELEKTROENERGETSKOG SISTEMA: Kao i FTV, i BHT1 se bavi najavama povećanja cijena električne energije za privredna lica te činjenicom da nam prijeti opasnost od nedostatka isporuke struje. Redaju se informacije, objašnjava kako su isporuke uglja drastično manje, ali i da se nabavljaju nove količine od trećih lica. Poslodavci upozoravaju kako će biti ugroženo poslovanje ukoliko do drastičnog povećanja cijena dođe. Za nadati se da se neće sve prelomiti preko leđa građana, zaključuje reporterka. U prilogu koji slijedi, tema o cijenama životnih namirnica produbljuje se kroz pitanje o mogućem ograničavanju cijene hljeba, što dovodi do propitivanja ideje o ukidanju PDV-a na hljeb. Ekonomski stručnjaci upozoravaju i na to da je teško staviti određeni pekarski proizvod pod kontrolisanu cijenu – jer to onda može značiti da ga niko neće proizvoditi.

Ocjena: 7

FTV: Politika i poskupljenje struje

29. novembar – 5 . decembar 2023.

BiH I 40 PREDSTAVNIKA: Desant bh. političara na Bruxelles – ovako glasi najava boravka predstavnika Bosne i Hercegovine u prijestolnici EU-a. Koliko članova treba da broji bh. delegacija u Bruxellesu koja treba reći zvaničnicima EU-a šta je dosad urađeno u kontekstu ispunjavanja uslova za evropske integracije? U našem slučaju to je tim od 40-ak ljudi (od predsjednika političkih stranaka, preko čelnih ljudi institucija, do predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti) plus 30-ak savjetnika. I upravo na tome početak reporterskog javljanja gradi novinarka Kristina Pranjić, koja izvještava o tome da nikakvog epohalnog pomaka u Bruxellesu nije bilo. Uglavnom su ponovljeni dosad poznati stavovi: da su iskoraci vidljivi, ali nedovoljni za otvaranje pregovora o pridruživanju BiH Evropskoj uniji. Odličan uklon u izvještavanju – sa detaljima o tome kakve su istupe imali bh. predstavnici, o neobičnoj situaciji u kojoj se govorilo jednim glasom te opredijeljenosti pristupu EU-u. Ali reporterka poentira rečenicom kako je teško riječi pretvoriti u djela, i da u Bruxellesu nema ništa novo.

KAKO DOBITI POSAO U JAVNOM SEKTORU RS-a? Broj radnika u javnom sektoru Republike Srpske raste svake godine. Na kraju 2022. bilo ih je oko 82.000, što je rezultat partijskog zapošljavanja, naročito u razdoblju izbora, što posebno opterećuje budžet. Restart Srpska je organizacija koja je radila istraživanje na ovom polju, i to fokusirajući se na gradske administracije i javnu upravu, što je dovelo do podataka da postoji po pet puta više zaposlenih u administracijama nego što to zakon dozvoljava. A sve to donosi probleme izdvajanja iz entitetskog budžeta. Reporter Đorđe Vujatović naglašava i drugi dio problema: manjak djece u školama doveo je do viška zaposlenih u obrazovanju, ali se broj zapošljavanja i ovdje povećava, a Savez sindikata RS priznaje kako partijskog zapošljavanja ima.

OD IZVOZA STRUJE DO UGROŽENOSTI OPSKRBOM: Vlada Federacije BiH proglasila je stanje ugrožene sigurnosti opskrbe električnom energijom za iduću godinu. Kako smo od struje na izvoz došli do ugroženosti, pita se u najavi priloga voditeljica Dnevnika 2 te slijedi tematski dio u kojem novinar Munib Muhamedbegović pokušava odgovoriti: miješanje politike u rad, gomilanje administracije, neracionalno i nedovoljno ulaganje u rudnike i slaba iskorištenost izvora obnovljive energije samo su neki od razloga da Elektroprivreda BiH od preduzeća koje je bilo sinonim za uspjeh postane gubitnik. Stručnjaci odgovaraju na pitanje kako smo došli u opasnost da nemamo dovoljno energije za opskrbu. Odličan prilog koji je od velikog interesa javnosti, uključujući i dio koji govori o najavama poskupljenja struje za privredne subjekte – što će se u konačnici odraziti i na građane.

Ocjena: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

Povodom smrti tvorca realpolitike i oca posredničke diplomatije, Henryja Kissingera, FTV donosi iscrpan prilog o karijeri diplomate koji je u velikoj mjeri oblikovao američku vanjsku politiku tokom 20. stoljeća te propituje njegovu ulogu kako mirotvorca tako i kao nekog ko je podržavao ratne zločine.

Vijesti iz Gaze polako se povlače iz prvih minuta dnevnika oba javna servisa, a primat opet preuzimaju domaće dnevnopolitičke informacije. Ipak, i FTV i BHT1 dobro drže fokus na pojedinačnim pričama, posebno ljudi koji su oslobođeni nakon dugogodišnjeg zatočeništva u izraelskim zatvorima, kao i onih koje je Hamas držao kao taoce.

FTV detaljnije obrađuje dnevnu politiku, dok BHT1 fokus drži na temama koje su od interesa za javnost, kao što su poskupljenje osnovnih životnih namirnica ili kvalitet vode koju građani konzumiraju.

Plus sedmice

BHT1

U Bosanskoj Gradišci održana je protestna vožnja traktorima nezadovoljnih poljoprivrednika zbog nepravedne raspodjele državnog zemljišta u zakup. U ovoj koloni demonstranata bile su i kamere BHT1, te je prilog dobio vrlo informativnu i u korist javnosti okrenutu dimenziju. Bez puno uvijanja i jednostavnim jezikom, ratari govore reporteru Danijelu Lepiru o tome kako lokalne vlasti pogoduju moćnicima, velikim koncesionarima, umjesto radnicima, koji onda jedva spajaju kraj s krajem. A lokalne vlasti kažu: sve je urađeno transparentno i u skladu s propisima.

FTV

Imamo li Komisiju za koncesije na državnom nivou? Po tome kako uzimaju naknade – imamo; po tome kako ništa ne rade – nemamo. To je, u najkraćem, tema odličnog priloga emitovanog 2. decembra, a potpisuje ga reporterka Gordana Antonić. Ona propituje na koji je način politička volja dovela do nerada ove komisije, iz koje su neki članovi otišli u penziju, te kako je naknade primalo 12 radnika/saradnika. Šta je kamen spoticanja za izbor novih članova i zašto je svim političkim subjektima važna ova komisija (čiji članovi trenutno ništa ne rade)?

Minus sedmice

BHT1

Niskotarifna aviokompanija Ryanair objavila je kako počinje s radom na Međunarodnom aerodromu Sarajevu, isporučujući preko 20 sedmičnih letova na pet destinacija. To je dobra informacija, ali ju je svakako trebalo pratiti puno više detalja: o cijenama, o svim pogodnostima koje ova aviokompanija donosi, ali i o generalno lošoj povezanosti glavnog grada BiH sa ostatkom svijeta, zbog čega putnici uglavnom moraju imati po dvije ili tri konekcije kako bi stigli na željenu destinaciju.

FTV

Bivši ministar odbrane BiH Selmo Cikotić osuđen je na tri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja: optužen je da je u slučaju “Scout” oštetio državni budžet za skoro 10 miliona KM. Osim detaljnog izvještaja sa izricanja presude, ovaj prilog je trebao sadržavati i pojedinosti o Cikotićevom djelovanju unutar ministarstva, njegovoj stranačkoj pripadnosti, kao i o tome kakvi su bili efekti (ako ih je bilo) njegovog mandata.