Američka vlada mora odustati od krivičnog progona suosnivača WikiLeaksa Juliana Assangea jer time podrivaju slobodu medija, tvrde medijske organizacije koje su mu prve pomogle objaviti procurjele diplomatske depeše.
Na današnji dan prije dvanaest godina, The Guardian, New York Times, Le Monde, Der Spiegel i El País sarađivali su kako bi objavili dijelove iz 250.000 dokumenata do kojih je došao Assange u curenju informacija “Cablegate”. Materijal, koji je WikiLeaksu dostavila tadašnja američka vojnikinja Chelsea Manning, razotkrio je unutrašnje djelovanje američke diplomatije u svijetu.
Urednici i izdavači medijskih organizacija koje su prve objavile ta otkrića udružili su se kako bi se javno usprotivili planovima da se Assangea optuži prema zakonu koji je osmišljen za krivični progon špijuna iz Prvog svjetskog rata.
– Objavljivanje nije krivično djelo – poručili su, naglašavajući da je krivični progon direktan napad na slobodu medija.
Assange se nalazi u zatvoru Belmarsh u južnom Londonu od kada je uhapšen u ekvadorskoj ambasadi u Londonu 2019. godine. U toj ambasadi proveo je sedam godina kako bi izbjegao hapšenje nakon što se nije predao britanskom sudu o pitanjima koja se odnose na odvojeni slučaj.
Bivša britanska ministrica unutrašnjih poslova Priti Patel odobrila je Assangeovo izručenje Sjedinjenim Američkim Državama u junu, ali njegovi advokati žalili su se na ovu odluku.
Pod vodstvom tadašnjeg predsjednika SAD-a Baracka Obame, američka vlada je dala do znanja da neće procesuirati Assangea za objavljivanje informacija 2010. godine zbog presedana koji bi to stvorilo. Mediji sada apeliraju na administraciju predsjednika Joea Bidena – koji je u to vrijeme bio potpredsjednik – da odustane od optužbi.
Veći dio Assangeove optužnice fokusiran je na njegovo otkrivanje hiljada stranica povjerljivih vojnih zapisa i diplomatskih depeša o ratovima u Afganistanu i Iraku 2010. i 2011. godine.
Novinske organizacije rekle su da su se udružile s Assangeom prije više od deset godina kako bi otkrile “korupciju, diplomatske skandale i špijunske poslove na međunarodnom nivou”, te da novinari i historičari još uvijek istražuju zapise koje je on stavio na raspolaganje.
Ukoliko Assange bude izručen mogao bi se suočiti s kaznom zatvora do 175 godina zatvora ako ga se proglasi krivim.
Izvor: The Guardian
