Od Berlinalea do Eurovizije, gnjev zbog Gaze obilježio evropska kulturna događanja

Budući da kulturne događaje često podržava država, kritičari kažu da je vlada iskoristila svoju finansijsku moć da spriječi bilo kakvu kritiku Izraela

Od Berlinalea do Eurovizije, gnjev zbog Gaze obilježio evropska kulturna događanja
Foto: berlinale.de

Indijsko-američki redatelj Suneil Sanzgiri trebao je prikazati svoj film o antikolonijalnom otporu protiv portugalskog carstva na ovomjesečnom filmskom festivalu Berlinale, ali je odustao.

Objavo je bojkot na Instagramu, optužujući njemačke vlasti da ušutkavaju glasove koji govore za Palestince u ratu u Gazi. “Neću biti saučesnik. Svi imamo krvave ruke”, napisao je.

Sanzgirijev film je jedan od najmanje tri koja su autori povukli, dok su se i na drugim događajima na festivalu umjetnici povukli.

Povlačenja su pokazala nezgodne vode kojima plove njemačke kulturne institucije, uhvaćene između zaštite umjetničkih sloboda i prepoznavanja onoga što mnogi Nijemci vide kao historijsku odgovornost za Izrael nakon nacističkog holokausta.

Takvi sporovi rasplamsali su se i na drugim mjestima u Evropi nakon napada Hamasa 7. oktobra. Evropska radiodifuzna unija oduprla se pozivima da se Izrael isključi s Eurosonga.

Protesti su izbili u talijanskom gradu Napulju u februaru nakon što se državna televizija RAI distancirala od apela repera Ghalija da se “zaustavi genocid” tokom završne večeri popularnog muzičkog festivala u Sanremu.

U Britaniji je mreža umjetnika dokumentirala događaje koji su bili zaustavljeni zbog propalestinskih umjetnika. Umjetnička galerija Arnolfini u Bristolu također je izazvala reakciju nakon što je otkazala dva palestinska filmska događaja, strahujući da bi mogli “zalutati u političke aktivnosti”.

U Francuskoj je grupa umjetnika u novembru organizirala “tihi marš” na kojem su držali bijeli transparent bez slogana.

U Njemačkoj se bijes zbog izraelske ofenzive u Gazi, u kojoj je ubijeno 29.000 Palestinaca, sukobio s osjećajem podrške Izraelu. Kritičari kažu da gušenje propalestinskih glasova brka kritiku s legitimnim protestima.

Budući da kulturne događaje često podržava država, kritičari kažu da je vlada iskoristila svoju finansijsku moć da spriječi bilo kakvu kritiku Izraela, što je optužba koju vlada oštro odbacuje.

– Sloboda umjetnosti i sloboda izražavanja među najvažnijim su temeljnim načelima demokratije u Njemačkoj, koje naravno također štiti savezna vlada. Institucije i projekti finansirani na saveznom nivou imaju kustosku slobodu i same odlučuju s kojim će umjetnicima raditi – rekao je glasnogovornik Ministarstva kulture.

Dok je najavljivao svoj bojkot Berlinalea, redatelj Sanzgiri izrazio je podršku inicijativi Strike Germany, inicijativi koju su u januaru pokrenuli anonimni umjetnici pozivajući filmaše, muzičare, pisce i umjetnike da se povuku s kulturnih događanja u Njemačkoj.

– To je poziv da se odbije korištenje makartističkih politika njemačkih kulturnih institucija koje suzbijaju slobodu izražavanja, posebno izraze solidarnosti s Palestinom – napisali su organizatori.

Oko 1.600 umjetnika prijavilo se, prema popisu na web stranici inicijative, uključujući francusku nobelovku Annie Ernaux. Prošlog mjeseca berlinski muzički festival CTM najavio je povlačenje nekoliko umjetnika u znak solidarnosti sa Strike Germany.

Berlinale nije bježao od pitanja Gaze. Jedan od filmova osvijetlio je izraelske doseljenike koji napadaju zemlju. To je jedan od nekoliko kulturnih događaja u Njemačkoj zamagljen bijesom zbog Gaze.

Stotine međunarodnih pisaca osudili su organizatora Frankfurtskog sajma knjiga nakon što je dodjela nagrade palestinskom piscu odgođena u oktobru. U novembru je cijela selekcijska komisija za jednu od najvažnijih evropskih umjetničkih izložbi, “documenta”, podnijela ostavku.

Izvor: Reuters

About The Author