U Bosni i Hercegovini neophodno je formirati „Krizni centar“ za žene koje su pretrpjele nasilje u skladu sa preporukama Istanbulske konvencije, te integrisati usluge tog centra s drugim uslugama žrtvama radi njihove efikasnije zaštite i sveobuhvatnije borbe protiv nasilja nad ženama.
Paralelno sa ovim, potrebno je jačati svijest javnosti o rodno zasnovanom nasilju i širiti informacije o institucijama koje su dužne sprovoditi Instanbulsku konvenciju.
Ovo su glavni zaključci današnje pres-konferencije u Sarajevu na kojoj su predstavljeni rezultati zajedničkog projekta Fondacije lokalne demokratije, organizacije Medicus Mundi Mediterania i Udruženja BH novinari pod nazivom „Sveobuhvatna strategija prilagođena situaciji sa COVID-19 za Sarajevo bez nasilja na osnovu spola“.
Tokom implementacije projekta, izrađena je analiza pravnog okvira za rješavanje slučajeva seksualnih zlostavljanja u zdravstvenom sistemu u BiH, te je potpisan sporazum o saradnji između Agencije za ravnopravnost spolova i Fondacije lokalne demokratije u cilju efikasnije borbe protiv rodno zasnovanog nasilja.
PR službenica Fondacije lokalne demokratije Lejla Lojo-Karamehmedović ističe da su kroz projekat ojačani i kapaciteti zdravstvenih radnika iz tri zdravstvene ustanove – bolnice Tuzla, Sarajevo i Mostar, nevladinih organizacija koje vode Sigurne kuće iz ovih gradova kroz edukaciju o načinima uspostavljanja i funkcioniranja kriznih centara za žrtve silovanja i seksualnog nasilja koje su održane u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost spolova BiH i Hospital Clínic iz Barcelone.
Generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić naglašava da BH novinari i Fondacija lokalne demokratije već dugi niz godina sarađuju u segmentu izvještavanja medija o rodno zasnovanom nasilju, kako bi senzibilizirali javnost i pomogli naporima civilnog sektora u smanjenju nasilja nad ženama.
– Zadovoljni smo činjenicom da mediji pozitivno reagiraju na aktivnosti, iako je ova tema veoma često skrajnuta zbog dnevno-političkih dešavanja. Posebno nas raduje činjenica da smo u okviru ovog projekta sarađivali sa omladinskim časopisima, jer vjerujemo da se na taj način može stvoriti kultura izvještavanja sa fokusom na žrtve, s obzirom da je zadaća novinara da se pokaže veća solidarnost i da kroz medijske izvještaje pomognu da se institucionalno riješi ovaj problem – naglašava Rudić.
Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković je mišljenja da je neophodna saradnja udruženja, medija i novinara sa civilnim društvom, posebno kada se govori o nasilju nad ženama, budući da mediji imaju ključnu ulogu u prevenciji rodno zasnovanog nasilja.
– Kada je u pitanju nasilje nad ženama bojim se da podaci nisu ohrabrujući, posebno u ovim kriznim periodima, kao što je to bilo u periodu pandemije COVID-19 i zbog toga moramo apelirati na kolege iz medija da što češće i konciznije izvještavaju javnost o rodno zasnovanom nasilju, te poštuju etičke i profesionalne standarde – ističe Divković.
U okviru jednogodišnjih aktivnosti, BH novinari su pripremili set preporuka za unaprjeđenje Kodeksa za štampu i online medije u BiH, kao i Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija Regulatorne agencije za komunikacije BiH u oblasti izvještavanja o nasilju nad ženama.
Također, objavljeno je 20 analitičkih članaka, čiji su autori mladi novinari i dopisnici omladinskih magazina Karike i Balkan Diskurs. Provedena je i javna kampanja u tradicionalnim i online medijima sa ciljem podizanja javne svijesti o problemu nasilja nad ženama u okviru koje je objavljeno pet tekstova na online portalima, producirane dvije TV emisije, jedan radijski sadržaj, četiri promotivna videa, te 10 infografika.
Izvor: Udruženje BH novinari
