Istraživanje o medijskim navikama i stavovima odraslih u Bosni i Hercegovini provedeno je na inicijativu Vijeća Evrope i Regulatorne agencije za komunikacije kako bi se stekao uvid u medijske navike odraslih, kao osnova za razvoj inicijativa medijskog opismjenjavanja i regulatornog okvira.

Istraživanje je provedeno na statistički reprezentativnom uzorku i prvo je ovakve vrste u BiH. U skladu sa dobrim praksama ovakvih istraživanja u drugim evropskim zemljama, daje detaljan uvid u to kako se odrasle osobe u BiH nose sa trenutno složenim i brzo mijenjajućim medijskim ekosistemom.

Rezultati su interpretirani u širem sociodemografskom kontekstu, a posebno su izdvojeni rezultati za mlade osobe (18-24), žene, starije osobe (65+), te osobe u digitalnom jazu.

Istraživanje daje detaljan uvid u to kojim medijima i informaciono-komunikacionim uslugama odrasli građani BiH imaju pristup, koliko vremena u toku dana provode uz njih, koje medijske sadržaje, u kojoj mjeri se osjećaju sposobnim da kritički analiziraju medije, kako procjenjuju svoje znanje o medijima i IK tehnologijama, te da li osjećaju potrebu da na tom polju stiču nova znanja i vještine.

Rezultati su, između ostaloga, pokazali da u BiH gotovo sva domaćinstva posjeduju televizor (96 posto), dok više od polovine domaćinstava (55 posto) posjeduje računar, a svako treće domaćinstvo ima radio i svako peto tablet.

Kada je u pitanju korištenje medijskih i IK usluga, stanovnici BiH najčešće koriste aplikacije za slanje poruka/poziva (88 posto) i televiziju (87 posto). Slijede društvene mreže koje koristi osam od deset osoba (78 posto).

Više od polovine stanovnika posjećuje otvoreni internet (58 posto), skoro polovina (47 posto) posjećuje i online portale sa vijestima, a tek nešto manje platforme za dijeljenje videa (42 posto). Radio sluša trećina, štampu čita tek 14 posto stanovnika, dok devet posto koristi usluge videa na zahtjev.

Podaci o pristupu internetu ukazuju na to da devet od deset stanovnika BiH koriste internet. Oni ubjedljivo najčešće, uz ostale uređaje, internetu pristupaju preko mobitela i na njemu/online u prosjeku u tipičnoj sedmici provedu 19 sati sedmično tj. dva sata i 43 minute dnevno.

Većina stanovnika BiH  (77 posto) zadovoljna svojim trenutnim nivoom pristupa medijskim i IK uslugama, uključujući i 60 posto osoba koje su u digitalnom jazu. Onima koji nisu zadovoljni najčešću prepreku predstavlja nedostatak novca koji svakoj osmoj osobi u BiH ograničava pristup medijskim i IK uslugama. Nakon toga navode nedostatak znanja te neke druge razloge.

Spol nije varijabla koja značajno utiče na prisustvo digitalnog jaza, ali jesu dob, nivo obrazovanja i radni status. Pa se u digitalnom jazu uglavnom nalaze starije osobe (65+ godina), osobe bez formalnog i sa vrlo niskim stepenom formalnog obrazovanja, te penzioneri i domaćice.

Stanovnici BiH najčešće prate vijesti i informativni sadržaj (71 posto). Slijede zabavni (64 posto), pa igrani sadržaj (51 posto). Pri tome, za informiranje o dešavanjima u zemlji i svijetu najveći dio stanovnika BiH (58 posto) koristi tek jedan ili dva izvora informacija.

Najčešće se radi o televiziji (78posto). Slijede društvene mreže (52 posto) i online portali sa vijestima (45 posto). Stanovnici BiH i u svrhe zabave najčešće koriste televiziju (66 posto). Opet slijede društvene mreže (57 posto), a zatim platforme za dijeljenje videa (48 posto).

Znatno rjeđe nego za informisanje i zabavu, stanovnici BiH medijske i IK usluge koriste za učenje (97 posto i 95 posto naprema 82 posto). I oni koji putem njih uče o temama koje ih zanimaju, najčešće to rade putem otvorenog interneta (44 posto) i televizije (40 posto).

Stanovnici BiH pretežno gledaju domaće TV stanice (61 posto). Preostali, uglavnom, pretežno gledaju TV stanice iz regije (26 posto), dok su oni koji gledaju pretežno neregionalne strane stanice rijetki (sedam posto).

Tek dvije petine stanovnika BiH (40 posto) koji prate program domaćih javnih RTV servisa (BHRT, RTVFBiH, RTRS) procjenjuje da on u principu (većinom ili u potpunosti) zadovoljava njihove informativne, zabavne, edukativne, sportske, religijske i kulturne potrebe.

Od aktivnosti koje stanovnici BiH obavljaju online najčešće su upućivanje glasovnih ili video poziva pomoću VoIP usluge i gledanje kratkih video klipova (61 posto i 57 posto). Slijedi slanje ili primanje e-mailova (53 posto).

Devet od deset (88 posto) stanovnika BiH koristi barem jednu aplikaciju za razmjenu poruka/poziva, najčešće Viber (81 posto). Osam od deset (78 posto) stanovnika BiH koristi (i) barem jednu društvenu mrežu. Najčešće Facebook (73 posto). Pri tome najveći dio korisnika (28 posto) „samo“ čita sadržaje na društvenim mrežama i rijetko kad na njima preduzima neku aktivnost.

Studija „Medijske navike odraslih u BiH“ pokazala je da je opremljenost bh. domaćinstava uređajima za pristup medijima i IK uslugama na visokom nivou, i u skladu sa opremljenošću domaćinstava u drugim zemljama.

Također, stanovnici BiH koriste raznovrsne medijske i IK usluge, te uz tradicionalno gledanje televizije, učestalo koriste i aplikacije za slanje poruka/poziva, društvene mreže, otvoreni internet, online portale sa vijestima i platforme za dijeljenje videa.

Korištenje interneta je na također na visokom nivou – koristi ga 90 posto stanovnika. Podaci o onima koji ne koriste ni internet niti bilo koju digitalnu uslugu pokazuju da premošćivanje digitalnog jaza strateškim pristupom treba omogućiti starijim od 55 godina.

Dobiveni podaci ukazuju na to da na internetu duže borave muškarci u odnosu na žene, te da je prisutan porast i kod najstarije kategorije stanovnika, odnosno da stariji od 65 godina, ukoliko koriste internet, na njemu borave duže od nešto mlađih – onih koji imaju od 55 do 64 godine.

Publika je veoma zainteresirana za informativni program, koji se dominantno prati putem televizije. Pri tome se, kao i kod ostalih vrsta programa, koji također imaju svoju publiku, pretežno prate domaće TV stanice.

Značajno su zastupljene i regionalne televizije, tako četvrtina stanovnika BiH koji gledaju TV program, najčešće prate stanice iz regije, koje emitiraju program na jezicima koje razumiju.

I iako je televizija dominantan izvor informacija po pitanju informiranja, moderni izvori postaju sve zastupljeniji kako se mijenja svrha upotrebe medija i IK usluga.

Ipak, gotovo svaki drugi odrasli stanovnik BiH navodi da se nekad suočio s neželjenim kontaktiranjem (43 posto), kao i uvrjedljivim jezikom i psovkama (45 posto), te sa govorom mržnje (48 posto). Značajan broj stanovnika susreo se u online okruženju i sa poticanjem na nasilje (22 posto), poticanjem na ekstremizam i/ili terorizam (18 posto), te promocijom ekstremističkih svjetonazora i ideologije (18 posto).

Istraživanje je pokazalo i da 17 posto stanovnika smatra da se svoje mišljenje na društvenim mrežama i online platformama treba moći iznosti bez ikakvih ograničenja, 33 posto podržava ograničenja u slučajevima nezakonitog i/ili štetnog sadržaja, 23 posto podržava ograničenja jer naše mišljenje može povrijediti druge, a 19 posto misli da određeni stavovi i mišljenja uopće ne trebaju da se iznose na društvenim mrežama/online platformama.

Istovremeno 71 posto stanovnika podržava moderaciju tj. brisanje neprimjerenih komentara korisnika portala/platformi za dijeljenje video zapisa/društvenih mreža.

I mada podaci govore o dosta niskom nivou znanja o medijima i IK tehonologijama, dosta je niska i svijest o potrebi učenja o njima. Posebno kod dijela stanovnika kojima je ova vrsta edukacije i najpotrebnija.

Naime, da im učenje o medijima i IK tehnologijama nije potrebno navodi 49 posto stanovnika koji ističu da ne znaju kako od njihovog negativnog uticaja zaštiti ni sebe, a ni mlađe i ranjive članove porodice, 58 posto stanovnika koji navode da nikako ne mogu prepoznati dezinformacije koje se plasiraju putem medija i IK tehnologija.

Također, 53 posto je onih koji ne provode nikakve načine provjere činjenica/informacija na koje nailaze na internetu, 64 posto onih koji su potpuno nesigurni u svoju sposobnost prepoznavanja komercijalnih sadržaja u tradicionalnim medijima i 62 posto koji su potpuno nesigurni u svoju sposobnost prepoznavanja ovih sadržaja u online medijima i IK uslugama.

Čak 53 posto stanovnika BiH ne zna kako da prijavi sadržaj koji smatraju neprimjerenim ni na jednom od medija, te 50 posto onih koji navode da u medijskom i IK okruženju u kojem se kreću, nikada nisu bili izloženi nijednom potencijalno štetnom sadržaju.

Ovi podaci ukazuju na neophodnost strateškog pristupa podizanju medijske informacijske pismenosti svih kategorija građana BiH, a posebno onih starosti iznad 55 godina, niskoobrazovanih, penzionera i domaćica, uz žene i osobe koje žive u seoskim dijelovima BiH koje, generalno gledano, nisu najranjivija kategorija o ovom pitanju, ali su, također, u nepovoljnijem položaju od muškaraca i stanovnika gradskih područja.

Cijelo istraživanje dostupno je na ovom linku.