Vlasti bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska poduzimaju kontinuirane radnje koje potkopavaju državne institucije, povećavaju međuetničke napetosti i ograničavaju slobodu okupljanja i izražavanja, upozorava se u Izvještaju State Departmenta o praksama ljudskih prava u 2023. godini.

U izvještaju se posebno upozorava na “razornu i zapaljivu retoriku” predsjednika tog entiteta Milorada Dodika, koja je, kako se ističe, doprinijela povećanim političkim i etničkim napetostima u cijeloj zemlji.

Dokument koji je podijeljen u sedam poglavlja koji se odnose na poštivanje osnovnih ljudskih prava u raznim segmentima društva, uključuje vjerodostojne izvještaje o ozbiljnim problemima s neovisnošću pravosuđa, ograničenjem slobode izražavanja i slobode medija, uključujući nasilje i prijetnje nasiljem protiv novinara, te usvajanje zakona koji kriminalizira klevetu, kao i bitno miješanje u slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja, ozbiljna i nerazumna ograničenja političkog sudjelovanja manjinskih kandidata, korupciju u vlasti itd.

Kada je u pitanju stanje pravosuđa, ističe se kako su političke stranke i osobe povezane s organiziranim kriminalom ponekad utjecale na pravosuđe u politički osjetljivim predmetima, posebno onima povezanima s korupcijom, a prema nezavisnim medijskim izvorima, vlasti ponekad nisu provodile sudske odluke, posebno odluke Ustavnog suda.

U poglavlju koje se odnosi na poštivanje građanskih sloboda, odnosno slobodu izražavanja, izvještaj upozorava na usvajanje izmjene i dopune Krivičnog zakona RS u augustu prošle godine, kojima se ponovno inkriminira kleveta.

– Izmjenama je inkriminirana kleveta, koja je nejasno definirana, kao i neovlašteno objavljivanje dokumenata i slika. Osuda oboje bila je kažnjiva novčanom kaznom; a ovo drugo je također nosilo zatvorske kazne – navedeno je.

Također, predstavnici civilnog društva tvrdili su da bi odredbe ugrozile novinare i druge nezavisne izražaje, vjerovatno jačajući autocenzuru, te imale obeshrabrujući učinak na kritičko medijsko izvještavanje o Vladi RS, kao i na istraživačko izvještavanje o korupciji i vladavini prava.

State Department također upozorava na kontinuirano loš položaj medijskih radnika u Bosni i Hercegovini, kao i pritiske kojima su izloženi.

– Zastrašivanje, uznemiravanje, politički pritisci i prijetnje, uključujući prijetnje smrću, protiv novinara i medijskih kuća povećali su se tokom godine prema Udruženju BH novinari, strukovnom udruženju koje je također primijetilo da je manje slučajeva riješeno u korist novinara koji su tvrdili da su im povrijeđena prava – rečeno je u izvještaju.

Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV) usvojilo je preporuku da sva tužiteljstva imenuju nekoga ko će omogućiti komunikaciju tužitelja s drugim pravosudnim tijelima i novinarskim udrugama, a to je učinilo šest kantona u Federaciji, uključujući Kanton Sarajevo.

U izvještaju State Departmenta, upozorano je na etnonacionalističku retoriku i političku pristranost u nekim medijima, kao i nedostatak transparentnosti u vlasništvu nad medijima.

I poglavlje koje se tiče slobode izražavanje ističe neprocesuiranje negiranja genocida, koje je kažnjivo zakonom. Tokom godine do 17. oktobra nijedna osoba nije optužena niti procesuirana za poricanje genocida; veličanje ratnih zločina; ili poticanje rasne, vjerske ili etničke mržnje.

Prema Memorijalnom centru Srebrenica, poricanje genocida od izabranih predstavnika i medijskih izvora postalo je sve prisutnije, što je Centar označio kao zabrinjavajući trend. U martu je državni tužitelj BiH otvorio predmet protiv predsjednika RS Milorada Dodika zbog negiranja genocida.

Predsjednik Republike Srpske spomenut je u izvještaju i u kontekstu kritika novinara u vezi s planovima za rekriminalizaciju klevete u tom dijelu BiH. Podsjeća se kako se entitetski predsjednik u odgovoru novinarima posebno usmjerio na čelnika banjalučkog Kluba novinara Sinišu Vukelića, nazvavši njega i druge “ološem”.

Spomenuti su i drugi dokumentirani okršaji predsjednika RS sa novinarima, uključujući verbalni napad na novinare od 12. augusta kao i pritiske koje je registriralo Udruženje BH novinari i Free Media Help Line.

Kada su u pitanju javni servisi, uključujući BHRT i RTV FBIH, izvještaj navodi kako oba emitera nastavljaju s radom bez stabilnih i održivih prihoda koji bi omogućili nezavisnu uređivačku politiku, te da ostaju izložene političkom utjecaju.

– RTV FBiH nastavila je sa selektivnim i pristranim pristupom izvještavanju o vijestima. Vlada RS nastavila je vršiti direktnu kontrolu nad RTRS-om, koji se otvoreno bavio propagandom, pojačavajući pozicije i narative vladajuće koalicije – navedeno je.

Neprovođenje državnog Zakona o javnom emitiranju i naplata pretplate držalo je državnu javnu radioteleviziju BHRT na rubu bankrota, prisiljavajući je na smanjenje poslovanja. Zakon je omogućio javnim emiterima u RS i FBiH naplatu pretplate, ali oni to nisu činili.

Vlasti nisu uspjele uspostaviti korporaciju javnog RTV servisa koja bi nadzirala rad sva tri javna RTV servisa u zemlji kako je predviđeno zakonom, a više političkih stranaka i državnih institucija pokušavalo pravnim i finansijskim mjerama, kao i političkim pritiscima utjecati na uređivačku politiku i medijske sadržaje, pa su zbog toga neki mediji prakticirali autocenzuru.

Izvor: N1