Stručnjakinja za istraživanje medija i publike profesorica Marijana Grbeša Zenzerović gostovala je u emisiji Hrvatske televizije (HTV) “Studio 4” te govorila o povjerenju javnosti u medije.

Većina stanovnika Evropske unije upravo televiziju navodi kao primarni izvor vijesti, a najviše vjeruju javnim televizijama i radijima. Hrvati se značajno više od prosjeka Unije informiraju na društvenim mrežama i smatraju da znaju prepoznati lažne vijesti.

To je samo dio rezultata istraživanja Eurobarometar provedenog u aprilu i maju u svim zemljama članicama Evropske unije, na ukupno više od 52 hiljade ispitanika. U Hrvatskoj – uzorak je nešto više od 1.000 ljudi.

Marijana Grbeša Zenzerović rekla je kako je istraživanje poprilično optimistično i rezultati vraćaju nadu da tradicionalni mediji još uvijek imaju važnu ulogu u našim društvima.

– Neka druga istraživanja pokazuju da su online mediji oduzeli primat televiziji kad se zbroje platforme-portali i društvene mreže, sve ono što se nalazi online postaje primarni izvor informacija, a televizija lagano gubi svoj primat koji je imala ranije – naglasila je.

Smatra kako tradicionalni mediji nemaju izbora, moraju opstati na tržištu koje se radikalno promijenilo digitalizacijom i pojavom interneta te društvenih mreža.

– Nije pravi put takmičenje sa sadržajima koji su senzacionalistički, čak i netačni koje nalazimo na internetu. Insistiranje na vjerodostojnosti, profesionalizmu i kvalitetnom novinarstvu je pravi put za tradicionalne medije – dodala je.

Naglasila je da je jako velika odgovornost na javnim servisima.

– Treba nas zabrinuti što građani više vjeruju društvenim mrežama jer se približavamo nekim zemljama koje pokazuju negativne trendove u smislu povjerenja u medije. Povjerenje u tradicionalne medije je dramatično u padu što pokazuju neka druga istraživanja -kazala je.

Također ističe da pada povjerenje i u konkretne brendove u svijetu i Hrvatskoj. Pri dnu su u smislu povjerenja u medije u svim istraživanjima koja se provode.

– Hrvatska je jedna od zemalja u kojoj građani najviše izbjegavaju vijesti te je stopa izbjegavanja jako visoka. Aktivno izbjegavaju vijesti jer su pretjerano negativne ili pretjerano uniformirane – rekla je.

Smatra da kad ljudi ne vjeruju tradicionalnim institucijama, ljudi se okreću društvenim mrežama i taj podatak po istraživanju Evropskog parlamenta gdje je povjerenje u društvene mreže dvostruko veće od prosjeka Evropske unije.

– Velika količina informacija tokom pandemije uzrokovala je padom povjerenja u tradicionalne medije i okretanju društvenim mrežama kao relevantnom izvoru informacija kad je pandemija u pitanju i podložnosti društva velikom broju dezinformacija – rekla je Grbeša.

Naglasila je kako su hrvatski mediji izrazito negativni, ali postoje razlike između medija i medija.

– Građanima je svakodnevica dovoljno siva, a mediji moraju svakodnevno izvještavati. Usmjerenost na negativne informacije očito doprinosi sve većem postotku ljudi koji ne žele više gledati takve sadržaje i okreću se alternativnim izvorima – kazala je.

Mlađu publiku takvi sadržaji uopće ne zanimaju i u potpunosti se okreću društvenim mrežama i to ne tradicionalnim društvenim mrežama poput Facebooka, već Instagramu, TikToku, Snapchatu koje koriste za vijesti, a sve su to trendovi koje tradicionalni mediji moraju uzeti u obzir, istaknula je.

Dodala je da naslovi vrlo često mogu biti manipulativni i doprinose načinu prezentacije sadržaja te manipulativnosti gdje dolazi do dezinformiranja, a ne informiranja javnosti.

– To je veliki problem koji dovodi do opće deprofesionalizacije novinarstva – rekla je Grbeša, naglašavajući da su svi mediji žrtve imperativa brzine.

– Nama je s istraživačke strane lako reći, ali ljudima koji se bore za opstanak medija nije lako naći pravi balans i to treba uzeti u obzir. Imperativ brzine je nešto što je doprinijelo padu kvalitete novinarstva i porastu novinarstva koje se ne vodi načelom provjere i vjerodostojnosti informacija – kaže.

Grbeša Zenzerović je rekla da se dezinformacije i lažne vijesti odnose na zlonamjerno širenje manipulativnih informacija i sadržaja, najčešće netačnih.

– U Hrvatskoj ljudi vjeruju da se češće susreću s dezinformacijama, ali vjeruju da ih mogu lako prepoznati. Edukacija što su dezinformacije je jako bitna. Dok medijska pismenost ne uđe u kurikulum i ne postane redovan dio obrazovnog procesa, nismo puno napravili -zaključila je.

Izvor: HTV