Izgleda da je najteže napraviti dnevnik kada nema atraktivnih događaja. Umjesto da se mirnija sedmica iskoristi za sveobuhvatniji pristup pitanjima koja nisu u središtu pažnje, prostor se ustupao prozaičnom praćenju događaja ili pamfletima intelektualnih kružoka
FTV: PRAZNIČNI DOČEK NOVOGODIŠNJEG DOČEKA
15. – 21. novembar 2016.
KADA DOGAĐAJ DIKTIRA PRIČU: Nakon iznadprosječne sedmice FTV-a uslijedio je tajac. U danima kada nije bilo atraktivnih udarnih vijesti, umjesto da se Dnevnik 2 obogati tematskim prilozima o kojima se inače ne stiže govoriti, gledatelji su u ponudi imali prozaični sadržaj u vidu izvještavanja s događaja (petak, urednica Jadranka Milošević). Propraćeni su presica sindikalista u Republici Srpskoj i skup o socijalnim politikama u Sarajevu. Razumljivo je da određeni događaji zahtijevaju pažnju i da mogu poslužiti kao šlagvort za proširenu priču, ali često se upada u zamku u kojoj je pomen događaja sam sebi svrha. Kažu se dvije-tri riječi o skupu, ubaci se pokoja izjava i – popunjen Dnevnik. Gledatelji se poslije ovakvih obrada najčešće prenu iz drijemeža ne bi li saznali šta se zaista dogodilo taj dan.
SARAJEVSKA NOVOGODIŠNJA RAČUNICA: U petak saznajemo, u prazničnoj atmosferi javnog servisa, da će se u Sarajevu za novogodišnju noć organizovati koncert popularnog pjevača Dine Merlina. Organizatori, predstavnici gradske i kantonalne vlasti, ovlašno su se dotakli “zlih jezika” koji su izračunali da će najluđa zabava koštati oko pola miliona maraka. Uvjeravali su javnost da će ceh biti tek nešto veći od dvjesto hiljada maraka, a zvijezda večeri je rekao kako ćemo lako za njega. Šta god to značilo. Euforična najava skupocjenog novogodišnjeg koncerta zadržala se isključivo na riječima uzbuđenih organizatora, koji su još istakli da očekuju da to bude značajan turistički podstrek glavnom gradu. FTV, nažalost, nije otišao korak dalje, pitajući se na osnovu iskustava gradova u regionu da li se zaista isplate praznične tezge zvučnih estradnih imena. Ili: koliko inače koštaju nastupi angažovanog pjevača, tj. šta bi moglo da znači to njegovo “lako ćemo za mene”. Je li računica vlasti ipak basnoslovna u vrijeme kada nas se stalno uvjerava da svuda, od obrazovanja do zdravstva, moramo stezati kaiš? Da li je Merlin pravi izbor koji može privući regionalnu ili inostranu publiku? Ova i slična pitanja dio gledateljstva si je sigurno postavljao, ali pitanja te grupe RTV pretplatnika rijetko kad se čuju na našim javnim televizijama.
IZDVOJENO:
Edina Šečerović je u nedjelju među prve vijesti ubacila rat izjavama Valentina Inzka i Milorada Dodika. Jedan je tvrdio da drugi najavljuje secesiju, a drugi da je na djelu nasilje međunarodne zajednice. Šta je to novo u njihovim tvrdnjama pa da budu u udarnim minutama centralnog Dnevnika? Ili se radilo o povodu koji je trebao poslužiti da na koncu kao vatrogasac uskoči SDA-ov prvak koji je zavapio o politici podjela?
OCJENA: 3
BHT1: POLITIČKI PAMFLETI KAO UDARNE VIJESTI
15. – 21. novembar 2016.
KRUG 99 I DNEVNIK 2: I BHT1 se rvao sa sedmicom u kojoj nije bilo naročito atraktivnog sadržaja. Iako su bolje ispunili dnevničko vrijeme, bilo je i sad već hroničnih slabosti. Nedjelja je, primjerice, redovno rezervisana za Krug 99 i njihove lako predvidive političke tirade o postdejtonskom političkom ustrojstvu i prijetnjama po cjelovitu BiH. Jezik kojim priča uvijek zabrinuti intelektualni kružok teško da bi se mogao obraditi kao interesantan i u specijalizovanim emisijama iz rubrike Kultura, a kamoli u udarnom informativnom bloku. Urednici, pa i Blažica Krišto, koriste se njihovim besjedama i lamentima pretvarajući Dnevnik 2 u anahrono književno veče neostvarenih političara.
NAJAVA PRILOGA MORA BITI VJERODOSTOJNA: Ali zato je subotnje izdanje urednice Krišto obilovalo bogatijim i inovativnijim sadržajem. Kako izgleda internet-kupovina u BiH? Šta će nam donijeti novi granični prelaz sa Hrvatskom kod Trebinja? Iscrpno se govorilo i o ugroženom poslovanju domaćih banaka jer naše vlasti nisu osigurale mjere protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Omanji propust je napravljen kada je najavljen prilog o skupljim putarinama u manjem entitetu. U uvodu nam spikerka saopštava da su istraživali zašto su skuplje putarine, a umjesto odgovora na pitanje, više smo mogli čuti o tome kada će se graditi novi most na Savi. Najave moraju biti sinhronizirane sa sadržajem koji slijedi, jer u suprotnom se varaju gledatelji.
IZDVOJENO:
Obje televizije se u posljednje vrijeme trude uvrstiti vijesti iz svijeta kulture u dnevničku ponudu. Nikola Marković nas je u ponedjeljak podsjetio na lutkarsku predstavu koja igra već nekoliko decenija pred sarajevskom publikom. Kultura ima svoje mjesto u Dnevniku 2, ali uputno bi bilo razmisliti i o konceptu posebnog dnevnika za kulturnjake, po ugledu na javne servise u regionu (Hrvatska i Srbija).
OCJENA: 5
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Obje televizije borile su se sa sadržajem u nedostatku značajnih dešavanja i uslijed zamora političkim vijestima. Umjesto da se nešto mirnija sedmica iskoristi za tematski i sveobuhvatniji pristup društvenim pitanjima koja nisu u središtu pažnje, prostor se ustupao prozaičnom praćenju događaja ili pamfletima intelektualnih kružoka. BHT1 je u sadržaj ipak uvrstio nekoliko priloga u kojima su demonstrirali ulogu društveno odgovornog medija što se bavi pitanjima koja obično ne dobijaju naročitu pažnju. FTV je, izvještavajući o novogodišnjoj sarajevskoj noći, propustio postaviti sva ona pitanja koja treba postaviti javni servis. Umjesto toga, povjerovalo se u Merlinovo “lako ćemo za pare”.
