Kategorija: Online mediji

MITO KAO DRUŠTVENI DOGOVOR

IZDVAJAMO

Novinar ne mora biti liječnik da bi pratio zdravstvo, ali mora poznavati legislativu. Novinari koji pokrivaju korupcijske afere, pa i u zdravstvu, moraju se još bolje i više povezati s pojedincima i udrugama civilnog društva koji su fokusirani na zdravstveni sistem i koruptivne procese iz ugla transparentnosti, pristupačnosti, učinkovitosti, pa ako hoćete, i javne kulture općenito. Za početak bi to bilo dovoljno i polučilo bi određene rezultate.

Read More

ZAPOŠLJAVANJE U OBRAZOVANJU: SARAJEVO PREDNJAČI PO NEREGULARNOSTIMA

IZDVAJAMO

Zapošljavanjem podobnih, a ne sposobnih kandidata na izrazito odgovorna mjesta kakva su katedre u školama i fakultetima, dolazi do značajnog opadanja kvaliteta nastave, kao i znanja i vještina koje njihovi učenici usvajaju. Ukoliko među najboljima biramo najgore da uče nove generacije, ne možemo se nadati poboljšanju stanja u koje je zapalo bh. društvo.

Read More

CRNA GORA: NOVINARI SE NAJMANJE PITAJU ŠTA ĆE OBJAVITI

IZDVAJAMO

Četvrtina anketiranih smatra da se kredibilitet novinarstva veoma smanjio, a svega 28% ispitanika istaklo je da je značaj novinarstva za društvo donekle porastao. Problem je to što su neki novinari istakli da im je skrenuta pažnja da ne mogu negativno da izvještavaju o kompanijama koje su veći oglašivači u tom mediju, te da poslodavci radije prihvataju tekstove u kojima se negativno govori o političarima nego o moćnim biznismenima ili njihovim kompanijama. Razlog tome vide u malom marketinškom tržištu za koje se utrkuje jako veliki broj medija.

Read More

LAŽNE VIJESTI I POST-ISTINA: MOŽE LI NAS SPASITI PROVJERA ČINJENICA?

IZDVAJAMO

Provjerene, tačne i istinite informacije danas mogu pokazati kako su činjenice koje smo do juče smatrali “istinitim” ustvari bile vješto upakovane fabrikacije stvarnosti. Upravo u takvim okolnostima je važno posmatrati post-istinu, jer je ponekad vraćanje svojim kritičkim promišljanjima i stavovima odbrambeni mehanizam od iskrivljenih činjenica. Recimo, masakr studenata na Trgu Tjenanmen 1989. godine se i danas nalazi u knjigama i udžbenicima kao primjer okrutnog ponašanja vojske prema građanima. Tekst koji sadrži ovakav opis događaja je rad Džona Kina pod nazivom “Strukturni preobražaji javne sfere” iz 1995. godine, gdje autor navodi: “gotovo sigurno je izvještavanje produžilo trajanje protesta, okončanog pokoljem između 400 i 800 studenata”. Alternativne činjenice pokazuju da do masakra zapravo nikada nije ni došlo, a pogotovo da nije bilo krvavog marša oklopnih vozila. Slobodan Reljić u tekstu za Politiku “Masakra nije bilo” navodi niz primjera svjedoka sa događaja na Trgu, među kojima je najvažnija izjava dopisnika BBC-ja Patrika Džejmsa koji je rekao: “nije bilo masakra na Tjenanmenu” i “možda sam pogrešno prenio dešavanja sa Trga”.

Read More

MEDIJI U BOSNI I HERCEGOVINI: DE FACTO I DE JURE

IZDVAJAMO

On iz EU: Gospodine Puhalo, moramo završiti razgovor. I pored dobre namjere, ne razumijem vaše nezadovoljstvo i pesimizam kada se govori o stanju medija u BiH. Ako sam dobro shvatio, a mislim da jesam, zakoni koji se tiču slobode govora i medija su veoma dobri i nisu restriktivni. Kao što sami kažete, ni cenzura nije prisutna u velikoj mjeri, dok je autocenzura psihološki problem svakog radnika u medijima. Imate veliki broj raznovrsnih medija u zemlji, kao i u regionu, koji su vam relativno lako dostupni. Imate tri javna servisa koji zastupaju interese različitih političkih partija, interesnih grupa, oglašivača i koji svakako doprinose različitom sagledavanju nekog događaja. Imate školovane novinare koji, istina, nemaju visoke plate i dobre uslove rada, ali imaju mogućnost da se udruže u strukovna i profesionalna udruženja u borbi za svoju bolju poziciju. De jure, građani imaju potpunu slobodu da sami izaberu koji će medij gledati, slušati i čitati. U čemu je problem?

Read More

MITO I KORUPCIJA U ZDRAVSTVU: JEDNI OTKRIVAJU, DRUGI PRIKRIVAJU

IZDVAJAMO

Govoreći o relativizirajućoj moći medija, treba se osvrnuti i na slučaj nevesinjske bolnice. Bolnicu u Nevesinju finansirao je iz vlastitih sredstava Mihajlo Labalo, koji je nakon radnog vijeka provedenog u Americi odlučio da zarađeni novac uloži u njenu izgradnju. Dostupne informacije ukazuju na to da su Labalo i njegovi nasljednici, koji su osnovali fondaciju sa njegovim imenom poslije Labalove smrti 2007. godine, u izgradnju ove ustanove uložili oko 10 miliona maraka. Radovi su stali nakon njegove smrti, te je bolnica dovršena tek 2014. godine ‒ reklo bi se, tek kada je njeno otvaranje bilo u interesu vladajućih struktura. Tada je većina medija o bolnici pisala afirmativno, poput Glasa Srpske, koji ju je u članku od 11. oktobra 2014. već u naslovu okarakterisao kao “ponos cijele Hercegovine”. Interesantno je da je u članak uvrštena i izjava Milorada Dodika, koji je u jednoj od ranijih posjeta Nevesinju i objektu u izgradnji rekao da je njegov cilj “da ovo bude objekat sa najsavremenijom opremom koja može da istrpi konkurenciju u narednih nekoliko desetina godina”. Očito je da je tako za nešto što je itekako većinski čin dobročinstva pojedinca (za dovršavanje bolnice je bilo potrebno pola miliona maraka) zasluge odjednom preuzela vlast, dok je bolnica otvorena u maju 2015. godine.

Read More

20 POZITIVNIH PRIČA KOJE NISTE ČULI

IZDVAJAMO

NASA-ina svemirska letjelica Juno preletjela je 1.300 miliona kilometara da bi došla do Jupitera ove godine. Istražit će radijacijske pojaseve ove planete u nadi da će otkriti tajne načina na koji je ova planeta formirana i kako se mijenjala te, možda, saznati nešto o tome kako je nastao Sunčev sistem u tom procesu. Ovo bi moglo imati dalekosežne posljedice na budućnost nauke.

Read More

JAVNA SLUŽBA I PRIVATNI INTERESI

IZDVAJAMO

Kriteriji za odlučivanje o tome da li se sloboda izražavanja treba ograničiti u odnosu na nečije pravo na privatnost su:

1. Doprinosi li informacija nekoj debati od javnog interesa.
2. Odnosi li se informacija na javnu ili privatnu osobu.
3. Ako se radi o javnoj osobi, odnosi li se informacija u najvećoj mjeri na njegov/njen privatni život ili na način na koji on/ona obavlja svoju funkciju (granice prihvatljive kritike u odnosu na javne ličnosti su šire i oni moraju imati veći stepen tolerancije nego privatne osobe).
4. Jesu li iznesene činjenice ili vrednosni sudovi.
5. Jesu li novinari postupali “u dobroj namjeri” (na koji način su došli do informacija, da li su uložili razumne napore da te informacije provjere, da li su tražili komentar od osobe o kojoj žele iznijeti neku informaciju, itd.).
6. Hoće li mjera ograničenja (sankcija ili neki nalog) imati “odvraćajući efekt” (npr., zahtjev da novinar otkrije izvor informacije; zatvorska kazna tamo gdje je kleveta kriminalizirana ili visoke naknade štete koju novinari moraju isplatiti – ili najjednostavnije, svaka mjera koja može nagnati novinare na samocenzuru zbog straha od sankcije).

Read More

TRANSPARENTNOST KONKURSA U RS-u: ZAKONOM DO NELEGALNIH ZAPOŠLJAVANJA

IZDVAJAMO

Kako je Pavlović naveo, radnike na posao šalju lokalne gazde. Oni tako zapošljavaju svoje birače, ali se dešava i kupovina socijalnog mira. I tu dolazimo do prividnog ispunjenja jedne od teorijskih pretpostavki da bi se neko javno preduzeće moglo smatrati svrhovitim – održavanje razine zaposlenosti. No, to ne može biti dugoročnog karaktera. Kako sindikalac Pavlović kaže: “Ne povećava se budžet za plate, ali se povećava broj zaposlenih i onda se to razvodnjava po sistemu dosipanja vode u čorbu.”

Read More

JAVNE NABAVKE: KAKO SE OBOGATITI BEZ SUVIŠNIH ZAŠTO

IZDVAJAMO

“Diskriminacija kroz tehničke specifikacije se, možda, i najčešće javlja kroz nastojanje ugovornog organa da u tehničkim specifikаcijаmа “prepiše” tehničke kаrakteristike i dimenzije predmeta koji nudi određeni ponuđač. Tako je realizovana i nabavka automobila za potrebe Parlamentarne skupštine BiH krajem 2014., odnosno tokom 2015. godine. Predmet se odnosio na nabavku četiri putnička automobila putem otvorenog postupka. Procijenjena vrijednost je iznosila 270.000 KM, dok je najbolja ponuda, koja je ujedno i prihvaćena, iznosila 267.686,60 KM. Izbor dobavljača je realizovan putem otvorenog postupka, a ponude su dostavila tri ponuđača koja su ponudila isto vozilo marke Passat. Način na koji su tenderskom dokumentacijom definisane osnovne tehničke karakteristike koje ponuđena vozila treba da ispunjavaju – dužina vozila, vrsta motora, jačina, zapremina, pogon, potrošnja goriva, zapremina prtljažnika – ukazuju na mogućnost preferiranja određenog tipa vozila i ograničavanje konkurencije u predmetnoj nabavci”

Read More

IZVJEŠTAVANJE O REVIZIJI: SVE BI BILO LAKŠE BEZ MEDIJA

IZDVAJAMO

…mediji reviziji pristupaju prije svega kao političkom događaju, iako se radi o događaju iz domena prava. On, mada pravni, ima i političke posljedice i one jesu medijski relevantne, ali onoliko koliko su uslovljene pravnom suštinom revizije te koliko mogu uticati na njen ishod. Sve drugo izlazi i iz domena politike i iz domena prava. Najčešće se radi o zloupotrebi i jednog i drugog. Za to, naravno, mediji nisu krivi, ali ne prepoznajući manipulaciju kao takvu, oni joj pomažu da se u svijesti recipijenata ustoliči kao pravo ili politika. Pravo na reviziju postoji i ono se ne dovodi u pitanje. U pitanje se dovodi da li se ono iskorištava na legalan način. Konkretno, da li se zahtjev za reviziju podnosi u ime BiH ili u ime bošnjačkog naroda. Ako je slučaj ovo drugo, postavlja se pitanje da li onda zahtjev može biti podnijet. U vezi s tim dovodi se u pitanje i legitimitet agenta BiH pred haškim sudom Sakiba Softića – tj. da li njegov mandat još traje.

Read More

SJEĆATE LI SE POLITIKINOG ZABAVNIKA?

IZDVAJAMO

Politikin zabavnik u svom “socijalističkom periodu” dijelom je promijenio uređivačku politiku tako što je povećan broj tekstova čija se tematika odnosila na prostor bivše Jugoslavije. Postojala je rubrika pod nazivom Iz naše prošlosti. Kako i sam naziv upućuje, sadržaj tekstova odnosi se na događaje, običaje i slično koji se odnose na prostor nekadašnje Jugoslavije. U broju od 22. februara 1952. godine objavljen je tekst Hercegovački pirinač, koji govori o tome kako se desilo da se pirinač počne uzgajati u Bosni i Hercegovini.

Read More

ZVIŽDAČI U SVIJETU: MOGU PRIJAVITI EKOLOŠKE PRESTUPE, DISKRIMINACIJU I LOŠE UPRAVLJANJE

IZDVAJAMO

Pravo na slobodu informisanja se štiti zakonskim pravom na anonimnost i profesionalnu tajnu za novinare i druge predstavnike medija. Zaštita osobe koja je dostavila informaciju takođe uključuje i zabranu za organe vlasti da pokušaju otkrivanje njenog identiteta, dok osoba koja namjerno ili usljed nemara otkrije identitet autora bez njegove dozvole, ili zanemari obavezu osiguravanja anonimnosti, može biti kažnjena novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. U slučaju postupka utvrđivanja odgovornosti za objavljivanje određenog nedozvoljenog sadržaja, postoji samo jedna osoba za koju se može utvrđivati odgovornost, dok su svi ostali koji su doprinijeli publikaciji koja sadrži nešto što je kažnjivo, u načelu, slobodni od odgovornosti. Ovo se isto odnosi i na osobu koja pruža informaciju koja je objavljena.

Read More

MEDIJSKO RAZOTKRIVANJE KORUPCIJE: PISANJE UZ VJETAR

IZDVAJAMO

“Mediji su u današnjem vremenu u BiH zloupotrijebljeni od političkih moćnika koji masakriraju novinarstvo o kakvom učimo na fakultetima i u udžbenicima. Novinari su danas taoci egzistencije… Ostaju prepušteni sami sebi ukoliko ‘udare’ na moćnika koji ima sve resurse da servira ‘otkaz’ tom novinaru.”

Read More