PLUS SEDMICE
FTV
Prilozi koji su učinili Dnevnik 2 aktuelnijim, a posebno pristup Faruka Durmiševića.
BHT1
Informacija o najavi poskupljenja struje bila je povod da se progovori o poslovanju EP RS. Ispravna urednička odluka u duhu zadataka javnog servisa.
MINUS SEDMICE
FTV
Prilog o “uvozu nevjesta”, jer ružičastim bojama ukrašava tmurnu priču.
BHT1
Nije ga bilo.
Plus nedjelje
RTRS
Nijedan prilog ne izdvajamo za ovu rubriku.
BNTV
Da je RS prostor bezvlašća, ukazala je novinarka Sanja Trifković u izvještaju posvećenom protestima radnika Sanoksa iz Milića. Povod: odluka načelnika opštine da u tu tvornicu uputi inspekciju nakon što je dobio žalbe pojedinih radnika zbog neisplaćivanja plata, neprijavljivanja i povreda na radu. A direktor Sanaksa, kao odgovor, radnike nije pustio u tvornicu dok mu “ne nađu izdajice”. I lokalnoj vlasti i radnicima poručio je da, “budu li mu se miješali u upravljanje”, slijedi otkaz.
Minus nedjelje
RTRS
Da manipulaciji činjenicama nema kraja uvjerili smo se u dnevnicima emitovanim 11. i 12. marta, koji su se bavili 20. godišnjicom izlaska Srba iz Sarajeva, odnosno, kako je najavljeno, “egzodusom sarajevskih Srba”. Patetika novinarke Vesne Vuković Durić iz same najave, “da je Dejtonski sporazum donio mir svima osim sarajevskim Srbima”, nastavljena je konstatacijom da su “Srbi iz Sarajeva ponijeli samo krst vlastite sudbine i suze”. Saznajemo od novinarke da je riječ o ratnom presedanu, “jer srpska zemlja sačuvana u ratu izgubljena je u miru”. A za odlazak, zaključuje, “kriv je Alija Izetbegović i dijelom međunarodna zajednica”. No, ako je suditi prema svemu rečenom, oni koji su otišli ostavivši sve iza sebe sretni su “jer su se žrtvovali zarad slobode i jer su između svojih imanja i Republike Srpske izabrali Republiku Srpsku”.
BNTV
Izvještaj posvećen 20-godišnjici izlaska Srba iz Sarajeva. Patetika je podređena činjenicama, uz svjesno zanemarivanje odgovornosti tadašnjih lidera bosanskih Srba, na osnovu čije odluke/naredbe su ljudi pokrenuti iz svojih domova.
IZDVAJAMO
“Radio se okreće muzici i reklamama kao dominantnim sadržajima, a iščezavaju polako kvalitetni sadržaji… Jedan dodatni fenomen koji ugrožava kvalitet radijskih programa je i formatiranje na radiju. Programi se uređuju i pripremaju unaprijed, striktno planiraju i kreiraju tako da se publici daje privid live programa, ali je on unaprijed snimljen. To ubija živu riječ koja je osnovni kvalitet radija.
Ipak, mislim da radio mora imati svoju budućnost, a da se ona mora zasnivati na kvaliteti i zanimljivosti radioprograma.”
IZDVAJAMO
Novinari zbog svoje lijenosti da dublje uđu u problematiku i portali vođeni striktno tržišnim interesima pišu tekstove koji ljudima stvaraju nerealnu sliku o lagodnom životu preko granice za koji se ne treba mnogo truditi.
Mediji moraju preuzeti svoj dio odgovornosti i odreći se klik-novinarstva, te prestati kod ljudi stvarati iluzije o lakoj zaradi i lagodnom životu.
IZDVAJAMO
Do koje je mjere fudbal interesantan bh. javnosti govori podatak da skoro svi online mediji, bez obzira da li su specijalizirani ili ne za sportsko novinarstvo, u svojim arhivama posjeduju priloge koji tematiziraju profesionalni i privatni aspekt života Edina Džeke.
Javnost Bosne i Hercegovine dobila je u emotivnoj vezi Edina Džeke i Amre Silajdžić svoj prvi pravi celebrity par, a takvu priliku za friziranje vlastitog tiraža u eri “cash for click” novinarstva, naši mediji nisu propustili.
PLUS SEDMICE
FTV
Zamjerke su, nažalost, zasjenile svjetlije primjere u protekloj sedmici.
BHRT
Dnevnik su otvarale atraktivno obrađene informacije iz svijeta politike.
MINUS SEDMICE
FTV
Način prezentacije političkih vijesti je zamoran i učmao do negledljivosti. Nedostatak svježih informacija i praćenja događaja kroz njegove najatraktivnije elemente.
BHRT
Nedovoljno posvećena pažnja odluci Kantonalnog tužilaštva u slučaju Mahira Rakovca.
Plus nedjelje
BNTV
Uredništvo Dnevnika 2 podrobno izvještava o svim dešavanjima vezanim za migrantsku krizu. Pa iako BNTV, kao ni ostale RTV kuće u BiH, nema izvještače na kriznim žarištima migrantske rute, donosi, uz stavove političara, koristeći agencijske materijale, i priče ljudi koji u bijegu od rata postaju taoci nemogućnosti dogovora zvaničnika Evropske unije.
RTRS
Izvještaj novinara Mladena Vujinovića koji je ukazao da zbog drastične razlike u cijeni registracije motocikla između RS-a i Federacije BiH, čak 90 posto vlasnika svoje dvotočkaše registruje u nekoj od opština u Federaciji.
Minus nedjelje
BNTV
Izvještaj novinarke Dragane Rašević o pokušaju samoubistva petnaestogodišnje djevojčice u selu nadomak Bijeljine. Iako ime djevojčice i porodice nisu navedeni, novinarkin izvještaj pokriven je snimcima porodične kuće, a potom i posezanjem za krajnjim žutilom. Navođenjem da se u istoj porodici “već desila tragedija slična ovoj kada je djevojčicin stric nedavno izvršio samoubistvo”.
RTRS
U Dnevniku 2 drugog marta, koji je kao urednica potpisala Nada Arlov, novinarka Milica Đurđević bavila se odlukom gradske skupštine da posao odvoza otpada povjeri Direkciji za izgradnju i obnovu Doboja. Novinarka izvještaj bazira isključivo na stavovima gradske opozicije, SNSD-a i Socijalističke partije. Pri tom tvrdi da komunalno privatno preduzeće “više nije miljenik grada”. Stav gradske vlasti i razloge njihove odluke nije ni pokušala navesti.
IZDVAJAMO
Ovdašnji mediji su, čini se, sve manje spremni da se upuštaju u ozbiljne i važne teme, dok prostor i vrijeme posvećuju trivijalnim pitanjima i temama koje interesuju valjda samo one koji kontrolišu medije, a čija imena najčešće ostaju skrivena.
Read More
IZDVAJAMO
Kakav je to grijeh učinio Srđan Puhalo? Objavljujući svoj blog, pod naslovom “Da li je Marinko Umičević veći Srbin, pravoslavac ili rasista”, Puhalo je dirnuo u osinje gnijezdo. U SNSD (“postao rasadnik rasista”). Ali SNSD ga nije tužio. Valjda znaju da nema osnova. Spomenuo je u tom kontekstu i “legendarnog, ali danas potpuno marginalizovanog” Rajka Vasića, ali ni on ga nije tužio. Kad bi imao osnova, ne bi bio “legendaran”.
Puhalo je novog “zaštitnika srpstva i pravoslavlja” prepoznao u liku i imenu Marinka Umičevića. Zašto? Zato što je na zasjedanju Skupštine grada, na kojoj se razgovaralo o peticiji protiv gradnje crkve i za očuvanje parka u naselju Borik, Marinko Umičević zatražio da vidi “ko je sve potpisao, ima li Hrvata i Muslimana i ko je glasao protiv crkve”.
IZDVAJAMO
Iako je iz svega navedenog više nego jasno da se devedesete vraćaju na velika vrata, i to na gotovo cijelom postjugoslavenskom prostoru, bitna razlika u odnosu na to doba, pored toga što, na svu sreću, nema više ratnih zbivanja, tiče se međunarodnog konteksta, danas značajno drukčijeg no onda.
Dok je, naime, u to doba Europska unija bila zainteresirana za ovaj prostor i istinski odana demokratskim vrijednostima, današnja se previranja odvijaju u vremenu u kojem se u čitavoj EU bilježi porast utjecaja radikalnih desnih stranaka i pokreta, kojima u nekadašnjim dijelovima Istočne Europe nije strana ni suspenzija demokratskih procesa te uvođenje autokracije. Samim tim, svi ovi procesi ne samo što ne nailaze na osudu od strane europske diplomacije nego čak u Europi nalaze i uzore.
IZDVAJAMO
Čar fotografije je u tome da nikada ne znaš ishod snimanja. Jer se osoba, kako u studiju, tako i u prirodnom ambijentu, neočekivano ponaša. Ishod emocija veoma je neočekivan.
Read More
PLUS SEDMICE
HRT
Obrada najbitnijih vijesti dana. Atraktivno preneseno u serioznom tonu. Izdvojeni oprečni stavovi.
RTS
Tokom cijele sedmice, izbjeglička kriza praćena je izbliza, s posvećenim reporterima na više mjesta.
MINUS SEDMICE
HRT
Nije ga bilo.
RTS
Jednostrani prilozi kojima nedostaje oprečna reakcija ili prikaz šireg konteksta.
Plus nedjelje
RTRS
Nijedan izvještaj ne izdvajamo za ovu rubriku.
FTV
Sjednica sindikata Koksare iz Lukavca bila je novinaru Omeru Hasanoviću dobar povod da još jednom podsjeti javnost kako su neodgovorna politika vlasti tog kantona u procesu privatizacije, te njihova nezainteresovanost kao predstavnika državnog dijela kapitala za nezakonite finansijske transakcije inostranog partnera dovele ovu firmu na rub propasti.
Minus nedjelje
RTRS
Koliko se uredništvo RTRS-a odvojilo od građana i njihovih interesa svjedoči i izvještaj koji se bavio podnošenjem aplikacije BiH za članstvo u Evropskoj uniji. Iz same najave prezentera jasno se iščitava likovanje što aplikacija nema podršku svih članica EU. Novinarka Tanja Blagojević ističe da je “RS upozoravala da aplikacija nije kredibilna”. Zašto nije kredibilna, objašnjava, ko drugi nego, predsjednik RS-a Milorad Dodik. Sve bi to bilo razumljivo, ali Republika Srpska dio je Bosne i Hercegovine, sviđalo se to uredništvu Dnevnika 2 ili ne. Građani koji ovdje žive nemaju rezervnu domovinu. Ako ništa drugo, građani moraju ekonomsku egzistenciju vezati za BiH.
FTV
Nijedan prilog nismo izdvojili u ovu rubriku.
IZDVAJAMO
Kada se osvrnemo na to kako su javni televizijski servisi i internetski portali pristupili temi aplikacije BiH za članstvo u EU, možemo zaključiti da je taj pristup najčešće bio ili površan ili stranački obojen, a najčešće i jedno i drugo. Rijetki su mediji i novinari koji su se potrudili upoznati javnost detaljnije i ozbiljnije s procesom podnošenja aplikacije za članstvo u EU, a riječ je o nečemu što je od općeg interesa svih nas koji živimo u BiH.
Read More
IZDVAJAMO
Ako se radi o zvaničniku koji je ideološki zastranio, o čemu bruje zemlja, region, pa i šire, onda se mora otvoreno postaviti pitanje njegove odgovornosti.
Javnost se anestezirala razblaženim izvještavanjem, a spornim istupima i arhivskim saznanjima skoro da se nije dao ni karakter kontroverznih ekscesa. To ne samo da je pokvarilo utisak o objektivnom hrvatskom javnom servisu već je postavilo i pitanje o vrijednostima koje baštini. Ili koje prikriva, s istom blesavom i očitom mimikrijom Hasanbegovića dok nosi NIN ispod miške.
Dominacija tehnoloških kompanija, masovno prikupljanje podataka i razvoj umjetne inteligencije potaknuli su raspravu o tome treba li napustiti postojeće digitalne platforme ili pokušati izgraditi drugačiji internet
