BNTV: U službi građana
29. februar – 6. mart 2016.
DOGAĐAJ NEDJELJE: Usmeni dogovor predsjednika RS-a Milorada Dodika s predstavnicima Hypo banke i EBRD-a o konverziji kredita u švicarskim francima događaj je koji je obilježio monitorisanu nedjelju. S njim je u direktnoj vezi i odluka parlamentarne većine o odbacivanju zakona koji je u proceduru uputio SDS, a kojim je trebala biti regulisana konverzija kredita u švicarskim francima.
Imajući na umu koliko je za građane koji su dizali kredite vezane za franak ovo pitanje značajno, urednišvo Dnevnika 2 predočilo je tu problematiku iz svih dostupnih uglova. U dnevnicima emitovanim trećeg i četvrtog marta, novinar Mito Travar posebno se osvrnuo na same korisnike kredita koje vlast, uz tvrdnju da je dogovor Dodika i bankara za njih najpovoljniji, nije našla za shodno da pita za mišljenje. Iz Travarevog izvještaja emitovanog trećeg marta izdvajamo i dio u kojem jedan od korisnika kredita, nezadovoljan dogovorom Dodika i Hypo banke, usred Narodne skupštine cijepa člansku iskaznicu SNSD-a.
BAHATOST VLASTI: Kroz izvještaj o sudskoj nagodbi između Tužilaštva i načelnika Klinike za neurologiju i bivšeg direktora banjalučkog Kliničkog centra, koji je priznao krivično djelo primanja mita, novinar Milan Kovač ukazao je na bahatost aktuelne vlasti u RS-u. Spomenuti ljekar, podsjetio je u svom prilogu Kovač, emitujući njegovu izjavu, u decembru 2013. godine kategorički je odbio da je bilo kada primio mito. Dvije i po godine kasnije bilo je nemoguće čuti njegov komentar. Kao i komentar SNSD-a, čiji je član i šef poslaničkog kluba u Skupštini grada Banja Luka.
ŠTRAJK GLAĐU: BNTV okrenuta je građanima, njihovim interesima i problemima, i u monitorisanoj nedjelji to su i dokazali bilježeći dešavanja vezana za štrajk glađu djece poginulih boraca Vojske RS, koji na taj način pokušavaju dobiti posao. U ovim izvještajima pružena je i šira slika ponašanja vlasti, koja je samo na verbalnoj ravni spremna pružiti pomoć populaciji demobilisanih boraca i njihovih porodica.
Na drugoj strani bilježimo i slučajeve u kojima ni novinari ni urednici nisu spremni napraviti iskorak iz utvrđenih političkih okvira koji vladaju u Republici Srpskoj. Primjer toga je i prilog novinarke Vesne Mihajlović, posvećen (ne)obilježavanju prvog marta. Od već uvriježene teze da su za nezavisnost BiH glasali isključivo Bošnjaci i Hrvati, pa do toga da su zbog toga “Srbi i dalje tužni”, novinarka donosi anketu rađenu s građanima u više gradova RS-a i Sarajevu, koja isključivo podvlači podijeljenost stavova oko tog datuma. No, nije sve crno-bijeli svijet.
ŠTA KAŽE ŠEŠELJ: Neizostavan lik Dnevnika 2 je i Vojislav Šešelj. A mi postavljamo pitanje da li je od značaja da javnost bude podrobno informisana o zdravstvenom stanju haškog optuženika, kao i o njegovim opservacijama vezanim za Haški tribunal pred kojim se ovog mjeseca treba pojaviti na izricanju presude?
Izdvojeno
Zanimljiv je način na koji BNTV otvara Dnevnik 2. Umjesto pukog nabrajanja dnevnih događaja koji su bili u fokusu tog dana, prezenteri tek u jednoj rečenici sublimiraju dešavanja ili se fokusiraju na neki od njih. Bilježimo zato najavu Dnevnika 2 četvrtog marta: “Tragične scene u Semberiji, protesti u Banjoj Luci i Stanarima, Radončić se vraća u pritvor.”
Ocjena 7
RTRS: Konačno malo novinarstva!
29. februar – 6. mart 2016.
BLAGI OTKLON: Nakon niza mjeseci u kojima smo bilježili sunovrat profesionalnog izvještavanja u Dnevniku 2 RTRS-a, ova nedjelja napravila je blagi otklon u pozitivnom pravcu.
Najzaslužniji za to su novinari koji su se bavili temama koje nisu od posebnog značaja za samu vlast. Gledaoci su imali priliku upoznati se, između ostalog, s projektom izgradnje sistema navodnjavanja u Potkozarju, razlozima naglog skoka cijena goriva na benzinskim pumpama u RS-u, ili s radovima na revitalizaciji banjalučke tvrđave Kastel.
NIJEMI ODBORNICI: Bilježimo i izvještaj iz dnevnika petog marta Nataše Miljan Zubac. Dobra analiza koja je ukazala da bez obzira iz koje političke opcije dolaze, dvije trećine odbornika u Skupštini grada Trebinja za više od tri godine nije se nijednom javilo za diskusiju.
U istoj nedjelji bilježimo i izvještaj Branke Kusmuk o vraćanju u pritvor lidera SBB-a Fahrudina Radončića. Bez ijednog vlastitog komentara ili opservacije, Kusmuk je gledaoce izvijestila o ovom događaju.
OPOZICIJA I DALJE BEZ PRAVA GLASA: No, kada je riječ o dešavanjima koji su u direktnoj vezi s odnosima vlasti i opozicije, pomaka nabolje nema. Nastavak prakse izvještavanja kojim se favorizuju stavovi predstavnika vlasti RS-a bilježimo i u dnevnicima emitovanim trećeg i četvrtog marta, koje je uređivao Jasenko Todorović. Tema: dogovor predsjednika RS-a i Hypo banke oko konverzije kredita u švicarskim francima. Novinar Vladimir Bekić ističe stav Dodika i predstavnika SNSD-a kao jedini ispravan i od interesa za RS i korisnike kredita u švicarskim francima. Pri tom, u izvještaju tek usputni stavovi opozicije, ali i samih korisnika kredita i njihovo negodovanje zbog postignutog dogovora. O revoltu korisnika kredita koji su rezultirali i odlukom jednog od njih da zbog toga u zgradi parlamenta RS-a pocijepa člansku iskaznicu SNSD-a, gledaoci, naravno, nisu informisani.
Izdvojeno
Analiza neke teme tako da o istoj u okviru dnevnika, koristeći videozid, govori novinar- autor, već je ustaljena praksa TV kuća u regionu. U Dnevniku 2 emitovanom petog marta, prilivom javnih prihoda u RS-u bavila se novinarka Tanja Blagojević. Pokušaj vrijedan pažnje, ali na njemu još treba raditi, jer zbog loše sročenih i nevješto upućenih pitanja prezentera, ovaj segment dnevnika djelovao je krajnje usiljeno.
Ocjena 3
Komparativna analiza
Politička polarizacija BNTV-a i RTRS-a potpuno je evidentna. No, iako BN daje daleko veći prostor stavovima opozicionih stranaka u RS-u, ostaje činjenica da gledaoci nisu uskraćeni za stavove predstavnika vlasti o ključnim temama iz svih oblasti života. I još jedna ključna razlika: BN Televizija je u svojim izvještajima okrenuta interesima građana, za koje Radio televizija Republike Srpske i dalje, nažalost, uglavnom ostaje slijepa i gluha.
