Kategorija: Analize

FELJTON: Kratka istorija jugoslovenskih književnih polemika (3) Krleža i Tito kao polemički protivnici

IZDVAJAMO

Godine 1939., u tu književničku polemiku, kad se stvari otmu kontroli, uključiće se i Josip Broz Tito, upozoravajući javnost da radnike i mlade intelektualce zbunjuju nekakvi frojdisti i machovci, prije svih Marko Ristić, intimus Andréa Bretona, pariškog degenerika i trockiste. Upravo će Tito u sjećanjima opisati razgovore koje je vodio kako bi pokušao po direktivi Partije spriječiti sukob Krleže sa socijalnim kritičarima, jer su klerikalci iskorištavali te trzavice, a simpatizeri Partije su iskazivali krajnje ogorčenje zbog tog sukoba. Tito u sjećanjima priznaje da nije uspio smiriti polemiku, iako mu je Krleža bio obećao da neće odgovarati na napade, a u prilog smirivanja svakako nisu išli Krležini uvodi za Pečat u kojima, kao svoje oponente, izjednačava marijansku i nabožnu liriku bojnokopljanika s Kaptola sa tendencioznim pjesmicama i otrcanim dječjim osmercima socijalnih pjesnika.

Read More

ŽENA FRANCUSKOG PREDSJEDNIKA: Zašto su nam važne godine Brigitte Trogneux?

IZDVAJAMO

Brigitte Trogneux je došla u medijski fokus još prije dvije godine, kad je Macron postao ministar finansija u vladi Françoisa Hollandea, a naslovi su tada bili tipa “Ministar oženio profesoricu”. Ali tek kad je postao predsjednički kandidat, a potom i došao na čelo države, postalo je jasno da će mediji iskorištavati dobnu razliku kad god budu mogli, puneći TV programe, novinske stupce ili sadržaje portala svim vjerovatnim i nevjerovatnim stvarima. Išlo se i dotle da su Macronov brak opisivali kao paravan koji skriva činjenicu da je on homoseksualac te da je u ljubavnoj vezi s Mathieouom Galletom, šefom radijske kuće Radio France.

Read More

KAKO JE MINISTARSTVO SAOBRAĆAJA KS UPROPASTILO LGBTI MARŠ

IZDVAJAMO

Ipak, otužno je za Sarajevo bilo vidjeti relativno mal skup protiv nasilja kojem, pritom, nije dopušteno da se kreće. Zaklonjeni zgradama, izgledali su kao u zatvorenom prostoru, opet “među svoja četiri zida”. Osjećaj klaustrofobije povećavalo je prekomjerno prisustvo policije koje je brojčano bilo više od prisutnih. Srećom, nije bilo nijednog incidenta. To pozitivno iznenađuje s obzirom na količinu verbalnog siledžijstva ispoljenog na internetu a povodom događaja o kojem je ovdje riječ.

Read More

BHT1 I FTV: Ko je nama Julian Assange?

PLUS SEDMICE

BHT1
Priča Aleksandra Brezara o fondaciji OdRaz. Dok su mnogi mediji, uključujući FTV, u crtici prenijeli vijest o gašenju fondacije koja je trebala pomoći oporavak našeg gospodarstva, novinar je napravio izuzetno uspješno i ubjedljivo mini istraživanje koristivši se revizorskim nalazima i konsultujući više sagovornika. Uspio je javnosti predočiti opravdane sumnje u rad ugašene institucije, jer za njega nije bila dovoljna štura zvanična izjava da se fondacija gasi, već mu je to poslužilo kao povod za mnoga pitanja.
FTV
Regionalni dopisnik Božo Skoko priredio je pristojan osvrt na hrvatske izbore. Kratko, informativno, i istovremeno mnogo bolje od pristupa BHT1.

MINUS SEDMICE

BHT1
Hrvatski izbori su zahtijevali iscrpniji pregled.
FTV
Neizvještavanje o Assangeu. Urednički propust o kojem bi trebalo razmisliti jer vijest je zaslužila i mnogo više od agencijske crtice.

Read More

BNTV i RTRS: Izbori samo što nisu počeli

Plus nedjelje

BNTV
Analiza Željka Raljića posvećena političkoj trgovini narodnim poslanicima u RS-u. Novinar je, koristeći izjave predsjednika RS-a, ukazao na činjenicu da se ta vrsta trgovine više ni ne pokušava prikriti i da svaki od kupljenih političara javno ispostavlja svoju cijenu.
RTRS
Nijedan izvještaj ne izdvajamo.

Minus nedjelje

BNTV
Verbalna prepucavanja političara dio su, na dnevnoj razini, političkog života u Republici Srpskoj. Iako oslikavaju i same aktere i odnose između vlasti i opozicije i kao takvi trebaju biti zabilježeni, smatramo da im nije nužno davati veći značaj nego što ga imaju – kako u dužini novinarskih izvještaja tako ni u pozicioniranju prilikom slaganja vijesti u Dnevniku.
RTRS
Uz SNSD i Socijalističku partiju, odluku kojom je u Narodnoj skupštini RS-a odbijena prodaja Rudnika željezne rude „Ljubija“ i uredništvo Dnevnika 2 javnog servisa RS-a teško je prihvatilo. I krenulo u novi napad na poslanike Koalicije „Domovina“, zahvaljujući čijim glasovima „Ljubija“ nije prodana. Poslužili su se pri tom najprljavijim mogućim sredstvom ‒  zloupotrebom bošnjačkih i hrvatskih žrtava iz prijedorske regije. Uz tvrdnju da su poslanici „Domovine“ za svoje glasove od kompanije ArcelorMittal dobili obećanje o izgradnji memorijalnog spomen-obilježja u Omarskoj. Za RTRS će biti da su koncentracioni logor na području Omarske (u samom krugu uprave rudnika) i ine masovne grobnice u neposrednoj okolini civila nesrpske nacionalnosti tek puka izmišljotina.

Read More

ZNAČAJ KARAKTERA U POLITICI: Kako se brani Rex Tillerson

IZDVAJAMO

Da li čovjek bez iskustva i ambicije u politici, po željama i planovima penzioner, koji je, tek nakon što je potčinio svoju odluku volji i uvjerenosti supruge te prihvatio da bude državni sekretar SAD-a, može sa strane izgledati kao neko ko zaslužuje tu poziciju? Da li on uopće vjeruje da zaslužuje tu poziciju? Dvaput – itekako.

Read More

FELJTON: Kratka istorija jugoslovenskih književnih polemika (2) Nadrealistički šizmatici protiv književnih karijerista (1927. – 1937.)

IZDVAJAMO

Radi se o tome da je sukob nadrealista s modernistima ustvari okršaj pjesnika u dvadesetim s pjesnicima u tridesetim godinama, koje su najčešće premrežene sve stalnijim reakcionarstvom kao paučinom, a u proučavanju literarnih borbi ne treba izgubiti iz vida ni godine oponenata. Jedna od književno najzanimljivijih polemika na našem jeziku zbila se povodom Ristićevog Nacrta za jednu fenomenologiju iracionalnog, kada Vinaver (osjetivši se prozvanim), veoma osupnut, odgovara Ristiću s puno uvažavanja, potpuno poznajući poziciju iz koje Ristić piše.

Read More

ZAŠTO SE NOVINARI PLAŠE DA PIŠU O POLITICI I POLITIČARIMA?

IZDVAJAMO

Na osnovu ove ankete znamo koliko ih se plaši i osjećaju strah. U BiH ih ima gotovo 80%, ne računajući još i ove na koje taj strah “djelimično utiče” (12,56% ispitanika). Znači, čak četiri od pet novinara i novinarki osjećaju pravu frustraciju (na njih zakon o kleveti “izuzetno“ ili “veoma“ utiče!). Ako je taj podatak makar i približno tačan, zar to nije dovoljan razlog da se novinarska udruženja, redakcije i sami novinari ne upitaju – zašto se novinari plaše. U čemu je problem i kako se riješiti tog straha?

Read More

OSNOVNA NEDAĆA SARAJEVA: Voda nije problem, vode nema!

IZDVAJAMO

Vlasti ne pokazuju nikakvu namjeru da provedu energičnu i nezavisnu istragu na osnovu čijih nalaza bi se identifikovali i eliminisali izvori zagađenja. Naprotiv, nezakonita gradnja na Bjelašnici se nastavlja, a u procesu odobrenja su i planovi da se ona dramatično intenzivira. Dodatnu prijetnju predstavlja moguće trovanja vode u vodovodu opasnim mikroorganizmima koji su otporni na tretman hlorom, a mogu uzrokovati epidemije… Istovremeno, broj analiza kvaliteta vode koje obavlja zakonom ovlaštena institucija je više nego nedovoljan.

Read More

REKLAME ZA PIVO: Seksističke poruke i jeftine aluzije

IZDVAJAMO

Sarajevsko pivo je prije nekoliko godina izbacilo reklamni serijal pod tematskim motom: “Okus zlatnog doba”. U jednoj epizodi, društvo u kafani gleda nagradnu igru na televiziji u kojoj se traži da se nabroji 10 mahala oko Sarajevske pivare za 10 sekundi, a nagrada je 10 gajbi piva. U drugoj epizodi se za istu nagradu traži odgovor na pitanje ko je činio prvu petorku KK “Bosna” iz finala 1979. godine, a u trećoj se traže nazivi sarajevskih mostova u centru grada. Temat Zlatnog doba je pratio retro izdanje Sarajevskog piva kojim je, kako su poručivali iz Sarajevske pivare, pivu “vraćen stari okus prepoznatljivog piva sa kristalnom bistrinom i ugodnom, plemenitom gorčinom, koji konzumente vraća u doba dobre muzike, filma, sporta, druženja…” Ovdje se nesumnjivo aludira na osjećaj nostalgije i “dobra stara vremena” u kojima je sve bilo kvalitetnije i ljepše, a značajno mjesto je dato i lokalpatriotizmu i “sarajevštini“ koja se izjednačava sa mostovima, mahalama i košarkašima “Bosne”.

Read More

SPORT NA PORTALIMA: Reciklaža i klišei

IZDVAJAMO

Najveći problem sportskog novinarstva na opšteinformativnim portalima je veliki broj preuzetih tekstova. Djelimično je to zbog činjenice da je razvojem interneta i njegovim širenjem u BiH stvorena situacija u kojoj postoje desetine specijalizovanih stranica koje se bave sportskim temama. To znači da jedan portal ne mora slati svog novinara na teren kako bi izvještavao o nekom događaju, kada je moguće tu istu vijest preuzeti sa drugog mjesta (agencije, sajtovi i slično).

Read More

ZAŠTO JE KEMAL ČAUŠEVIĆ BIO NA DNEVNIKU FTV-a, ALI NE I NA BHT1?

PLUS SEDMICE

BHT1
Uprkos određenim prigovorima, izvještaj sa skupštinske rasprave na kojoj se odlučivalo o povećanju akciza bio je pristojno pripremljen. Akcenat je bio na tome da se osvijetle razlozi za i protiv.
FTV
Početak suđenja Kemalu Čauševiću (urednica Edina Šečerović) pratilo je opširnije podsjećanje na glavne tačke optužnice iz afere koju su mnogi mjerili desetinama miliona maraka. FTV je još jednom pokazala da dosljednije i kvalitetnije pokrivaju sudske postupke, ili da ih, za razliku od mnogih drugih, uopšte pokrivaju.

MINUS SEDMICE

BHT1
BHT1, za razliku od FTV-a, nije izvijestio o početku suđenja Kemalu Čauševiću, bivšem direktoru Uprave za indirektno oporezivanje, kojem se sudi za najteža krivična djela, uključujući i pranje novca. To se uklapa u onu otužnu predodžbu po kojoj mediji izvještavaju samo o spektakularnim hapšenjima koja zatim ubrzo padaju u zaborav.
FTV
Kada je Milorad Dodik u četvrtak (urednica Amra Zaklan) svoju ljutnju zbog protesta radnika ArcelorMittala sručio na sindikalce, nazvavši ih korumpiranim, u prilogu nismo mogli čuti reakciju prozvanih vođa sindikata. Koliko god je Dodik političar čija se riječ više ne uzima ozbiljno, akterima njegove prozivke trebalo bi dati priliku da se o njima izjasne. 

Read More

PLAVI KIT I CRNE LAŽI: Mediji ništa ne objašnjavaju, ali od svake muhe naprave slona

IZDVAJAMO

Naši mediji su u proteklim danima bukvalno dali jednostavno i lako uputstvo kako djeci dati mogućnost da putem cyberbullyinga ostvare psihološku dominaciju nad drugom, slabijom djecom, ali i jednostavno potakli interes kod sve djece i tinejdžera koji vjerovatno nisu imali pojma da “Plavi kit” postoji dok ih roditelji nisu pitali ili priču nisu vidjeli na jednom od portala. Logika nalaže da je ovdje “jaje starije od koke” ‒ umjesto da se odgovornim novinarstvom ova tema zaobiđe kao nepotvrđena, ili da se iskoristi kao povod za ozbiljnije, konkretnije i opširnije bavljenje temom izolacije tinejdžera, problemima pri socijalizaciji mladih i kako im se može pomoći, mediji su senzacionalizirali igricu koja uopšte ne postoji radi zadobijanja jeftine pažnje i malo više klikova.

Read More