Kategorija: Analize

FELJTON: Kratka istorija jugoslovenskih književnih polemika (1) Rastreseni volšebnici protiv aristokrata ukusa (1917. – 1929.)

Mirnes Sokolović | maj 12, 2017

IZDVAJAMO

Radi se o tome da su mladi pjesnici mnogo jače i bolje usvojili jezik svojih suparnika. To je u polemikama presudno, znati jezik protivnika i njegovu logiku približno isto kao on, ako ne i bolje, i to su razlozi zašto i Krleža i Ujević i Vinaver i Gligorić mnogo bolje žongliraju i iscrpljuju koncepte protivnika nego suprotna strana. Druga mogućnost koja otvara efektnu polemiku jeste da stvarno postoji presudna razlika među konceptima koji se sukobljavaju, ali i da ti koncepti na kraju zaista postoje, čime će se izbjeći lične uvrede i animoziteti, sitne objede i denuncijacije, etikete kratkog daha, lokalne asocijacije, usmeni stil, sve to od čega vrve najčešći polemički stilovi danas.

MINISTAR MOŽEŠ BITI TI: Kakve su stručne kvalifikacije naših dužnosnika?

Amer Tikveša | maj 11, 2017

IZDVAJAMO

Cijele oblasti i resori ljudskog djelovanja povjereni su nekompetentnim ljudima. Činjenica, kompetencija nije jedina garancija da će neko dobro obavljati posao. Najbolji dokaz za to opet su ljudi u vlasti čije se kompetencije preklapaju s resorom djelovanja, ali ne bilježe uspjehe, naprotiv. Uz kompetencije, potrebni su i uspjesi u struci. Međutim, kompetencije bi ulijevale minimum povjerenja u to da neko strateški i profesionalno promišlja o sudbini zemlje, njenih kapaciteta i građana.

ZDRAVSTVO NAM NIJE BOLESNO, ONO JE OPASNO PO ŽIVOT

Dragan Bursać | maj 10, 2017

IZDVAJAMO

Prema zvaničnim podacima, obaveze Fonda zdravstvenog osiguranja i javnih zdravstvenih ustanova Republike Srpske veće su od milijardu maraka. Ali kad? Na dan 31. decembra 2015. godine, i iznosile su, precizno, milijardu i 87,4 miliona KM. I da se razumijemo, ovo nisu paušalni podaci. Riječ je o zvaničnim podacima entitetskog Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS-a. To je period od prije godinu i po, bezmalo. Od tada je situacija eskalirala sa goreg na lošije. Od tada, apsurdno do krajnjih granica, niti doktori niti pojedino osoblje u zdravstvenim ustanovama nemaju zdravstveno osiguranje. Liječe se “na teku”. I najlošija je finansijska situacija u Domu zdravlja u Banjaluci, koji je prijavio obaveze veće od 18 miliona KM.

BHT1 I FTV: Hod po prošlosti od Tita do Dobrovoljačke

Uglješa Vuković | maj 9, 2017

PLUS SEDMICE

BHT1
Izbori u Francuskoj praćeni su opširno i gotovo svakodnevno.
FTV
FTV se ne libi otvoriti Dnevnik crnom hronikom, tj. njeni urednici redovno prepoznaju šta je stvarno vijest dana.

MINUS SEDMICE

BHT1
Urednica Semira Krehić nije izvijestila o skupu sjećanja na civilne žrtve u Brčkom, dok je istovremeno pokriven pomen u Miljevićima, čime je poslana poruka da nisu sva sjećanja jednako bitna. Drugi veliki propust je bio neizvještavanje o požaru na tuzlanskoj pijaci (urednica Alenka Bruck).
FTV
Crna hronika se nepotrebno stilizovala u triler-horor, s namjerom da se postignu dodatni efekti.

BNTV I RTRS: Glorificiranje Karadžića

Gordana Katana | maj 8, 2017

Plus nedjelje

BNTV
Izvještaj Vladimira Kovačevića, četvrtog maja, o javnom saslušanju pred Odborom za privredu Narodne skupštine RS o prodaji Rudnika željezne rude “Ljubija” Israeli Investment Groupu (IIG). Novinar je kroz pitanja narodnih poslanika o strukturi vlasništva, porijeklu kapitala i referencama u oblasti rudarstva, upućena predstavniku IIG-a Evgeniju Zotovu, ali i kroz njegove odgovore, jasno prikazao sve nedoumice vezane za kontroverznost odluke Vlade RS o prodaji RŽR-a “Ljubija”.
RTRS
Mini reportaža novinarke Sanje Popović o nadama, željama, radosti i optimizmu koji iz sebe zrači Andrea Lisac, djevojka kojoj je transplantacija srca omogućila novi, bolji život.

Minus nedjelje

BNTV
Čini se da opsjednutosti likom i djelom bivšeg predsjednika RS-a Radovana Karadžića, koga je za ratne zločine, uključujući i zločin genocida, Haški tribunal osudio u prvom stepenu na 40 godina zatvora, nema kraja. U Dnevniku trećeg maja, intervju koji je Karadžić dao jednom beogradskom dnevnom listu našao je mjesto ne samo u najavi, nego je emitovan kao drugi izvještaj po redu. Šta još o zločinima koje su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba počinili pod Karadžićevim vodstvom treba u vidu dokaza podastrti javnosti pa da BN prestane s njegovim veličanjem – pitanje je bez odgovora.
RTRS
Priželjkuje li uredništvo Dnevnika nastavak političke krize i novih sukoba u Makedoniji? To je pitanje koje se otvara nakon izvještaja koji su u protekloj nedjelji emitovani o preuzimanju dužnosti predsjednika Sobranja Talata Xhaferija. Šta je sporno što je u njegovom kabinetu uz makedonsku postavljena i albanska zastava? I na koncu iznevjereno očekivanje da bi makar u izvještajima koji tretiraju dešavanja van BiH moglo biti više profesionalizma. Umjesto toga, nizale su se izjave protivnika nove vladajuće koalicije VMRODPMNE-a i građana koji ne podržavaju koaliranje makedonskih i albanskih stranaka koje čine novu parlamentarnu većinu.

KOLIKO JE DNEVNOJ ŠTAMPI U RS-u BITNA BANJALUKA: Skoro kao da ne postoji

Ljupko Mišeljić | maj 5, 2017

IZDVAJAMO

Jednoj zajedničkoj temi – obnovi dodatne niskonaponske mreže u Potkozarju, i novom vodovodu u Verićima, Glas Srpske posvetio je šest puta više prostora nego Nezavisne, i četiri puta više nego Blic. U kvalitativnom smislu, Glas je u vijest uvrstio više dijelova saopštenja Gradske uprave – objavljenog i na zvaničnoj stranici Grada. Bez obzira što su vijesti dali više prostora, sa građanima Verića i Šušnjara nisu razgovarali. Tu su se sva tri dnevna lista pozvala na isti izvor – Gradsku upravu, i njeno saopštenje. Znajući da je ono proizvod odnosa s javnošću, javlja se problem vjerodostojnosti i potpunosti. Niti jedan dnevni list nije zaista provjerio jesu li izneseni podaci tačni, nego su ih uzeli kao datost.

ČETVRTI MAJ 1980: Umro je drug Tito

Dragan Golubović | maj 4, 2017

IZDVAJAMO

Godinu dana poslije, Titova Jugoslavija raspala se u krvavom sukobu naroda i narodnosti koji su se kleli u bratstvo i jedinstvo. Tu je negdje bio i kraj obilježavanjima bilo čega što je vezano za Josipa Broza Tita. Dejan Jović u ranije pomenutom tekstu napominje zanimljivu činjenicu da jubilej stotog Titovog rođendana 1992. godine niko nije obilježio, pa niti njegovi saborci i sljedbenici. Rat u Bosni i Hercegovini i druga dešavanja stavili su jubilej na čekanje, tako da je 25. godišnjicu Titove smrti s naslovnica skinula teška situacija u zemlji.

ANTIVAKCINALNI POKRET: Opasni, štetni i nepošteni

Jelena Kalinić | maj 3, 2017

IZDVAJAMO

Antiveks pokret ne govori o tome kako su morbili jedna od najinfektivnijih bolesti te da infekcija virusom morbila može imati teške komplikacije, primjerice encefalitis. Dječiji književnik Roald Dahl, autor knjige Charlie i tvornica čokolade, napisao je 1998. godine otvoreno pismo u kojem upozorava roditelje širom svijeta da morbili nisu bezopasna „dječija bolest“. U pismu opisuje kako je njegova djevojčica Olivia 1962. godine preminula od posljedica encefalitisa nakon infekcije morbilima, godinu dana prije nego je uvedena vakcina protiv morbila. Pismo je ujedno i poziv roditeljima da vakcinišu djecu.

BHT1 I FTV: Kako izrasti u uticajan medij?

Uglješa Vuković | maj 2, 2017

PLUS SEDMICE

BHT1
Bogato izdanje na 1. maj. Nedostajao je samo sadržajniji razgovor ili debata o radničkim pravima.
FTV
Vijesti iz regiona obrađene su sveobuhvatno i sadržajno.

MINUS SEDMICE

BHT1
Ostaje žal što se, recimo, u studiju nije ugostio predsjednik ili predstavnik/ca DNS-a kako bi se s njima otvoreno razgovaralo o različitim stajalištima u vezi sa prodajom rudnika.
FTV
Prvomajski Dnevnik mogao je biti obogaćen istraživanjem o stanju radničkih prava, tj. nedostajali su posvećeniji prilozi koji nisu nastali samo kao razlog da se obilježi praznik.

BNTV I RTRS: Ko je i zašto blokirao Aluminu?

Gordana Katana | maj 2, 2017

Plus nedjelje

BNTV
U izvještaju s Jahorina ekonomskog foruma, novinarka Slađana Jašarević fokus je stavila na istup predsjednika RS-a Milorada Dodika, koji je podcrtao ekonomski rast u RS-u, njen niski, kako je ustvrdio, nivo zaduženosti, te izjavu „kako u RS-u nedostaje radne snage jer mnogi ne žele da rade“.

Slobodan Durmanović, urednik Dnevnika 27. aprila, na ovo je nadovezao komentar lidera PDP-a Branislava Borenovića, koji je na Dodikov istup odgovorio brojevima /statističkim podacima koji su u potpunosti demantovali navode predsjednika RS-a.
RTRS
Izvještaj o posjeti članova Međureligijskog vijeća BiH nekim od stratišta iz minulog rata. Korektno prenesen sadržaj poruke koje su predstavnici SPC-a, Islamske zajednice BiH i Katoličke crkve uputili s Kazana, iz Križanović sela i sa Korićanskih stijena.

Minus nedjelje

BNTV
Sjednica na kojoj je Skupština Crne Gore donijela odluku o ulasku u NATO savez ostala je u potpunoj sjeni protesta prosrpske opozicije, koja se protivi pridruživanju te države alijansi. Gledaocima je predočena tek štura rečenica predsjednika parlamenta te hronika izjava i stavova opozicije.
RTRS
Branka Kusmuk je po ko zna koji put dokazala da i najbolju temu može do kraja uništiti i devalvirati svojim komentarima. Problematiziranje korištenja službenog vozila Predsjedništva BiH od strane Sebije Izetbegović, supruge bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića, u kontekstu zloupotrebe javnih sredstava u privatne svrhe, svakako je za pohvalu. No onog trenutka kada Kusmuk Izetbegovića naziva „Bakirom“ ili „zaštitnikom Bakirom“, vežući taj komentar na njegovu izjavu da je automobil ustupio supruzi iz sigurnosnih razloga, te zaključujući izvještaj pitanjem „šta je slijedeće iz opusa Izetbegovića“, sve bitno što je o ovoj temi trebalo reći jednostavno se izgubilo.

DVIJE TAKTIKE LJEVICE: Ujedinjenje ili moralna pobjeda

Haris Imamović | apr 30, 2017

IZDVAJAMO

Dok polarizacija između vlasti i opozicije, između ljevice i desnice ima potencijal da kreira dramatičnost izbora i entuzijazam/izlaznost kako kod partijskih simpatizera tako i kod neopredijeljenih, dotle fragmentiranje proizvodi suprotne efekte, ne uspijevajući motivirati glasače koji nisu stranački simpatizeri. Iskustvo Saveza za promjene je korisno, jer je uz pomoć njega jasnije da zajednički nastup ne znači automatski i vlast, već je to i pitanje stranačke organizacije, postizborne discipline, vještine vođenja predizborne kampanje kao i postizbornih pregovora, što su, svakako, oblasti u kojima stranke ljevice imaju prostora za progres.

BOSNA I HERCEGOVINA U “POLITICI”: Ruski krst, Agrokor i akcize

Uglješa Vuković | apr 29, 2017

IZDVAJAMO

Politika je ugledni list konzervativne provenijencije koji uživa povjerenje, uprkos svim svojim nesavršenostima i sunovratu iz Miloševićevog doba. Njen svedeni, otmjeni i seriozni dizajn, koji je bez premca u okruženju, ne bi smio trpjeti žutilo ili, još gore, profesionalne greške i uređivačke koncepcije zasnovane na predubjeđenjima. Od takvog lista očekuje se da na susjede ne gleda samo kroz naočare državnih interesa Srbije, ili recikliranjem etničkih antagonizama, kao kada se npr. SDP maliciozno opiše kao “bošnjački SDP”. Čitaoci lista koji se čita kao dio porodične tradicije i navike zaslužuju više.

25 GODINA RTRS-a: Kriza skrivena iza jubileja

Gordana Katana | apr 29, 2017

IZDVAJAMO

RTRS javni je servis samo na papiru. U uređivačkoj politici za četvrt stoljeća njegovog postojanja malo se toga promijenilo. Promijenjen je vokabular i “umiven” jezik koji je tokom rata koristio Risto Đogo. Ali ni supervizori, koji su na RTRS-u nakon rata stolovali, javni servis nisu uspjeli odvojiti od služenja vlasti.

INTERVJU: ANES PODIĆ
Ima nas tri miliona, a zagađujemo kao da nas je pet puta više

Mersiha Drinjaković | apr 28, 2017

IZDVAJAMO

Korijen problema je u tome što je našim vlastima na svim nivoima briga o okolišu smetnja, a ne potreba; o okolišu se pokušavaju brinuti samo kada su primorani. S druge strane, u našem “modelu” razvoja koji se najčešće ugleda u primitivnoj eksploataciji resursa, briga o okolišu je potencijalna krupna prepreka, koja se onda efikasno uklanja, često čak i grubim zanemarivanjem zakona. Krupan problem je i korupcija: bilo ko sa novcem mnogo lakše prodire do institucija koje kroje i provode zakone nego interesi građana. Još nismo susreli instituciju koju bismo punim srcem mogli nazvati “prijateljem okoliša”, čak i među onima kojima je zaštita okoliša u opisu posla.

IMAMO NOVOG TESLU: Elon Musk, najveći vizionar našeg vremena

Aleksandar Brezar | apr 26, 2017

IZDVAJAMO

Njegov prvi pokušaj bila je firma po imenu Zip2. Zip2 je trebao biti preteča kombinacije online mape i preporuka za restorane. Zajedno sa bratom Kimbalom, krenuo je od nule. Spavali su u kancelariji i tuširali se u obližnjoj teretani. Do 1999. godine, uspjeli su izgraditi kompaniju koju je na kraju kupio Compaq za 307 miliona dolara. Itekako osiguravši egzistenciju, Musk nije stao. Uložio je tri četvrtine svojih sredstava da pokuša napraviti online banku koju je nazvao x.com. Zajedno s još jednom firmom, Confinity, Musk je uskoro stvorio ono što danas znamo kao PayPal, sredstvo za transfer novca putem interneta kojeg koriste stotine miliona ljudi.