Kategorija: Analize

ŠTA RADI RESTART, A ŠTA MEDIJI RADE RESTARTU?

Borislav Vukojević | okt 5, 2017

IZDVAJAMO

Konzistentnost ciljeva je nešto što je ReStartu donosilo najviše kredibiliteta iako su u drugom događaju taj princip doveli u pitanje. Ono što je nesporno jeste da ReStart kao udruženje ima jasne ciljeve i konkretne mjere kojima ih želi postići, čega su se većim dijelom i pridržavali u organizovanim akcijama. Kao organizacija koja se deklarisano bori protiv partokratije, postavili su konkretne ciljeve akcije, među kojima su najvažniji smanjenje dozvoljenog budžeta za kupovinu automobila na 50.000 KM plus PDV i smjena ministra prosvjete i kulture RS-a. Sviđalo se nekome ili ne, ovo su konkretni primjeri jasno artikulisanih ciljeva u javnoj kampanji.

NAJNOVIJE METODE U LIJEČENJU RAKA: Inovativne, hrabre i ekstremno skupe

Jelena Kalinić | okt 4, 2017

IZDVAJAMO

Rak je predmet mistifikacija, pogrešnih predstava, straha i tabua. U većini slučajeva, osobe koje sumnjaju na simptome raka su uvjerene kako dijagnoza raka neminovno znači i hiruršku intervenciju te stoga ignorišu simptome i odugovlače posjet ljekaru i uspostavljanje dijagnoze. Sve ovo u nemalom broju slučajeva dovodi do kasnog dijagnosticiranja i započinjanja terapije.

FTV I BHT1: Izborna kampanjo – otpočinji!

Uglješa Vuković | okt 3, 2017

PLUS SEDMICE

FTV
Vijesti iz svijeta su i dalje u fokusu pažnje, pa je Antonija Avram započela nedjeljni Dnevnik 2 pregledom katalonskih nereda. Tri dana ranije, u izboru Darjana Babića je bogat izvještaj sa samita evropskih lidera u Estoniji. Bilo bi odlično kada bi se zadržao kurs praćenja svjetskih aktuelnosti.
BHT1
Prilog Vladimira Šuška. Obrada političke vijesti na način da se sve vrijeme vodilo računa o tome šta gledatelje interesuje.

MINUS SEDMICE

FTV
Skoro u svakoj sedmici postoji prilog koji oslikava uredničku političku naklonost. Način na koji se to otkriva se razlikuje, ali se najčešće krije u pogrdnim epitetima koji se krajnje selektivno primjenjuju i koji su uvijek rezervisani za iste stranke.
BHT1
Nije ga bilo.

RTRS I BNTV: Davno utvrđene pozicije

Gordana Katana | okt 2, 2017

Plus nedjelje

RTRS
Izbori u Njemačkoj i nova pobjeda CDU-a analizirani su u rubrici događaja iz svijeta. Osim sklopljenih agencijskih vijesti, novinarka Adriana Basara napravila je za Dnevnik rijedak iskorak, koristeći komentare domaćeg analitičara o izbornim rezultatima i sklapanju nove vladajuće koalicije.

Jednako dobar pristup bilježimo i u izvještajima koji su se bavili dešavanjima u Barceloni na dan održavanja referenduma o nezavisnosti Katalonije. Novinarka Milana Majer pripremila je prilog o dešavanjima toga dana, prenijela stavove zvaničnika Madrida i Barcelone, te izjavu za Dnevnik novinara španjolskog lista El mundo deportivo Vladimira Stankovića. Nakon toga slijedio je prilog posvećen genezi sukoba Katalonije s ostatkom Španije te razlozima zbog kojih ta pokrajina želi nezavisnost. Iako je referendum u Kataloniji bez sumnje bio događaj dana barem za Evropu, pozicioniran je u središnjem dijelu Dnevnika 2, no zbog dobrog načina na koji je tretiran, zaslužio je “plus nedjelje”.
BNTV
Analiza novinarke Nevene Dević posvećena godini dana od održavanja referenduma o Danu RS. Novinarka postavlja pitanje šta je RS dobila održavanjem tog referenduma, a kroz ocjene analitičara slijedi odgovor da su Milorad Dodik i stranka kojoj je na čelu (SNSD) jedini na njemu profitirali, jer je održan samo nedjelju dana pred lokalne izbore. Građani su isti “platili” više miliona KM, a 9. januar, Dan RS-a, više ne spada u red entitetskih praznika.

Minus nedjelje

RTRS
Otvaranje dionice autoputa koja nije ni punih deset kilometara samo u Dnevniku RTRS-a može biti predstavljeno kao događaj dana. Čak ni Vučićevo prisustvo svečanosti, koja je upriličena kao da će se građani ubuduće voziti autocestom dugom stotinu ili više kilometara, ne umanjuje tragikomičnost događaja. Jednom riječju, klasična političko/medijska propaganda, zaključena konstatacijom novinarke Tanje Blagojević da će se građani voziti “trasom koja prevazilazi sve građevinske poduhvate”. Ma šta da to značilo.
BNTV
Pozicioniranje BNTV-a uz opoziciju u RS-u, prije svega uz SDS, sve je evidentnije iz nedjelje u nedjelju. Iako gledaoci Dnevnika i dalje imaju mogućnost čuti sve bitne stavove vlasti o dešavanjima u ovom bh. entitetu, reakcije predstavnika opozicije na iste su preduge i prenaglašene.<

FELJTON: Kratka istorija jugoslovenskih književnih polemika (4)
Ko je htio spaliti Kiša?

Mirnes Sokolović | sep 30, 2017

IZDVAJAMO

U tekstu Izgon Kiša i druge svinjarije, jednoj od najljepših polemičkih prijateljskih posveta, Mirko Kovač razvija u tom tonu genealogiju cijelog slučaja, pišući da je Kiš u Grobnici prorekao svoju sudbinu, poistovjećujući ga čak i s Borisom Davidovičem koji se ne smije predati pasjim sinovima. Kovač zaključuje da je Kiš pisac kojem je nametnuto da podnosi, dok se sprema njegovo književno smaknuće, u organizaciji alijanse AUTORITET – DRŽAVA – ORGANIZACIJA, a same napade tumači i kao rezultat nacionalističke zavjere jednog društvanca. I Krivokapićeva hrestomatija postavlja u naslovu u tom smislu simptomatično pitanje: Treba li spaliti Kiša?

IMPERIJALNA LJUBAZNOST KINE: Kako ovladati svijetom bez suvišne ideologije

Haris Imamović | sep 29, 2017

IZDVAJAMO

Svijet je sigurno bio jasniji dok je bio podijeljen na zonu u kojoj je vladao i ekonomski i ideološki liberalizam, nasuprot zoni i ekonomskog i ideološkog protekcionizma. Sada, kad su ideološki protektivne zone na vrhuncu ekonomskog liberalizma, a (još uvijek) ideološki liberalne zone padaju sve brže u ekonomski protekcionizam, blago je reći da se stvari komplikuju. Iako je uvijek pogrešan, maniheizam je sada još pogrešniji za razumijevanje stvarnosti, što mu ne umanjuje – a vjerovatno povećava – propagandnu efektivnost.

IMA LI DODIK PRAVO NA FER SUĐENJE?

Mehmed Halilović | sep 28, 2017

IZDVAJAMO

U javnosti je prisutna slika o Dodikovoj svemoći ne samo u politici već i u odnosu na pravosuđe. Ta slika nije sasvim bez osnova jer je potvrđuju i neke činjenice. Sve istrage koje je Tužilaštvo BiH navodno vodilo protiv njega pale su u vodu i ti su predmeti zatvoreni, a optužnice nikad nisu podignute. Javnost nikad nije dobila potpune informacije zašto su te istrage okončane na takav način. U isto vrijeme, gotovo sve njegove tužbe ‒ uglavnom protiv novinara i ponekog političkog suparnika za stvarnu ili navodnu klevetu ‒ riješene su pozitivno, u njegovu korist.

DEKONSTRUKCIJA JEDNOG TVITA: Gdje je nestao Slobodan Konjević?

Srđan Puhalo | sep 27, 2017

IZDVAJAMO

Društvene mreže, ovaj put tviter, idealne su za prenošenje lažnih vijesti. One se lako prenose među istomišljenicima koji ih nekritički prihvataju, jer su u skladu s njihovim očekivanjima i sistemom vrijednosti. Zbog toga ne žele ni da provjeravaju njihovu istinitost ili nelogičnost. Ako im osporite tačnost i vjerodostojnost informacije, oni se ne bave dokazivanjem istinitosti te informacije, već vi morate da dokažete da oni nisu u pravu.

ZAŠTO SU GRAĐANI BiH UMJESTO EUROBASKETA DOBILI “PREKID PROGRAMA”?

Milovan Matić | sep 26, 2017

IZDVAJAMO

Ono što je važno napomenuti jeste da ovaj problem nije od juče i nije se pojavio tek sa Evrobasketom, zbog čega će se i konstantno vraćati sve dok konačnu odluku o ovom pitanju ne donese Savjet ministara BiH, odnosno Ministarstvo transporta i komunikacija, stvaranjem zakonskih osnova za poštenu borbu na tržištu. Do sada to nije učinjeno.

BHT1 I FTV: Konačno dobra obrada vijesti iz svijeta

Uglješa Vuković | sep 26, 2017

PLUS SEDMICE

BHT1
Pokrivanje njemačkih izbora. Raduje što je vijest prepoznata kao udarna.
FTV
Urednički omaž Edine Šečerović njemačkim izborima. FTV je bio na visini zadatka.

MINUS SEDMICE

BHT1
Mnoge priče ne budu ispričane do kraja. Ako se već pokrenulo spekulisanje o obavještajnim sukobima sa susjedima, onda je trebalo ići dalje od onog što nam je ponuđeno.
FTV
Prilozi o političkim trzavicima u našoj zemlji nisu objektivno intonirani. S namjerom ili bez nje, akteri priloga, najblaže kazano, nemaju ravnopravan tretman.

RTRS I BNTV: Kako izvještavati o referendumu?

Gordana Katana | sep 25, 2017

Plus nedjelje

RTRS
Tema posvećena razlozima zbog kojih se mali broj poljoprivrednih proizvođača u Hercegovini odlučuje na brendiranje svojih proizvoda kao autohtonih.
BNTV
Tema novinarke Bojane Vinčić u kojoj je analizirala, uz stavove ekonomista, koliko su tačni navodi predsjednika, premijerke i ministra industrije o ekonomskom napretku RS-a, rastu GDP-ja i padu nezaposlenosti. Jasna su bila pojašnjenja ekonomista kako zapravo i statistikom može da se manipulira kada se podaci selektivno prikazuju javnosti.

Minus nedjelje

RTRS
Serija izvještaja emitovanih u dnevnicima 19., 20. i 22. septembra koji su se odnosili na povlačenje odluke Narodne skupštine RS o održavanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH. Izostale su brojne informacije, od toga da je vlast svjesno 26 mjeseci odlagala njeno objavljivanje u Službenom glasniku RS, preko toga ko je objavljivanje zahtijevao, do potpune zamjene teza kako povlačenje iste u parlamentu nije isto što i odustajanje. A bilježimo i prešućivanja reakcija opozicije.
BNTV
Prevelik vremenski prostor koji opozicija ima u dnevnicima (primjeri reakcija na Dodikov opoziv odluke Narodne skupštine RS o održavanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH). Tim prije jer gledaoci ne stiču širu sliku pitanja koja se problematiziraju, već samo svjedoče verbalnom ratu opozicije s vlasti u RS-u.

DNEVNIK ČITANJA: Krala sam knjige i nije mi žao!

Ferida Duraković | sep 22, 2017

Ugledna sarajevska pjesnikinja redovne obaveze naziva plaćanjem računa i doživljava ih kao smetnju glavnoj aktivnosti: čitanju. Jer tamo, u romanima i poeziji je stvarni, ispunjeni i bogati život. A njegova najgora kontrateza su komentari na portalima i društvenim mrežama

BHT1 I FTV: Haos u skupštini i kako mu odoljeti?

Uglješa Vuković | sep 19, 2017

PLUS SEDMICE

FTV
Odluka da se vijest iz crne hronike proširi prilogom koji je temu deminiranja osvijetlio sa više strana.
BHT1
I pored date primjedbe, treba istaći da je pregled skupštinskih dešavanja u Banjaluci bio efektan i iscrpan.

MINUS SEDMICE

FTV
Dok su trajala međustranačka prepucavanja u manjem entitetu, gotovo svakodnevno smo bili izloženi nepravilnoj upotrebi riječi pozicija, koja se uporno koristi kao sinonim za riječ vlast.
BHT1
Kada se govori o problemu naplate RTV takse, kao i da je to porez, a ne plaćanje TV usluge, i kako od toga zavisi objektivno informisanje, onda bi možda usputno bilo progovoriti i o (ne)povjerenju građana prema svom RTV servisu. A ne samo posmatrati stvar iz ugla neodgovornih platiša (ponedjeljak, urednica A. Bruck).

RTRS I BNTV: Profesionalni krah javnog servisa

Gordana Katana | sep 18, 2017

Plus nedjelje

RTRS
Nijedan izvještaj.
BNTV
Novinarka Slađana Jašarević uspjela je na jednostavnom primjeru razobličiti svu dvoličnost SNSD-a kada su u pitanju odnosi ove stranke s rukovodstvom Republike Srbije. Povod je bio status na društvenim mrežama Dejana Šantića, člana te stranke i predsjednika Skupštine opštine Istočno Novo Sarajevo. Iako je Srbija tu lokalnu zajednicu pomogla s dva miliona KM, Šantiću to nije bilo prepreka da predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nazove izdajnikom i postavi njegove fotografije (fotomontaža s tradicionalnom albanskom kapom na glavi). Uz obrazloženje, kako je kazao novinarki, da mu je drago zbog novca, ali da je Vučić izdajnik jer su srpski predstavnici ušli u Vladu Kosova.

Minus nedjelje

RTRS
Dnevnici emitovani 12., 13. i 14. septembra u dijelu u kojem su se bavili dešavanjima u Narodnoj skupštini RS i reakcijama na iste. Uredništvo je prekršilo sve postulate profesionalnog izvještavanja i obaveze javnog servisa da svim stranama pruži adekvatan prostor za iznošenje stavova. Umjesto toga, svjedočili smo obilju manipulacija, izvlačenju iz konteksta stavova opozicije u Narodnoj skupštini, s očiglednom namjerom da se gledaoce navede na stav da je opozicija pokušala da izazove nemire i rušenje RS-a.
BNTV
Nijedan izvještaj ne izdvajamo.

NOVE TEHNOLOGIJE PROIZVODE GENERACIJE NESTRPLJIVIH

Fahrudin Dino Avdibegović | sep 16, 2017

IZDVAJAMO

Današnje tehnološke kompanije imaju apsolutni uvid u gotovo cjelokupno digitalno djelovanje svojih korisnika. Google nudi korisnicima besplatno korištenje svoje izuzetno popularne tražilice (i mnogih drugih digitalnih usluga), a zauzvrat korisnici daju informacije svoga ponašanja i djelovanja na internetu. Svako može imati lični profil na Facebooku ili Instagramu potpuno besplatno u zamjenu za pristup njihovim privatnim i javnim informacijama kao što su, npr., broj telefona, puno ime i prezime, adresa boravka, radni odnos, ime članova porodice, prijatelja, mjesto zaposlenja, a da ne govorimo o milijardama poruka, ostavljenih komentara, učestvovanju u diskusijama, kupovini itd. Radi se o totalnom i asimetričnom nadgledanju, vjerovatno učinkovitijem i bolje izvedenom i od same zamisli Panopticona, koncepta zatvora predloženog od strane engleskog filozofa Jeremyja Benthama krajem 18. stoljeća, prema kojem bi zatvorenici mogli biti nadgledani od strane samo jednog čuvara a da pritom ne znaju da su nadgledani. Doduše, mnogi od nas su svjesni da smo pod digitalnim, algoritamskim nadzorom velikih tehnoloških kompanija, ali kao da nas za to nije briga.