Analiziranu sedmicu obilježila je presuda Naseru Oriću. To je potvrdilo tezu da u domaćoj informativnoj ponudi najveću polarizaciju izazivaju događaji iz ratnog perioda. FTV i BHT1 oduprli su se tim polarizacijama, svako na svoj način
FTV: Odjeci i reagovanja
3. – 9. oktobar 2017.
PODIJELJENE REAKCIJE: Vijest da je Naser Orić oslobođen odjeknula je u časku, do te mjere da su u etar puštane i izjave zvaničnika Srbije. FTV (urednica Amra Zaklan) nekih je desetak minuta posvetio presudi Suda BiH, a priprema je bila atraktivnija od one na državnoj televiziji. U uvodu su dominirale kratke rečenice i efektni prizori, a sve vrijeme su se isticale suprotnosti (“za jedne heroj, za druge ratni zločinac”) koje jesu prevladale u prvim reakcijama. Ali, za razliku od BHT1, dat je veći prostor reagovanjima sa različitih strana, uz opasku da je prevladalo navođenje onih iz manjeg entiteta i Srbije. Dodikove i Mektićeve izjave pratio je naslov “obrušili se na pravosudne institucije”, koji suštinski jeste odgovarao sadržinama njihovih istupa, ali je možda bio pretjeran jer druge reakcije nisu bile negativno intonirane.
PRILOG KOJI SE IZDVAJA: Zerina Ćosić Vrabac spada u novinare čiji se potpis u prilogu prepoznaje, a njen nedjeljni uradak o poteškoćama u kreiranju državne strategije ruralnog razvoja otvorio je davno podignuta pitanja o blokiranim sredstvima prepristupnih fondova Evropske unije. Ova novinarka se izdvaja jer umije istaći najbitnije, interpretirati sagovornike, ili ih prenijeti u dijelu gdje su njihove izjave najznačajnije, i prilježno pratiti odabranu temu.
ZABORAVLJENA GODIŠNJICA: Peti oktobar blijedi iz sjećanja ne samo regiona već i u samoj Srbiji. Dejan Kožul odlučio se u svom dopisničkom javljanju baviti danom kada je pao režim Slobodana Miloševića. Ali obrada je bila neubjedljiva i siromašna, i svela se na nekoliko izjava opozicionih lidera koji su izdeklamovali svoje političke govore. Bez prisjećanja drugih aktera, mišljenja javnih intelektualaca ili hronološkog pregleda oktobarskih dešavanja.
OCJENA: 6
BHT1: Susret entitetskih vlada – kako su se sreli dobar i bolji
3. – 9. oktobar 2017.
PRODUKTIVNI I USAGLAŠENI: U srijedu (urednica Svjetlana Topalić) se pratila zajednička sjednica entitetskih vlada, a u izvještaju su dominirale ocjene entitetskih premijera. “Najproduktivnija sjednica do sada”, “visok stepen saglasnosti”, to su samo neki od epiteta kojim su se kitile dvije vlade. Priprema nije odmakla daleko od rezona zvaničnih saopštenja za javnost u kojima se objasni razlog okupljanja koji se u isti mah proglasi najvećim uspjehom. Mogli smo saznati da je naredna sjednica za nekih šest do sedam mjeseci, i da su ministri i premijeri već sastančili zajedno, ali nismo mogli, npr., pronaći informaciju kakvi su rezultati rada iz prethodnog perioda, nakon prošle zajedničke sjednice.
ODJECI BEZ KOMENTARA: BHT1 je prikazao dio mnogobrojnih reakcija na presudu Naseru Oriću, bez ikakvog intoniranja ili dodatnih komentara kojima bi se pojačali ogorčenje ili oduševljenje (urednica S. Topalić). Odjeci su se sami redali, a uzorak je bio vidno manji nego na FTV-u. S obzirom da je javnost duboko podijeljena o ovoj presudi, to se čini kao dobar pristup, a državna televizija je slično postupala i u ranijim situacijama.
IZDVOJENO:
Osuda napada gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića na dopisnika BHT1, Haruna Bošnjaka, kako se navodi u saopštenju koje je prezenterka pročitala u srijedu (urednica S. Topalić), predstavlja poželjnu praksu iskazivanja solidarnosti. Ali nedostajalo je više informacija: kako je tačno izveden napad, šta je bio povod, kakav je stav napadnutog novinara… Jer u nedostatku detalja, iskazana podrška je izgubila na značaju jer gledateljima nije moglo biti jasno šta se to dogodilo.
OCJENA: 6
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Kako se zahuktava predizborni ambijent, s naših dnevnika su nestali ini komentatori i analitičari koji su ranije rado bili konsultovani za mišljenje. Priloge o akcizama i sjednici dvije Vlade nisu pratili komentari tzv. kritičke javnosti, kako je to ranije znalo biti, a već neko vrijeme primijeti se nedostatak prisutnosti upućene javnosti. Njihova nazočnost nije uvijek i nužno najbolje rješenje, ali je odsustvo postalo upadljivo u posljednjih nekoliko sedmica. Sedmicu je obilježio i odjek koji je pratio vijest o oslobađajućoj presudi Naseru Oriću, što nam je opet razotkrilo da u domaćoj informativnoj ponudi najveću polarizaciju izazivaju događaji iz ratnog perioda.
S jedne strane, medijima se ne može prigovoriti kada ih prate atraktivnim i efektnim prilozima, jer mnogobrojne reakcije su stizale sa svih strana, uključujući i vodeće političare, ali malo umjerenosti ne bi škodilo. FTV se potrudila izbalansirano izvijestiti o reakcijama obje strane, ali ovdje sve urednike pozivamo na razmišljanje: da li nam je u javnom prostoru potrebno toliko bijesa izazvanog događajima iz devedesetih? Javni mediji bi mogli razmisliti da li bi bilo uputno izmjestiti ubuduće takve vijesti u drugi plan, čak i onda kada se čini da taj dan ne postoji drugi sadržaj koji konkuriše za vijest dana. Jer produbljivati postojeće antagonizme ili bojiti svakodnevnicu ratnim devedesetima nije ponašanje odgovornog medija u službi građana.
