Pretraživači imaju jednostavnu logiku: dajte onima koji se čitaju, čak i ako su brojevi falsificirani, a uzmite od onih koji su zabranjeni, kao što su nezavisni mediji u Rusiji i Bjelorusiji. Ima li lijeka?
Novinari nezavisnih medija Bjelorusije, koji su zbog progona morali da napuste domovinu, požalili su se Evropskoj komisiji na logiku internet pretraživača kao što su Google i Meta, piše DW.
Kako prenosi Financial Times, problem je ozbiljan: internet pretraživači po pravilu ističu „šta radi“, a pošto „znaju“ lokaciju pretraživača, prvo će mu ponuditi nešto iz njegove zemlje.
No u ovom slučaju to je politička stvar: mnogi opozicioni mediji uopće više ne mogu da budu ni u Bjelorusiji ni u Rusiji, a režimski naklonjeni mediji – ili čiste propagandne mašine u kojima se šire polu ili čiste neistine, imaju (državne) sredstva i načine da falsificiraju broj korisnika.
Na kraju, takvi pretraživači „postaju sredstvo pritiska totalitarnih i autoritarnih režima na civilno društvo“, navodi se u žalbi EK.
– Postaje sve jasnije koliku snagu zapravo imaju tehnološke kompanije. U nekim stvarima one mogu biti čak i moćnije od političkih lidera. Važno je da takve kompanije stanu na stranu dobra i zalažu se za promociju demokratskih vrijednosti – smatra bjeloruska opoziciona aktivistkinja Svetlana Tihanovskaja.
Ovo je problem i za ruske medije koji ne pišu šta Kremlj želi: „Jasno nam je zašto algoritmi najvećeg pretraživača na svijetu, poput Googlea, nužno doprinose ruskoj državnoj propagandi. To se vidi i po rezultatima pretrage koji se kreiraju za određene korisnike dominiraju državne vijesti i provladini mediji“, kaže Sarkis Darbinjan iz organizacije Roskomsvoboda i stručnjak za digitalnu tehnologiju.
Pretraživači posebno mrze „mrtve“ stranice: u normalnim okolnostima je, naravno, dobro ignorirati stranice koje ne odgovaraju na pozive ili su „uklonjene“ zbog zabranjenog sadržaja, ali ista sudbina čeka i stranice koje su cenzurirane od strane država – na njih pretraživač više neće ni obraćati pažnju.
– Kada je taj algoritam razvijen, ideja je u početku bila dobra: stranice s nelegalnim sadržajem ne bi trebalo da se pojavljuju u rezultatima pretrage – kaže Darbinijan, ali u ovom slučaju to je sasvim druga vrsta problema.
Lev Geršenzon je nesumnjivo stručnjak za pretraživače: bio je šef internet servisa Jandeks, najvećeg i najpopularnijeg pretraživača u Rusiji i osnivač portala za automatske vesti „Prava priča“.
On također ukazuje na još jedan problem: „Googleovi algoritmi ne uzimaju u obzir koliko ogromnih resursa autoritativni režimi koriste da promoviraju web stranice koje koriste i koje vještački čine popularnijim nego što jesu“.
Previše pažnje se ovdje poklanja navodnom broju „klikova“, koje uveliko koriste propagandne web stranice sa lažima i teorijama zavjere.
Izvor: N1/DW
