Mjesec: Oktobar 2017.

PETI OKTOBAR U SVIJETU ŠTAMPE: Dan kojeg se niko ne želi sjećati

IZDVAJAMO

Bio je to dan koji je s dramatičnim prizorima paleža u Saveznoj skupštini direktno otišao u istoriju, šta god o njemu mislili njegovi savremenici. I sve što se dogodilo poslije nije moglo umanjiti značaj onoga što se dogodilo na taj datum. Zemlja je oslobođena od diktatorske strahovlade koja je ubijala političke protivnike, sijala strah i rat u susjedstvu, ekonomski devastirala svoj narod i odsjekla sve veze sa svijetom. U godinama poslije, prevrat se nazivao danom otkako je u Srbiji uspostavljena demokratska vlast, pa se Vojislav Koštunica nazivao prvim demokratski izabranim predsjednikom. Bio je to momenat od kojeg se računa novo političko vrijeme. Vremenska tačka koja je dijelila mračne devedesete od neizvjesnih, ali zasigurno svijetlijih dvijehiljaditih. No, kada se izbrisala ta granica za koju smo vjerovali da će zauvijek biti jasno zapamćena?

Read More

PRESUMPCIJA NEVINOSTI: Slučaj Igora Miloša

IZDVAJAMO

Ako Amel Sejfović nije dobio pištolj u ambulanti, cijela se novinarsko-policijska konstrukcija ruši, a novinari će biti odgovorni za uništavanje ugleda jednog čovjeka jer su slijepo vjerovali policijskim pretpostavkama bez njihovog provjeravanja čak i kada im videosnimci događaja govore suprotno.

Read More

ŠTA RADI RESTART, A ŠTA MEDIJI RADE RESTARTU?

IZDVAJAMO

Konzistentnost ciljeva je nešto što je ReStartu donosilo najviše kredibiliteta iako su u drugom događaju taj princip doveli u pitanje. Ono što je nesporno jeste da ReStart kao udruženje ima jasne ciljeve i konkretne mjere kojima ih želi postići, čega su se većim dijelom i pridržavali u organizovanim akcijama. Kao organizacija koja se deklarisano bori protiv partokratije, postavili su konkretne ciljeve akcije, među kojima su najvažniji smanjenje dozvoljenog budžeta za kupovinu automobila na 50.000 KM plus PDV i smjena ministra prosvjete i kulture RS-a. Sviđalo se nekome ili ne, ovo su konkretni primjeri jasno artikulisanih ciljeva u javnoj kampanji.

Read More

NAJNOVIJE METODE U LIJEČENJU RAKA: Inovativne, hrabre i ekstremno skupe

IZDVAJAMO

Rak je predmet mistifikacija, pogrešnih predstava, straha i tabua. U većini slučajeva, osobe koje sumnjaju na simptome raka su uvjerene kako dijagnoza raka neminovno znači i hiruršku intervenciju te stoga ignorišu simptome i odugovlače posjet ljekaru i uspostavljanje dijagnoze. Sve ovo u nemalom broju slučajeva dovodi do kasnog dijagnosticiranja i započinjanja terapije.

Read More

FTV I BHT1: Izborna kampanjo – otpočinji!

PLUS SEDMICE

FTV
Vijesti iz svijeta su i dalje u fokusu pažnje, pa je Antonija Avram započela nedjeljni Dnevnik 2 pregledom katalonskih nereda. Tri dana ranije, u izboru Darjana Babića je bogat izvještaj sa samita evropskih lidera u Estoniji. Bilo bi odlično kada bi se zadržao kurs praćenja svjetskih aktuelnosti.
BHT1
Prilog Vladimira Šuška. Obrada političke vijesti na način da se sve vrijeme vodilo računa o tome šta gledatelje interesuje.

MINUS SEDMICE

FTV
Skoro u svakoj sedmici postoji prilog koji oslikava uredničku političku naklonost. Način na koji se to otkriva se razlikuje, ali se najčešće krije u pogrdnim epitetima koji se krajnje selektivno primjenjuju i koji su uvijek rezervisani za iste stranke.
BHT1
Nije ga bilo.

Read More

RTRS I BNTV: Davno utvrđene pozicije

Plus nedjelje

RTRS
Izbori u Njemačkoj i nova pobjeda CDU-a analizirani su u rubrici događaja iz svijeta. Osim sklopljenih agencijskih vijesti, novinarka Adriana Basara napravila je za Dnevnik rijedak iskorak, koristeći  komentare domaćeg analitičara o izbornim rezultatima i sklapanju nove vladajuće koalicije.

Jednako dobar pristup bilježimo i u izvještajima koji su se bavili dešavanjima u Barceloni na dan održavanja referenduma o nezavisnosti Katalonije. Novinarka Milana Majer pripremila je prilog o dešavanjima toga dana, prenijela stavove zvaničnika Madrida i Barcelone, te izjavu za Dnevnik novinara španjolskog lista El mundo deportivo Vladimira Stankovića. Nakon toga slijedio je prilog posvećen genezi sukoba Katalonije s ostatkom Španije te razlozima zbog kojih ta pokrajina želi nezavisnost. Iako je referendum u Kataloniji bez  sumnje bio događaj dana barem za Evropu, pozicioniran je u središnjem dijelu Dnevnika 2, no zbog dobrog načina na koji je tretiran, zaslužio je “plus nedjelje”.
BNTV
Analiza novinarke Nevene Dević posvećena godini dana od održavanja referenduma o Danu RS. Novinarka postavlja pitanje šta je RS dobila održavanjem tog referenduma, a kroz ocjene analitičara slijedi odgovor da su Milorad Dodik i stranka kojoj je na čelu (SNSD) jedini na njemu profitirali, jer je održan samo nedjelju dana pred lokalne izbore. Građani su isti “platili” više miliona KM, a 9. januar, Dan RS-a, više ne spada u red entitetskih praznika.

Minus nedjelje

RTRS
Otvaranje dionice autoputa koja nije ni punih deset kilometara samo u Dnevniku RTRS-a može biti predstavljeno kao događaj dana. Čak ni Vučićevo prisustvo svečanosti, koja je upriličena kao da će se građani ubuduće voziti autocestom dugom stotinu ili više kilometara, ne umanjuje tragikomičnost događaja. Jednom riječju, klasična političko/medijska propaganda, zaključena konstatacijom novinarke Tanje Blagojević da će se građani voziti “trasom koja prevazilazi sve građevinske poduhvate”. Ma šta da to značilo.
BNTV
Pozicioniranje BNTV-a uz opoziciju u RS-u, prije svega uz SDS, sve je evidentnije iz nedjelje u nedjelju. Iako gledaoci Dnevnika i dalje imaju mogućnost čuti sve bitne stavove vlasti o dešavanjima u ovom bh. entitetu, reakcije predstavnika opozicije na iste su preduge i prenaglašene.<

Read More