Mjesec: Maj 2017.

RASPAD BOŠNJAČKOG JEDINSTVA: Otkinute grane SDA

IZDVAJAMO

SDA se nalazi pod ogromnim pritiskom i vanjskim i unutrašnjim. Nalaze se u poziciji SDP-a pred izbore 2014., gdje preuzimaju punu odgovornost kao vlast, pokušavajući javnost ubijediti u napredak (100.000 radnih mjesta, evropski put itd.), koji osjećaju samo stranački simpatizeri SDA. Značajnu ulogu će igrati i vještina u komunikaciji i stvaranju percepcije o postignutim rezultatima, te će za SDA biti važno i hoće li u komunikaciji prema javnosti prevladati elementi poput premijera Federacije Fadila Novalića, čiji mandat protiče u znaku PR katastrofe (što je pokazao i posljednji slučaj sa radnicama “Borca”), i, recimo, direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović, koja svojim političkim angažmanom više doprinosi mobilizaciji glasača ljevice; ili će to pak biti elementi poput predsjedavajućeg Vijeća ministara Denisa Zvizdića, Safeta Softića, Šefika Džaferovića, Halida Genjca, itd. – koji odsustvo karizmatičnog javnog nastupa nadopunjavaju odsustvom kikseva. Naravno, centralna figura je Bakir Izetbegović, koji će, pri kraju osmogodišnjeg mandata u Predsjedništvu BiH, biti pod najvećim pritiskom zato što ne može biti kandidat za Predsjedništvo.

Read More

SKUPI I ZASTARJELI JAVNI SERVIS KOJI NE SLUŽI GRAĐANIMA

IZDVAJAMO

U jednom trenutku, javnim servisom upravljala je osoba koja čak nije govorila naš jezik, i nije poznavala okolnosti u zemlji, a sistem su gradili “stručnjaci” BBC-ja koji su, ustvari, prenosili model iz Ujedinjenog Kraljevstva u BiH, bez da su dali dovoljno truda da ga prilagode ovdašnjim okolnostima. Lokalni eksperti su minimalno konsultovani, a čak i kada jesu pitani za mišljenje, ono je rijetko uvažavano.

Tako međunarodna zajednica jednostavno nije prihvatila argumente da je sistem kakav predlažu skoro pa nemoguć u BiH. Nisu prihvatili ni upozorenja profesionalaca da uplitanje u rad medija kakav su imali nije ništa drugo nego nametanje kontrole na isti način na koji su to godinama prije rata, a onda i tokom i nakon, primjenjivali političari.

Read More

FELJTON: Kratka istorija jugoslovenskih književnih polemika (1) Rastreseni volšebnici protiv aristokrata ukusa (1917. – 1929.)

IZDVAJAMO

Radi se o tome da su mladi pjesnici mnogo jače i bolje usvojili jezik svojih suparnika. To je u polemikama presudno, znati jezik protivnika i njegovu logiku približno isto kao on, ako ne i bolje, i to su razlozi zašto i Krleža i Ujević i Vinaver i Gligorić mnogo bolje žongliraju i iscrpljuju koncepte protivnika nego suprotna strana. Druga mogućnost koja otvara efektnu polemiku jeste da stvarno postoji presudna razlika među konceptima koji se sukobljavaju, ali i da ti koncepti na kraju zaista postoje, čime će se izbjeći lične uvrede i animoziteti, sitne objede i denuncijacije, etikete kratkog daha, lokalne asocijacije, usmeni stil, sve to od čega vrve najčešći polemički stilovi danas.

Read More

MINISTAR MOŽEŠ BITI TI: Kakve su stručne kvalifikacije naših dužnosnika?

IZDVAJAMO

Cijele oblasti i resori ljudskog djelovanja povjereni su nekompetentnim ljudima. Činjenica, kompetencija nije jedina garancija da će neko dobro obavljati posao. Najbolji dokaz za to opet su ljudi u vlasti čije se kompetencije preklapaju s resorom djelovanja, ali ne bilježe uspjehe, naprotiv. Uz kompetencije, potrebni su i uspjesi u struci. Međutim, kompetencije bi ulijevale minimum povjerenja u to da neko strateški i profesionalno promišlja o sudbini zemlje, njenih kapaciteta i građana.

Read More

ZDRAVSTVO NAM NIJE BOLESNO, ONO JE OPASNO PO ŽIVOT

IZDVAJAMO

Prema zvaničnim podacima, obaveze Fonda zdravstvenog osiguranja i javnih zdravstvenih ustanova Republike Srpske veće su od milijardu maraka. Ali kad? Na dan 31. decembra 2015. godine, i iznosile su, precizno, milijardu i 87,4 miliona KM. I da se razumijemo, ovo nisu paušalni podaci. Riječ je o zvaničnim podacima entitetskog Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS-a. To je period od prije godinu i po, bezmalo. Od tada je situacija eskalirala sa goreg na lošije. Od tada, apsurdno do krajnjih granica, niti doktori niti pojedino osoblje u zdravstvenim ustanovama nemaju zdravstveno osiguranje. Liječe se “na teku”. I najlošija je finansijska situacija u Domu zdravlja u Banjaluci, koji je prijavio obaveze veće od 18 miliona KM.

Read More

BHT1 I FTV: Hod po prošlosti od Tita do Dobrovoljačke

PLUS SEDMICE

BHT1
Izbori u Francuskoj praćeni su opširno i gotovo svakodnevno.
FTV
FTV se ne libi otvoriti Dnevnik crnom hronikom, tj. njeni urednici redovno prepoznaju šta je stvarno vijest dana.

MINUS SEDMICE

BHT1
Urednica Semira Krehić nije izvijestila o skupu sjećanja na civilne žrtve u Brčkom, dok je istovremeno pokriven pomen u Miljevićima, čime je poslana poruka da nisu sva sjećanja jednako bitna. Drugi veliki propust je bio neizvještavanje o požaru na tuzlanskoj pijaci (urednica Alenka Bruck).
FTV
Crna hronika se nepotrebno stilizovala u triler-horor, s namjerom da se postignu dodatni efekti.

Read More

BNTV I RTRS: Glorificiranje Karadžića

Plus nedjelje

BNTV
Izvještaj Vladimira Kovačevića, četvrtog maja, o javnom saslušanju pred Odborom za privredu Narodne skupštine RS o prodaji Rudnika željezne rude “Ljubija” Israeli Investment Groupu (IIG). Novinar je kroz pitanja narodnih poslanika o strukturi vlasništva, porijeklu kapitala i referencama u oblasti rudarstva, upućena predstavniku IIG-a Evgeniju Zotovu, ali i kroz njegove odgovore, jasno prikazao sve nedoumice vezane za kontroverznost odluke Vlade RS o prodaji RŽR-a “Ljubija”.
RTRS
Mini reportaža novinarke Sanje Popović o nadama, željama, radosti i optimizmu koji iz sebe zrači Andrea Lisac, djevojka  kojoj je transplantacija srca omogućila novi, bolji život.

Minus nedjelje

BNTV
Čini se da opsjednutosti likom i djelom  bivšeg predsjednika RS-a Radovana Karadžića, koga je za ratne zločine, uključujući i zločin genocida, Haški tribunal osudio u prvom stepenu na 40 godina zatvora, nema kraja. U Dnevniku trećeg maja, intervju koji je Karadžić dao jednom beogradskom dnevnom listu našao je mjesto ne samo u najavi, nego je emitovan kao drugi izvještaj po redu. Šta još o zločinima koje su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba počinili pod Karadžićevim vodstvom treba u vidu dokaza podastrti javnosti pa da BN prestane s  njegovim veličanjem – pitanje je bez odgovora.
RTRS
Priželjkuje li uredništvo Dnevnika nastavak političke krize i novih sukoba u Makedoniji? To je pitanje koje se otvara nakon izvještaja koji su u protekloj nedjelji emitovani o preuzimanju dužnosti predsjednika Sobranja  Talata Xhaferija. Šta je sporno što je u njegovom kabinetu uz makedonsku postavljena i albanska zastava? I na koncu iznevjereno očekivanje da bi makar u izvještajima koji tretiraju dešavanja van BiH moglo biti više profesionalizma. Umjesto toga, nizale su se izjave protivnika nove vladajuće koalicije VMRODPMNE-a i građana koji ne podržavaju koaliranje makedonskih i albanskih stranaka koje čine novu parlamentarnu većinu.

Read More