Oznaka: Haris Imamović

DODIK PROTIV NATO-a I VUČIĆA: Ruski utjecaj u Republici Srpskoj

Haris Imamović | aug 23, 2017

IZDVAJAMO

Po novom zakonu o sankcijama, SAD će uložiti ogromna sredstva u borbi protiv negativnog ruskog utjecaja, i može se očekivati da će američka podrška biti dovoljan stimulans Savezu za promjene da preuzme vlast, uz svijest da se ne trebaju pravdati za to, jer svi već znaju da je i Dodik uz američku pomoć došao do vlasti. Ako SzP ponudi programsku, evropsku kampanju poput one koju je ponudio Zaev u Makedoniji, te ubijede glasače da je Dodik korumpiran (kao Gruevski), neće biti dovoljno. Pored toga, morat će i organizacijski, uz podršku Zapada, da odoli eventualnim ruskim “varnicama” i ostane na nogama do kraja, čak i ako ga Dodikovi ekstremisti budu gađali skupštinskim stolicama u glavu.

ABHAZIJSKI SCENARIO: Šta ako se Republika Srpska otcijepi?

Haris Imamović | jul 28, 2017

IZDVAJAMO

Jedini zamisliv scenarij u kojem bi nezavisnost Republike Srpske (s priznanjem od Rusije, Nikaragve, Venecuele i sl.) mogla i kratkoročno opstati bio bi onaj u kojem bi Srbija igrala ulogu kakvu je Rusija igrala za Abhaziju. Naravno, Srbija nema tu količinu međunarodnog subjektiviteta, ali ukoliko bi se ipak, kojim slučajem, odlučila da odustane od EU puta i vrati u stanje izolacije, također bi trpjela ogromne posljedice, jer je kao i RS, za razliku od nekadašnje neosocijalističke privrede u Miloševićevom periodu, njena ekonomska održivost apsolutno uvjetovana trgovinsko-investicijskom razmjenom s Evropskom unijom. Ekonomske sankcije su i prije bile moćno sredstvo, a posebno su to sada. Nezavisna RS bi mogla preživjeti samo od dotacija Srbije, kao što Abhazija preživljava od ruskih dotacija, a kako da to traje – kada i Srbija preživljava od dotacija i investicija Evropske unije.

VUČIĆU, ŠREDERU: Prosvijećeni apsolutizam novog predsjednika

Haris Imamović | jun 28, 2017

IZDVAJAMO

Smanjenjem političkog utjecaja moći generacija koje pripadaju fazi demografske tranzicije (čija su obilježja provođenje infrastrukturne modernizacije, opismenjavanje, povećanje migracije selo – grad, visok fertilitet, visok mortalitet), i povećanjem utjecaja generacija koje nastaju u fazi demografske stabilizacije (čija su obilježja dovršena infrastrukturna modernizacija, visoka pismenost, smanjenje migracija na relaciji selo – grad, nizak fertilitet, nizak mortalitet); tim, dakle, strukturnim procesima stvara se osnova za ostvarenje i većeg stepena liberalizacije društva, ne samo u formalnom već i u sadržajnom smislu. Riječju, unuci djedova, koji imaju i koji će imati u prosjeku po jedno dijete, moći će lakše prihvatiti liberalna načela nego što su to bili kadri unuci djedova koji su imali u prosjeku po petero-šestero djece.

RASPAD BOŠNJAČKOG JEDINSTVA: Otkinute grane SDA

Haris Imamović | maj 14, 2017

IZDVAJAMO

SDA se nalazi pod ogromnim pritiskom i vanjskim i unutrašnjim. Nalaze se u poziciji SDP-a pred izbore 2014., gdje preuzimaju punu odgovornost kao vlast, pokušavajući javnost ubijediti u napredak (100.000 radnih mjesta, evropski put itd.), koji osjećaju samo stranački simpatizeri SDA. Značajnu ulogu će igrati i vještina u komunikaciji i stvaranju percepcije o postignutim rezultatima, te će za SDA biti važno i hoće li u komunikaciji prema javnosti prevladati elementi poput premijera Federacije Fadila Novalića, čiji mandat protiče u znaku PR katastrofe (što je pokazao i posljednji slučaj sa radnicama “Borca”), i, recimo, direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović, koja svojim političkim angažmanom više doprinosi mobilizaciji glasača ljevice; ili će to pak biti elementi poput predsjedavajućeg Vijeća ministara Denisa Zvizdića, Safeta Softića, Šefika Džaferovića, Halida Genjca, itd. – koji odsustvo karizmatičnog javnog nastupa nadopunjavaju odsustvom kikseva. Naravno, centralna figura je Bakir Izetbegović, koji će, pri kraju osmogodišnjeg mandata u Predsjedništvu BiH, biti pod najvećim pritiskom zato što ne može biti kandidat za Predsjedništvo.

DEMOGRAFIJA I DEMOKRATIJA: ZAŠTO PADA NATALITET U FBiH?

Haris Imamović | apr 16, 2017

IZDVAJAMO

Društva u kojima 50% žena nije postalo pismeno su patrijarhalna društva s visokim stopama fertiliteta. Nije uopće potrebno da mladi bračni parovi imaju ekonomsku, stambenu i slične perspektive da bi se odlučili praviti potomstvo, kao što se često kod nas kaže; dovoljno je da je stanovništvo nepismeno/neobrazovano, da je žena potčinjena, lišena autonomije unutar patrijarhalnih porodičnih struktura.