Svjetski dan radija obilježava se 13. februara, a taj datim proglasile su 2011. godine članice UNESCO-a koji je kasnije usvojila Opće skupština Ujedinjenih naroda 2012. godine kao Međunarodni dan. Taj mediji prisutan je u životima ljudi više od 100 godina što su brojne stanice u svijetu obilježile na svoj način.
Ako se pogleda historija radio u svijetu datira još od sredine 19. stoljeća. Radio je uz pomoć zvučnih valova i signala koji su prenosili poruke na određenu širinu pojasa, ali trebalo je nekoliko godina prije nego što je postao popularan medij masovnih medija.
Potreba za radiom osjetila se kada su se namjeravale širiti informacije za neobrazovane ljude. Oni koji nisu mogli čitati reklame i novine mogli su slušati i razumjeti stvari nakon pojave radija.
Radio je moćan medij za slavljenje čovječanstva u svoj njegovoj raznolikosti i predstavlja platformu za demokratski diskurs. Na globalnom nivou, radio ostaje najšire konzumiran medij.
Ova jedinstvena sposobnost da dopre do najšire publike znači da radio može oblikovati društveno iskustvo različitosti, biti prostor za sve glasove, omogućiti da svi budu zastupljeni i da se njihov glas čuje.
Radio stanice trebale bi služiti različitim zajednicama, nudeći širok izbor programa, stajališta i sadržaja te odražavati raznolikost publike u svojim zemljama.
Kako kažu iz UNESCO-a, radio nastavlja biti jedan od najpouzdanijih i najkorištenijih medija na svijetu, prema različitim međunarodnim izvještajima, stoga je ovogodišnja tema Svjetskog dana radija posvećena “Radiju i povjerenju”.
Poštivanje osnovnih standarda etičkog novinarstva postalo je izazov u današnje digitalno doba visokog tempa. Međutim, kako bi se zadržalo ili podiglo povjerenje slušatelja, novinarstvo se mora nastaviti temeljiti na provjerljivim informacijama koje se dijele u javnom interesu, pozivanju vlada na odgovornost i pomoć društvu da izgradi bolja budućnost za sve, kažu.
Dopiranje do odabrane grupe publike podrazumijeva služenje informacijskim potrebama svih slušatelja i katalizator integracije i društvenog sudjelovanja – uključujući osobe s invaliditetom.
Digitalne radijske platforme pružaju temelj za inovacije u pristupačnosti sadržaja kao što je korištenje znakovnih jezika ili automatiziranih titlova za publiku oštećenog sluha prilikom streaminga ili najave sadržaja za slijepe slušatelje.
Premošćujući jaz između tradicionalnih i najsavremenijih tehnologija, radio sada nudi niz sadržaja putem različitih uređaja i formata, poput podcasta i multimedijskih web stranica.
Dok studije otkrivaju globalni pad povjerenja u internet i društvene mreže, one pokazuju porast ukupnog povjerenja u vijesti. I mnogi građani još uvijek imaju veće povjerenje u radio nego u druge medije.
Radio je jeftin medij posebno pogodan za dosezanje udaljenih zajednica i ranjivih ljudi, nudeći platformu za intervenciju u javnoj raspravi, bez obzira na obrazovni nivo ljudi. Također igra ključnu ulogu u komunikaciji u hitnim slučajevima i pomoći u katastrofama.
Radio je na jedinstvenoj poziciji da okuplja zajednice i potiče pozitivan dijalog za promjene. Slušajući svoju publiku i odgovarajući na njihove potrebe, radijske usluge pružaju raznolikost pogleda i glasova potrebnih za rješavanje izazova s kojima se svi suočavamo, naglasili su iz UN-a. Radiju se obraćamo, više nego bilo kojem drugom mediju, kada želimo biti informirani.
Izvor: UN
