Nizozemska se dugo smatrala otvorenom zemljom kada je u pitanju seksualnost. Seksualni rad je legalan, a golotinja i seksualne scene na televiziji i u filmovima jedva podižu obrvu.

No optužbe o raširenom seksualnom nedoličnom ponašanju koje su nedavno zahvatile popularnu nizozemsku TV emisiju o talentima istaknule su kako ta kultura permisivnosti može dopustiti zanemarivanje pitanja pristanka, spola i nedoličnog ponašanja.

Nizozemska ima imidž da se o svim pitanjima seksualnosti može raspravljati, “ali ako stvarno zumirate ovu temu, to je razočaravajuće”, smatra Gerda de Groot, koordinatorica Centra za seksualno zlostavljanje, nacionalne organizacije koja pomaže žrtvama zlostavljanja i nedoličnog ponašanja.

Otkako su ovog mjeseca izašle na vidjelo optužbe o široko rasprostranjenom seksualnom nedoličnom ponašanju u TV showu za talente “The Voice of Holland”, u koje su umiješane neke od najpoznatijih nizozemskih slavnih osoba, nizozemske organizacije kažu da su zabilježile porast poziva u kojima se prijavljuju seksualno zlostavljanje.

– Primili smo više poziva u tri dana nego u cijeloj 2021 godinu – kazala je Janke Dekker, koja je na čelu uprave Moresa, organizacije koja pomaže žrtvama seksualnog zlostavljanja u nizozemskim kulturnim i kreativnim sektorima.

U subotu su se stotine ljudi okupile u Amsterdamu kako bi podigle svijest o pitanjima seksualnog nedoličnog ponašanja, pozivajući na šire promjene u nizozemskom društvu, pod sloganom “bez krivnje, već promjena”, a stručnjaci kažu da skandal tjera Nizozemsku da se obračuna s tim.

– U Nizozemskoj nismo doživjeli #MeToo na isti način kao u Francuskoj, na primjer, ili Americi. Uglavnom je prolazilo pored nas, kao da nije u našem dvorištu. Mislim da ljudi tek sada počinju shvaćati šta je #MeToo – kazala je Sara Alaoui-Dekker, predsjednica Together We Rise, neprofitne organizacije koja pomaže žrtvama seksualnog nasilja.

O optužbama o seksualnom nedoličnom ponašanju protiv četiri istaknuta člana “The Voice of Holland”, emisije koja je nastala u Nizozemskoj i iznjedrila verzije koje se sada emitiraju širom svijeta, prvi je izvijestio BOOS, online program javnog emitera BNNVARA.

Od tada, optužbe anonimnih žrtava, učesnika u emisiji, koji detaljno govore o seksualnim napadima i rutinskom nedoličnom ponašanju dominiraju nizozemskim vijestima i talk-showima i potaknule su debate širom zemlje.

Muškarci optuženi za nedolično ponašanje uključuju dva poznata pjevača koji su bili treneri u talent showu. Vođa benda, Jeroen Rietbergen, priznao je neprimjereno ponašanje i dao ostavku nakon što su optužbe izašle na vidjelo.

Neimenovani reditelj, koji je nizozemskim novinama demantirao optužbe protiv njega, također je optužen za seksualno zlostavljanje. Protiv muškaraca policija nije podigla prijave.

Tvorac serije, John de Mol, potaknuo je bijes rekavši da je na ženama da prijave nedolično ponašanje, što je protumačeno kao da krivi žrtve.

– Nadam se da su naučili odmah podići uzbunu. Žene očito imaju neku vrstu stida. Ne znam zašto. Želio bih se informirati o tome – kazao je de Mol, koji je nadgledao “The Voice of Holland” gotovo cijelo desetljeće, do 2019. godine, i koji je i dalje moćan izvršni direktor.

Nakon objave takvog komentara, zaposlenice njegove produkcijske kuće Talpa obratile su mu se na cijeloj stranici u nizozemskim novinama. “Dragi Johne”, stajalo je u pismu, “nisu krive žene. Najbolje, žene u vašem društvu”. De Mol je kasnije u izjavi rekao da nije htio okriviti žrtve.

Skandal oko navoda vezanih za “The Voice of Holland” nije prvi put da se seksualno zlostavljanje pojavilo na naslovnicama u Nizozemskoj. Istaknuti nizozemski glumački reditelj optužen je za rašireno seksualno zlostavljanje 2017. godine, a zemlja je također vidjela manje zapažene slučajeve zlostavljanja posljednjih godina, uključujući i one koji su se dogodili u oblasti plesa i gimnastike.

No, niti jedan od tih slučajeva nije imao toliki odjek kao skandal “The Voice of Holland”, kazala je Dekker, dijelom i zbog toga što se u ovaj slučaj umiješane poznate osobe.

– Primjećujemo da je spremnost za borbu velika – taj osjećaj ‘Oni se više neće izvući s ovim’ – dodala je Dekker, ističući da su se mnoge žrtve ipak bojale progovoriti.

Budući da je skandal progutao nizozemsko društvo, društvene mreže vrve podrškama za žene, kao i kritikama i oštrim komentarima, naglašava Dekker.

Alaoui-Dekker iz Together We Rise rekla je da je njezina organizacija također zabilježila nagli porast broja žena koje su prijavile optužbe za nedolično ponašanje od emitiranja izvještaja o “The Voice of Holland”.

U Nizozemskoj, zemlji od oko 17,6 miliona ljudi, više od 100.000 prijavi seksualno zlostavljanje svake godine, prema vladinim podacima, od kojih su 90 posto žene. Ukupno 1,6 miliona ljudi prijavljuje neku vrstu seksualnog zlostavljanja, uključujući stvari poput neželjenih pogleda i uznemiravanja na internetu.

Dekker kaže da je vlada posljednjih godina radila na rješavanju problema seksualnog nedoličnog ponašanja i na tome da ljudi postanu svjesni tog problema.

Prošle godine vlada je započela reklamnu kampanju fokusiranu na razgovore o pristanku, a 2020. godine tadašnji ministar pravosuđa Ferd Grapperhaus predložio je modernizaciju i pooštravanje zakona protiv seksualnog nasilja kako bi, između ostalog, uključio i online zlostavljanje i seksualno zastrašivanje. Očekuje se da će zakon stupiti na snagu 2024. godine.

– Seksualno neprikladno ponašanje događa se i u Nizozemskoj. U tom smislu, to nije ništa novo. Ali ‘The Voice of Holland’ je vrlo veliki incident – kazala je Willy van Berlo, programska direktorica u Rutgersu, nizozemskom centru koji se bavi istraživanjem i podržava mlade ljude o seksualnom zdravlju i pravima.

Dio rješenja bit će poticanje veće rasprave o pristanku, rodu i ponašanju s poštovanjem kao većem dijelu programa spolnog odgoja u školama, ističe van Berlo, dodajući da je nastavni plan i program često više fokusiran na kontracepciju i druge stvari vezane za seksualnost.

Aspekti tog obrazovanja pokazali su se uspješnim, rekla je, navodeći nizak nivo tinejdžerskih trudnoća u Nizozemskoj. Broj majki tinejdžerica pao je za oko 50 posto od 2010. do 2020. godine, na manje od 1.200, prema vladinim podacima.

Izvor: The New York Times