RTRS: Mirko Šarović kao arhineprijatelj

24. – 30. januar 2022.

AUTENTIČNI SRBI: Angelina Eichhorst i Matthew Palmer još jednom su otputovali iz BiH neobavljenog posla, jer se lideri SDA i HDZ-a BiH nisu uspjeli dogovoriti oko izmjena Izbornog zakona. Uredništvo Dnevnika ostalo je fokusirano na stavove RS-a, čiji političari žele direktan izbor člana Predsjedništva BiH i, kako to Milorad Dodik navodi, donošenje zakona koji bi osigurao da u federalni Dom naroda budu birani „autentični Srbi“. Pritom se o takozvanim tehničkim izmjenama izbornog zakonodavstva govorilo malo, valjda zato što ih zagovaraju opozicione stranke u cijeloj BiH. No kako su to, prema izjavama predstavnika SNSD-a, „nedovoljno provjereni eksperimenti“, novinari se tim pitanjem nisu zamarali. Da je javni servis RS-a ono što nije, dakle nepristrasan i objektivan medij, onda bi otvorio temu zašto se eksperimentom nazivaju zakonske izmjene koje bi stale u kraj nizu malverzacija kojima se manipulira voljom građana tokom glasanja i brojanja glasova.

NESTANAK RS-a: Nedjelju iza nas obilježili su, uz ostalo, izvještaji iz kojih se ni uz ponovljeno, pažljivo gledanje nije moglo zaključiti šta se njima htjelo reći, te na čemu se temelje tvrdnje novinara i sugovornika u istim.

Prvi se odnosio na tvrdnju da se priprema „koalicija opozicije u RS-u i stranaka u Federaciji BiH, tačnije SAD-a, koja ima za cilj kraj RS-a“. Kako bi koaliranje tih stranaka moglo dovesti do nestanka RS-a, nije objašnjeno. No iz svega se, uz niz uobičajenih optužbi na račun lidera SDS-a Mirka Šarovića da je izdajnik RS-a koji „želi opravdati povjerenje stranih mentora“, jedino dalo iščitati da RS-a nema bez SNSD-a.

METEO TIRADA: Drugi izvještaj je meteorološko-politička tirada Branke Kusmuk, koja se bavila pitanjem zašto lider SDA Bakir Izetbegović nije odgovorio na poziv predsjednika Narodne skupštine RS da dođe na posebnu sjednicu entitetskog parlamenta i tamo razgovara o aktuelnoj ekonomsko-političkoj situaciji u BiH. U uvodu, Kusmuk navodi da je „osim klimatskog, BiH okovao i politički led, te da sarajevskom ledomatu zagledanom u vlastitu avliju smeta mjesto dijaloga“. Očekivano, Kusmuk zamjenjuje teze pa se ne može načuditi zašto je potpredsjednik SDA Adil Osmanović poručio da je državni parlament mjesto na kojem se o BiH treba razgovarati. Daleko nejasnije je zašto se na to veže obraćanje Željka Komšića Parlamentu Vijeća Evrope i najavljeno obraćanje visokog predstavnika Bundestagu. Ili je od silne potrebe da njene doskočice i poskočice budu u prvom planu, Kusmuk zaboravila šta je htjela reći.

Ima li se u vidu stopa inflacije i kontinuirani rast cijena hrane i energenata u RS-u, više je nego ciničan hvalospjev novinara Ajdina Cikote o povećanju penzija od četiri posto. Istom se bezrezervno pridružio i predsjednik Udruženja penzionera RS-a Ratko Trifunović. Šta penzioneri misle o povećanju penzija, novinara ne zanima, a trebalo bi.

Izdvojeno

Nema nedjelje a da Milorad Dodik u javnost ne izađe s nekim novim „pravnim tumačenjem„ Ustava BiH i na njemu temeljenih institucija. Posljednje u nizu je tvrdnja da „BiH nema parlament, jer je Parlamentarna skupština BiH sastavljena od više skupština“. Kako i temeljem čega to tvrdi, vjerni glasnogovornici lidera SNSD-a ne propituju.

Ocjena: 1

BNTV: Zašto Dodiku nije bitna plata

24. – 30. januar 2022.

POŠTENI IZBORI: Nastavak pregovora o izmjeni Izbornog zakona BiH politička je tema koja je bila i u fokusu uredništva Dnevnika BNTV-a. Za razliku od RTRS-a, posebna pažnja posvećena je tehničkim izmjenama na kojima insistiraju opozicija u oba entiteta i Centralna izborna komisija BiH. Gledatelji su kroz niz izjava političara i predstavnika CIK-a upoznati sa značajem tih izmjena u cilju stvaranja uvjeta za fer i poštene izbore.

Izvještaji o pregovorima vođenim u Neumu sadržavali su sve bitne činjenice, no bila je vidna distanca o njihovom sadržaju identična sa stavom političara u RS-u prema kojem je to „problem Federacije BiH, sve dok RS kao jedna izborna jedinica za izbor člana Predsjedništva ostaje neupitna, a njegov izbor je neposredan“.

NAJAVA POSEBNE SJEDNICE: Iako političke teme dominiraju udarnim minutima Dnevnika 2, a osim izmjena Izbornog zakona pratila se i najava posebne sjednice Narodne skupštine RS na kojoj se treba razgovarati „o političko-ekonomskom stanju u BiH“, daleko više prostora posvećeno je svakodnevnim problemima građana.

Posebno izdvajamo priloge koji su se bavili najavljenim povećanjem penzija u RS-u. Anketa s penzionerima urađena u više gradova RS-a, paralelno sa statističkim podacima vezanim za rast cijena, donijela je jasnu sliku da je riječ o sramno malom povećanju, koje je više poniženje nego pomoć ovoj populaciji.

Izjava člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da ne zna kolika mu je plata i da od nje finansira tri studenta bila je povod za otvaranje teme od čega političari žive ako svoje plate dijele. Upravo na primjeru Dodika i njegovom povezanošću s više kompanija u RS-u, ukazano je da je politika „odskočna daska“ za širenje biznisa i stjecanje novca od kojeg žive.

Ocjena: 5

Potpuna otuđenost

Odnos RTRS-a i BNTV-a prema građanima najbolje se oslikao kroz informacije vezane za najavljeno povećanje penzija u RS-u za četiri posto. RTRS ponovo je potvrdio potpunu otuđenost od građana, njihovih problema, jednom riječju, realnog života. A upravo to stavljanje čovjeka u prvi plan, njegovih briga i problema, sadržajno je najbolje što BNTV nudi gledateljima.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Najbolja slika bh. pravosuđa je podatak da Tužilaštvo BiH punih šest godina prikuplja dokaze na osnovu kojih treba utvrditi kako je Milorad Dodik kupio vilu u Beogradu vrijednu više stotina hiljada maraka. Iako je veliki broj podataka vezan za tu finansijsku transakciju i odnos Dodika i Pavlović banke odavno poznat javnosti, iako je Dodik ugovor o kreditu ovjerio pečatom Vlade RS, evidentno da sve to nije dovoljno da se istraga pomakne s mrtve tačke.

Minus sedmice

RTRS

Čak i onima koji površno prate dešavanja na političkoj sceni BiH jasno je da Milorad Dodik pokušava naći, po sebe i stranku koju vodi, najbezbolniji način povratka radu u institucijama BiH. Nakon što je lider SDA Bakir Izetbegović odbio da o krizi u zemlji razgovara u Narodnoj skupštini RS, pa prisustvo Dragana Čovića neće biti od posebne koristi, Dodik je sada izašao s prijedlogom donošenja zakona kojima bi se sankcionisalo svako vrijeđanje entiteta, kantona i naroda. Pritom Dodik malo jeste, pa malo nije za to da se ukinu izmjene KZ-a BiH kojima se kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. A šta zapravo hoće, pitanje je koje novinari RTRS-a ne postavljaju.

BNTV

Grupa demobilisanih boraca Vojske RS najavila je protest pred Narodnom skupštinom prvog februara zbog poziva upućenog Bakiru Izetbegoviću i Draganu Čoviću da razgovaraju o političkoj krizi u BiH. U kojoj su vezi položaj ratnih veterana i ova sjednica parlamenta, pitanje je bez odgovora. Slično je i s konstantnim izbjegavanjem da se otvori tema dubokog razdora unutar Boračke organizacije RS, iako je to ključni problem u iznalaženju rješenja za poboljšanje materijalnog položaja te populacije.