RTRS: Kako je Federacija prešla u region

17. – 23. januar 2022.

BLOK IZ REGIONA: Bosna i Hercegovina imenuje se samo u krajnjoj nuždi na javnom servisu Republike Srpske. To je praksa koja traje godinama, uz brižljivo razdvajanje na entitete, od vremenske prognoze pa do statističkih podataka vezanih za pandemiju Covida-19.

No sada se otišlo i korak dalje te su se dnevni podaci o broju zaraženih i preminulih od koronavirusa u Federaciji BiH našli u bloku vijesti iz regiona (Dnevnik 2, 18. januar).

ZAŠTO DIVLJAJU CIJENE: Uredništvo Dnevnika konačno je odustalo od ignorisanja rasta cijena osnovnih životnih namirnica, struje za privredu i goriva u RS-u. No i dalje se ne detektuju uzroci niti propituje u kojoj mjeri je vlast za to odgovorna. Umjesto toga, rast cijena komentira ministrica finansija RS-a Zora Vidović. U njenom tumačenju, da RS ima samostalnu fiskalnu politiku i centralnu banku, tekli bi med i mlijeko. Ili ako ne to, onda bi se, saopštila je Vidović, moglo građane zaštititi od rasta cijena. Dakle, problem je ponovo u BiH. A ovako, umjesto konkretnih ekonomskih mjera, koje se običnim jezikom nazivaju štampanjem novca bez pokrića, ministrica obećava pakete humanitarne pomoći za siromašne.

NOVA POLITIČKA TRAKAVICA: Hoće li se srpski političari vratiti u institucije RS-a, odnosno uslišiti „molbu“ predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, nova je politička trakavica koja je dominirala dnevnicima tokom protekle nedjelje. Predstavnici vlasti i opozicije prepucavaju se i kupe poene u javnosti na temi ko je patriota, ko izdajnik. U fokusu su pri tome konstantno Milorad Dodik te njegove izjave i komentari. Stavovi opozicije uglavnom su prepričani i staju u jednu rečenicu. Zanimljivo je da zapravo i jedni i drugi povratak  uslovljavaju stavljanjem van snage Krivičnog zakona BiH u dijelu kojim se sankcionira negiranje genocida i veličanje ratnih zločina.

KAD SRNA SAZNAJE: Bilo bi zanimljivo otkriti ko su to „izvori agencije Srna u Ambasadi SAD-a u BiH“. Preko kojih „saznaje“ da su „službenici Američke ambasade bili u Tužilaštvu BiH i tamo našli tužioca koji će podići optužnicu protiv Milorada Dodika zbog kupovine vile u Beogradu“.

Ocjena: 1

BNTV: Šta može uraditi opozicija?

17. – 23. januar 2022.

NASTAVAK PREPUCAVANJA: Hoće li se srpski političari vratiti u institucije BiH, pitanje je koje je dominiralo u bloku političkih tema tokom cijele nedjelje. Odgovor nisu dali ni vlast ni opozicija, i jedino što je gledateljima ponuđeno jeste nastavak njihovog prepucavanja i pokušaja da se odluka prebaci na one druge.

Pri tom uredništvo Dnevnika 2 forsira stavove opozicije koji SNSD, odnosno konkretno Milorada Dodika, optužuju za krizu u kojoj se nalazi BiH. Nažalost, istovremeno svjesno se okreće glava od činjenice da je odluka o blokadi države donijeta uz puni konsenzus svih srpskih parlamentarnih stranaka, te da opozicija, ukoliko to želi, može sama prekinuti blokadu.

U bloku izvještaja koji su se bavili ovim pitanjem izdvajamo i onaj u kojem su svoja mišljenja iznijeli politički analitičari. Koji nisu kazali ništa novo, odnosno mlako su i neargumentovano iznosili tvrdnje da će Dodik i lideri opozicije morati „poslušati molbu Aleksandra Vučića da se vrate radu i odlučivanju u državnim institucijama“.

KAD PROFESIONALAC IZVJEŠTAVA: Za razliku od RTRS-a koji je fokus boravka administratorice USAID-a Samanthe Power u Sarajevu stavio na njenu novinarsku karijeru i, kako je to istakao Gvozden Šarac, „neprofesionalno izvještavanje tokom rata“ iz glavnog grada BiH, te podvukao da se Power novinarima obratila „ispred baščaršijske džamije“, novinari BNTV-a imali su drugi pristup. Gledatelji su informisani o sadržaju razgovora koje je vodila s političarima i predstavnicima civilnog sektora, te jasnim upozorenjima SAD-a „da se održivost mira u BiH dovodi u pitanje“, te da je korupcija gorući problem u našoj državi.

Tema koja je okupirala kako građane Hercegovine tako i opoziciju bila je najavljena dokapitalizacija Hidroelektrana na Trebišnjici. Opozicija je insistirala da je to uvod u privatizaciju Elektroprivrede RS, a najavljeni protesti građana i iz svih uglova medijska obrada slučaja rezultirali su odlukom Vlade RS da se od dokapitalizacije odustane.

I u protekloj nedjelji novinari su otvarali teme koje se direktno tiču egzistencije građana. Izdvajamo prilog o poskupljenju ratarske proizvodnje, sve oslikano kroz podatak da je u Semberiji od uzgoja žitarica i povrća posljednjih nekoliko godina odustalo devet hiljada gazdinstava. Za posljedicu to ima nedostatak prvenstveno pšenice za potrebe BiH te poskupljenje povrća koje se uglavnom uvozi tokom cijele godine i za građane postaje sve nedostupnije, što su potvrdili i u anketi.

Ocjena: 5

Komparativna analiza

Duboko polarizovani uz vlast, odnosno opoziciju u Republici Srpskoj, RTRS i BNTV više ni ne pokušavaju da objektivno analiziraju političku scenu ovog bh. entiteta. Tako svjesno okreću glavu od činjenice da nijedan politički blok nije spreman okončati blokadu institucija BiH, sve sa ciljem da ona traje sve dok se van snage stave izmjene Krivičnog zakona BiH, a oni mirno nastave da negiraju srebrenički genocid i podržavaju ratne zločine i zločince iz reda srpskog naroda. Njihova međusobna prepucavanja i optužbe ko je kriv za sve veću izolaciju RS-a, ko su patriote, a ko izdajnici, tek su, a ni to uredništva oba medija ne žele vidjeti, dio preuranjenog predizbornog folklora.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Tema koja se bavila razlozima zbog kojih strani investitori izbjegavaju BiH. Dobre analize ekonomista i upozorenja privrednika koji ističu da negativna politička klima i siromašno stanovništvo male kupovne moći  Bosnu i Hercegovinu čine neinteresantnom i nesigurnom za ulaganje kapitala.

Minus sedmice

RTRS

Crna Gora ponovo se našla u fokusu Dnevnika 2 nakon što je lider URA-e i potpredsjednik crnogorske vlade Dritan Abazović podnio inicijativu za smjenu premijera Zdravka Krivokapića i formiranje manjinske vlade. O razlozima koji su na to Abazovića naveli, gledatelji nisu ništa saznali. Umjesto toga, Dnevnik 20. januara otvoren je razgovorom s ministrom za ekonomski razvoj Crne Gore Jakovom Milatovićem tokom kojeg su sva pitanja bila koncipirana tako da se Abazović optuži za „rušenje volje naroda iskazane na izborima“. Prezenterka Dnevnika Milatovića pita: „Zašto Abazović obara vladu i da li ga neko ucjenjuje“? Odgovora nema, u zraku ostaje konstatacija da neko eventualno lidera URA-e ucjenjuje.

U nastavku Dnevnika, javljanje reporterke RTRS-a Nataše Miljanović Zubac iz Podgorice koja govori o protestima građana koji se protive rušenju Krivokapića, s posebnim isticanjem da „Dritan Abazović hoće vladu u kojoj neće biti mjesta za Srbe“.

Podsjećamo, jednako kao i srpski političari u BiH, i uredništvo RTRS-a nije ni nastojalo prikriti odioznost prema DPS-u Mila Đukanovića i jasno se tokom kampanje za parlamentarne izbore u Crnoj Gori svrstavalo uz opoziciju koju čine prosrpske stranke.

BNTV

Izostanak analitičkog odnosa prema opoziciji u RS-u u nastavku nerješavanja političke krize u BiH, kao posljedice blokade državnih institucija.