Dok je odluka o knjiženju perspektivne vojne imovine na RTRS-u tumačena kao “nezakonito otimanje teritorija RS-a”, BNTV je gledaocima ponudio objektivni uvid u problem

RTRS: U službi predsjednika

14. – 20. august 2017.

UREDNIČKA KONSTANTA: Sve teče i sve se mijenja. Osim uređivačke politike Dnevnika 2 RTRS-a, koja nastavlja biti prevashodno hroničar i megafon svega što bilo gdje, bilo kojim povodom i bilo kada izjavi predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik.

DOGAĐAJ SVIH DOGAĐAJA: U nedjelji iza nas, kao i tokom cijelog avgusta, zbog potpune inertnosti političkih partija, odluka Ustavnog suda BiH kojom se Geodetskoj upravi RS nalaže knjiženje na ime BiH perspektivne vojne imovine na području Han Pijeska prezentirana je u centralnoj informativnoj emisiji ovog javnog servisa kao događaj svih događaja. O kojem je, prije svega, gledaoce trebalo informisati šta tim povodom kaže Milorad Dodik.

U Dnevniku 17. avgusta (urednik Jasenko Todorović) udarni minuti bili su posvećeni i fono-izjavi predsjednika RS-a, u kojoj nije ništa novo rečeno osim uobičajenih kvalifikacija koje Dodik uvijek daje kada mu se odluka najviše državne pravosudne institucije ne sviđa. Dakle, Dodik po ko zna koji put ponavlja da su “odluke Ustavnog suda  BiH političke”, da je odluka o knjiženju vojne imovine na BiH “otimačina i razbojništvo”, a potom slijede i optužbe na račun međunarodne zajednice koja se po ko zna koji put “urotila protiv RS-a”. Iz tih razloga, entitetski predsjednik najavljuje “organizovanje referenduma u RS-u o tome žele li građani da BiH postane članica NATO-a”.

Dan kasnije, u Dnevniku 18. avgusta, koji je takođe uredio Jasenko Todorović, ponovo su četiri udarne minute bile posvećene istoj temi i iz Dodikovih usta. Jedina razlika što je ovog puta to bilo čitanje intervjua koji je dao agenciji Sputnjik.

ŠTA S REFERENDUMOM? Novinari Ljubica Kovačev i Mladen Vujinović, autori ovih izvještaja, ni jednog trenutka pri tom u pitanje ne dovode tačnost tvrdnji predsjednika RS-a “o otimanju teritorije RS-a”, niti postavljaju pitanje mogu li se građani jednog entiteta na referendumu izjašnjavati o pitanjima iz državne nadležnosti i da li održavanje takvog referenduma ima ikakvu pravnu snagu.

U oba ova Dnevnika, terorističkim aktima koji su potresli Španjolsku, a dan potom i Finsku i Njemačku, prostor je bio ustupljen tek na kraju prvog bloka vijesti.

I u Dnevniku 20. avgusta prostor je dat  referendumu žele li građani RS-a ulazak u NATO alijansu, što i dalje kao glavnu političku temu forsira Milorad Dodik. Gledaocima je prezentirano obrazloženje lidera SDS-a Vukote Govedarice o tome zašto bi referendum bio kontraproduktivan i odgovor Dodika koji je ponovo govorio o “pokušaju otimanja teritorije RS-a”.

BEZ PITANJA O POŽARIMA: Isti dnevnik otvoren je izvještajem o požarima koji ponovo pustoše područje od Trebinja, preko Ljubinja do Stoca. I o neopremljenim vatrogascima koji su gotovo nemoćni pred vatrenom stihijom. Novinari Dnevnika 2 javnog servisa o tome nisu pitali entitetskog predsjednika.

JEDNOSTRANO O KORUPCIJI: U Dnevniku 15. avgusta (urednik Jesenko Todorović), Aleksandar Crkvenjaš i Vesna Stakić u odvojenim izvještajima bavili su se, kako je rečeno, korupcijom pri zapošljavanju u institucijama BiH, te brojem i načinom zapošljavanja na državnom nivou. Teme vrijedne pažnje, no ono što bismo svakako voljeli vidjeti jeste da se u Dnevniku 2 Javnog RTV servisa RS-a iste teme otvore i kada je u pitanju politika zapošljavanja u javnim institucijama ovog bh. entiteta. Koja, toga je javnost u potpunosti svjesna, koristi iste obrasce koji su bili tema kritike ovih izvještaja.

BUSULADŽIĆ I KOMPANIJA: Branka Kusmuk u Dnevniku 17. avgusta donijela je izvještaj o osnovnoj školi u sarajevskom naselju Dobrašević, koja će od ove školske godine nositi ime apologete fašizma Mustafe Busuladžića. Pitanje koje zaslužuje svaku kritiku. No, uredništvo Dnevnika 2 nikada nam nije prezentiralo izvještaje koji bi iste teme otvarali i u RS-u. O ulicama koje nose ime fašističkih sljedbenika i pripadnika četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata, kada se istima grade spomenici, niti su imali kritički osvrt kada se njihovi sljedbenici okupljaju u RS-u.

Ocjena 1

BNTV: Objektivno o vojnoj imovini

14. – 20. august 2017.

PRVO TERORIZAM: Potpuno profesionalno i sasvim logično, teroristički napadi i nove žrtve koji su se desili 17. i 18. avgusta u nekoliko evropskih gradova  bili su vijesti dana kojima je uredništvo i otvorilo dnevnike.

SVEOBUHVATNO IZVJEŠTAVANJE: Odluka Ustavnog suda BiH o knjiženju perspektivne vojne imovine i reakcije iz RS-a na istu brižljivo su zabilježene i u dnevnicima BNTV-a. No osim tvrdnji  aktuelne vlasti da je ista usmjerena protiv RS-a i njene teritorije, gledaocima je predočena šira slika problema vezanog za članstvo BiH u NATO savezu i rješenje pitanja vojne imovine. BNTV je gledaocima na uvid stavio dokument koji je Nebojša Radmanović (SNSD) kao predsjedavajući Predsjedništva BiH 2008. godine uputio glavnom komandantu NATO-a. U dokumentu se izražava spremnost BiH za ulazak u ovu vojnu alijansu. A u razgovoru s pravobraniteljem BiH, novinarka Slađana Jašarević predočila je genezu sudskog spora Republike Srpske koja se protivila knjiženju sporne imovine, greške pri tom načinjene, ali i pravni demanti teze predstavnika vlasti RS-a da je knjiženje imovine isto što i izuzimanje teritorije na štetu RS-a.

NEMA POLITIKE, IMA POLJOPRIVREDE: Nedostatak političkih dešavanja otvorio je dovoljno prostora za teme od kojih zavisi egzistencija građana. Izdvajamo niz izvještaja koji su se bavili problemima i štetama koje je poljoprivredi nanijela suša, kao i sukobima koji su među poljoprivrednicima nastali zbog premalo sredstava koje vlada treba dodijeliti kao subvencije i naknadu barem dijela štete.

PROBLEMI U ZDRAVSTVU: U nedjelji iza nas, novinari Dnevnika ukazali su i na izuzetno tešku situaciju u kojoj se nalaze zdravstveni radnici u RS-u. Problem je neplaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje. Novinarka Slađana Jašarević (Dnevnik 19. avgusta, urednica Suzana Rađen-Todorić) prenijela je stavove radnika, sindikata i Fonda zdravstvenog osiguranja RS, koji “peru ruke od svake odgovornosti”, iako sve manje finansijske doznake zdravstvenim ustanovama primoravaju menadžment da ne izvršava obaveze prema radnicima.

U Dnevniku 20. avgusta, povodom početka školske godine, novinarka Nevena Dević bavila se temom nabavke udžbenika i njihovim cijenama koje uveliko premašuju mogućnosti većine roditelja u RS-u.

Izdvojeno

U Dnevniku 16. avgusta zabilježili smo korištenje rodno korektnog jezika prilikom čitanja saopštenja za javnost Partije demokratskog progresa i njenog odgovora predsjedniku RS-a povodom odluke Ustavnog suda BiH u vezi knjiženja vojne imovine. Iako se funkcija jedne od spomenutih u tom saopštenju navodi u muškom rodu (savjetnik predsjednika RS-a), tokom čitanja istaknut je ženski rod. BNTV do sada nije na to polagao pažnju pa stoga ovo i izdvajamo kao pozitivan pomak.

Ocjena 8

Komparativna analiza

Odluka Ustavnog suda BiH kojom se Geodetskoj upravi RS naređuje da perspektivnu vojnu imovinu u Han Pijesku knjiži na BiH bacila je potpuno različito svjetlo na ovo pitanje, što je s negodovanjem dočekano u RS-u. I dok je okosnicu izvještaja u dnevnicima RTRS-a činila tvrdnja da se na taj način “nezakonito otima teritorija RS-a”, BNTV je gledaocima dao drugi uvid: kroz obrazloženje pravobranitelja BiH koji je pojasnio da se i do sada imovina na teritoriji RS-a knjižila na BiH, te da isti postupci ni na koji način ne umanjuju teritoriju ovog bh. entiteta.