N1: “Pressing”, 22. juna
EKONOMSKE TEME: Ove godine jesen će za građane BiH biti naročito tmurna. Cijene će drastično rasti, pa će i ekonomsko-socijalni izazovi preživljavanja “od prvog do prvog” biti sve teži, naročito za penzionere. Tako prognoziraju ekonomisti Draško Aćimović i Faruk Hadžić, koji su gostovali u “Pressingu”. Nema razloga da im ne vjerujemo – ekonomski pokazatelji idu u prilog njihovim prognozama. Otuda i opravdan izbor Amira Zukića da u ovu emisiju umjesto političara, koji su mu najčešći gosti, pozove ekonomiste. Aćimović najavljuje duplo veće cijene nafte ujesen, pa preporučuje vlastima da sada obezbijede zalihe. Skuplja će biti i električna energija, koju BiH sada jeftino izvozi.
SOCIJALNI PROBLEMI: Hadžić podsjeća na alarmantne podatke Populacijskog fonda UN-a o drastičnom smanjenju udjela radno sposobnog stanovništva u ukupnom broju stanovnika BiH zbog kojih nam, kaže, za 30-ak godina neće imati ko zarađivati penzije. Izvještaji ove organizacije o stanju stanovništva BiH obiluju podacima o dramatičnim demografskim trendovima u državi i njihovim ekonomskim i socijalnim posljedicama. Očekuje se da će se udio starih osoba u BiH, kojih je sada više od 15% ukupnog stanovništva, do 2050. povećati za oko 75%, dok će se udio radno sposobnog stanovništva prepoloviti. To znači da će radno sposobni biti znatno opterećeniji, a otvara i spektar pitanja o zdravstvenim, socijalnim, ekonomskim i drugim kapacitetima društva. Eto tema koje bi novinari u BiH trebali nametati političarima u svakoj, a posebno u izbornoj godini. Dok su druge evropske države uvele mjere za ublažavanje posljedica ekonomske krize po građane, vlasti na različitim nivoima u BiH, osim sporadičnih populističkih mjera mizernog učinka, ne nude nikakva rješenja. Zato Zukić pita goste kojim mjerama bi država trebala pomoći građanima i da li iko od političara od njih traži savjet. Rijetko ko, kažu ekonomisti, a i kad se to desi, sve ostane na prijedlozima.
UKRAJINA VS. BiH: Zukić problematizuje i to što ministrica spoljnih poslova Bisera Turković nije intenzivnije lobirala za kandidatski status BiH sada kada se Slovenija i Hrvatska zalažu za to. Aćimović je prvo pojasnio da susjedne države to zagovaraju iz vrlo pragmatičnih razloga – zbog jednostavnije trgovine s BiH. Drugo, naveo je razloge zbog kojih naša država još nema opravdanje za dobijanje kandidatskog statusa. Na upitnik EU-a na koji su vlasti BiH u miru odgovarale dvije i po godine, Ukrajina je u ratu odgovorila za dvije i po sedmice. Vlasti u BiH godinama odbijaju usvojiti zakone koji bi doprinijeli suzbijanju korupcije i kriminala, dok je Ukrajina još 2017. ispunila 70% uslova EU-a za kandidatski status.
FACE TV: “Centralni dnevnik”, 25. juna
BEZ ORGANIZATORA PARADE: U ovoj političkoj emisiji posve drugačija tema. Prava LGBT osoba povodom dva skupa u Sarajevu: Povorke ponosa i anti-LGBT skupa “Vratite nam dugu”. Budući da je jedan gost bio Sanin Musa, organizator anti-LGBT skupa, drugi gost je trebao biti neko od organizatora LGBT povorke. Ali, nije. U studiju je bila Naida Mujkanović, transrodna osoba koja je govorila u lično ime, a nije ni organizatorica ni učesnica parade. Čini se da je presudilo to što je Naida atipična sagovornica, provokativna i medijski zanimljiva.
PROVOKACIJE ISPRED ARGUMENTACIJE: Zbog načina komunikacije i argumentacije, kao i izostanka novinarske intervencije tamo gdje je bila potrebna, tema je predstavljena senzacionalistički. Sarkazam koji je prštao s obje strane samo produbljuje jaz između zagovornika i protivnika Povorke ponosa. Umjesto gošćinog provokativnog obraćanja Musi (“islamista”; “pred Vama je top riba”; “je li možete da zikrite (slavite Boga) pored mene ovakve?”), na koje novinar ne reaguje vraćanjem na temu, bilo bi svrsishodnije da su gledaoci čuli s kojim se to oblicima diskriminacije susreću LGBT osobe zbog koje imaju potrebu paradirati. Bilo je nekoliko dobrih pitanja za gosta, poput onog o odnosu islama prema homoseksualcima. Među dobrim pitanjima za gošću bilo je ono o tome šta to znači i kako je biti transrodna osoba.
Ali, većim dijelom razgovora dominirale su provokacije i bombastične tvrdnje gošće. Evo nekih: U BiH ima više bluda i nemorala nego u državama u regiji. Među političarima u BiH ima “baš puno” prikrivenih homoseksualaca, čija imena gošća naravno zna, ali eto radoznalog novinara i gledaoce ostavlja u neizvjesnosti. Sebija je veće muško od Bakira, a i to se može svrstati u transrodnost. Kako će ovo “znalačko” dijagnosticiranje poremećaja spolnog identiteta doprinijeti razumijevanju problema transrodnih osoba i senzibiliziranju s njima?
ZAKLJUČAK: U “Pressingu”, ovaj put o životnim temama koje se najdirektnije tiču života građana govorila su dva ekonomska stručnjaka. Preporučili su vlastima i mjere pomoći za ublažavanje posljedica krize, ali političari ih ne slušaju. Ujesen najavljuju još gore stanje. Razlog više da novinari u izbornoj godini insistiraju na ekonomskim i socijalnim pitanjima. U “Centralnom dnevniku” senzacionalistički pristup položaju LGBT osoba. Umjesto argumentacije, provokacija. Umjesto podataka i iskustava o položaju LGBT osoba, spektakl. Gledaoci nisu saznali šta psihijatri kažu o seksualnoj orijentaciji, niti su čuli mišljenja advokata i ombudsmana za ljudska prava, a ni predstavnika religijskih institucija u BiH. O tome je govorila gošća koja je po rodnom identitetu transrodna osoba, a po struci frizerka i kozmetičarka.
