MEDIJSKO-POLITIČKE ANALIZE
IZ PRAVNOG UGLA
TV DNEVNICI
TV POLITIČKE EMISIJE
ONLINE MEDIJI
KOMENTARI
MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST
FAKE & SPIN
(V)LAŽNE VIJESTI

MEDIJI NA FACEBOOKU: Vijesti s emocijama

IZDVAJAMO Analizirani mediji koriste Facebook u značajnoj mjeri za distribuisanje vijesti, ali vrlo malo za njihovo promovisanje, a gotovo nikako za interakciju s korisnicima. Potencijali ove društvene platforme nisu dovoljno iskorišteni. Uglavnom se svode na dijeljenje vijesti u istom obliku u kojem su objavljene u klasičnim medijima bez prilagođavanja specifičnostima Facebooka.

NOVINARSTVO NA UDARU DIVLJIH PORTALA

IZDVAJAMO U samo nekoliko klikova mišem lako je plagirati nečiji rad, kreirati lažni sadržaj ili proširiti malicioznu informaciju. Širenje takvih informacija nanosi ogromnu štetu novinarstvu jer zbunjuje građane kojima je u uslovima hiperprodukcije online sadržaja teško ili zamorno razlučiti vjerodostojnu od nevjerodostojne informacije, profesionalne novinare od pojedinaca koji kreiraju i dijele informacije, profesionalne od divljih web-portala. Ovakvo stanje u online prostoru nije u interesu građana.

IZBORNA DEBATA NA FTV-u: Kamo dalje, rođaci?

IZDVAJAMO Najžustrija rasprava u emisiji vođena je između Cvitanovića i Komšića oko Izbornog zakona BiH. Cvitanović je rekao kako članovi Predsjedništva moraju imati legitimitet koji Komšić nema. Komšić je uzvratio time da je on zagovornik države jednakih građana, te da Cvitanović pogrešno tumači ustavnu odredbu o konstitutivnosti obrazlažući kako u Ustavu nigdje ne stoji da članove Predsjedništva biraju narodi, nego građani. Riječ je o odredbi kojom Predsjedništvo čine jedan Bošnjak i jedan Hrvat iz Federacije i jedan Srbin iz RS-a. „Da ne biraju građani, ja ne bih mogao biti kandidat, shvatate li?“ Cvitanović smatra da zbog toga treba promijeniti izborni zakon koji će omogućiti da se u Predsjedništvo biraju predstavnici naroda a ne građana, pozivajući se na model Belgije. Komšić je replicirao da Belgijanci „nemaju Predsjedništvo; imaju kralja.“ Nikšić je pozvao Cvitanovića da nas „ne vraća u srednji vijek“. Referirao se na Odluku Evropskog suda u Strasbourgu o obavezi ukidanja diskriminacije BiH, dok bi ukidanje građanskog principa, kako je naveo, značilo uvođenje novih oblika diskriminacije.  

BHT1 IZBORNA DEBATA: Lijanović i Falatar uljudno razgovarali

IZDVAJAMO Falatarev javni nastup ostavio je utisak bolje pripremljenog diskutanta zbog konkretnijih odgovora, fokusiranosti na teme pitanja i sažimanja ključnih poruka na nekoliko argumenata. S druge strane, Ivanković Lijanović se nekoliko puta tokom emisije odgovorima udaljio od teme na koju su se odnosila pitanja. Falatar je nastojao poslati poruku o sebi kao potpuno novoj snazi u političkom životu BiH, koji zna kako promijeniti stanje u ovoj zemlji nabolje, koji ima kontakte u inostranstvu preko kojih može lobirati za ostvarivanje državnih interesa i koji je fokusiran na budućnost. Ivanković Lijanović je u prvi plan istakao ekonomske benefite za građane ako bude član Predsjedništva. U tom slučaju, obećao je prosječnu satnicu od pet eura, povećanje otkupnih cijena poljoprivrednih proizvoda, gradnju infrastrukture, funkcionalan energetski sektor, ukidanje plaćanja doprinosa u proizvodnji i kvalitetno obrazovanje. Građanima je preporučio detaljnije upoznavanje s ovim mjerama u „Programu za 10“ NSRzB-a.  

BHT1 IZBORNA DEBATA: Ukinuti finansiranje Oružanih snaga BiH

IZDVAJAMO Ovu predizbornu emisiju sa samo dva debatanta odlikuje korektan odnos između protukandidata, kao i voditeljev neutralan stil ispitivanja. U sadržajnom smislu, međutim, debata je oskudijevala podacima i konkretnim primjerima. Odgovori su bili dosta uopšteni i neinformativni, pa je debati nedostajalo dinamike. Gledaoci su iz njih mogli zaključiti samo o generalnim političkim stavovima kandidata, prepoznajući između njih razlike oko nekih bitnih pitanja, ali su malo saznali o konkretnim mjerama kojima bi dokazali svoje političke kompetencije. 

IZBORNA DEBATA NA BHT1: Puna usta Bosne, ali im je draži entitetski od državnog emitera

IZDVAJAMO Odnos između debatanata bio je vrlo korektan, a kultura dijaloga na odgovarajućem nivou. Daleko od negativnog etiketiranja protukandidata, neargumentovanog optuživanja, vrijeđenja i  beskrajnog repliciranja kakvom smo svjedočili u nekim predizbornim debatama. Izvjesno je da je ovakvom tonu i stilu debate doprinijela i činjenica da u njoj nisu učestvovali kandidati stranaka koje participiraju u vlasti. Pretpostaviti je da bi u tom slučaju nezavisni i kandidati opozicionih stranaka uputili oštrije kritike tim kandidatima, kao i da bi komunikacija bila drugačijeg karaktera. Zbog neodazivanja pozivu za učestvovanje u emisiji, gledaocima je uskraćeno sučeljavanje stavova svih šest bošnjačkih kandidata i upoređivanje njihovih programa. Taj postupak jedan je od indikatora političke odgovornosti prema građanima kao biračima i javnom medijskom servisu čija je obaveza predstavljati javni interes.

KAKO DO KVALITETNOG MEDIJSKOG OPISMENJAVANJA

Korištenje medija za društvenu i ličnu dobrobit podrazumijeva mnogo više od tehničkih vještina i kritičkog analiziranja medijskih sadržaja. U kurikulumima treba dati više prostora društvenim implikacijama medija, te njihovim edukativnim i demokratskim potencijalima