RTRS: „Pečat“, 8. juni

MUTIVODA BEĆIROVIĆ: Razgovor urednice Nade Veletić s premijerima RS-a i Federacije BiH, Radovanom Viškovićem i Nerminom Nikšićem, obilovao je floskulama i klišeiziranim pitanjima koja su prvenstveno služila kao šlagvort za ono što gosti žele reći, a ne za odgovore koji zanimaju građane. Floskule o tome kako treba razgovarati, voditi dijalog, da je komunikacija put za bolju budućnost BiH, da su domaći političari spremni rješavati probleme bez stranaca, ponavljaju se mjesecima u „Pečatu“, pa i u ovoj emisiji, ali sve ostaje na općoj priči. Kao da je razgovor cilj, a ne sredstvo za rješavanje problema. Međutim, čim se priča malo odmakne od važnosti saradnje između entiteta i u „zajedničkim institucijama“ postaje jasno koliko je daleko dogovor o krucijalnim, a spornim pitanjima. Zato se gosti drže apstraktnih tema, a novinarka se slaže, naročito s Viškovićem. Njena pitanja, komentari i upadice primjereniji su ulozi glasnogovornice entitetske vlade nego urednice entitetskog javnog servisa. Tako se i samo održavanje zajedničke sjednice entitetskih vlada predstavlja kao veliki uspjeh, pokazatelj svijetlih promjena koje donosi nova vlast. Nju čine sposobni političari, spremni na dijalog, voljni dokazati da znaju i hoće saradnjom rješavati probleme, bez ikakvog uplitanja stranaca. Tu kooperativnu vlast ipak remete pojedinci. Veletić s neskrivenim simpatijama govori o dobroj saradnji između lidera SDP-a, SNSD-a i HDZ-a. Primjedbe ima samo na Denisa Bećirovića, koji, iako je visokorangirani funkcioner SDP-a, uvijek „svojom zapaljivom retorikom muti vodu“, ugrožavajući dogovor ove tri stranke.

NIKŠIĆ O BEĆIROVIĆU: Nikšić ne traži od novinarke da objasni na koju zapaljivu retoriku misli, već odgovara defanzivno. Bećirović je odgovoran ne samo SDP-u nego i ostalim strankama koje su podržale njegovu kandidaturu za člana Predsjedništva. Nikšić dodaje i kako se u BiH često odstupa od političke realnosti. Da li on to govori da je Bećirović populista? Konačno spominje Dodika. Često ga, kaže, pita što mu trebaju neke izjave. Čak i na ovako blagu primjedbu na Dodikov račun, Veletić reaguje braneći ga. Dodik samo odgovara na te sporne izjave. Tako je i u nastavku razgovora sporan bio Bećirović, a ne Dodik.

SOCIJALNO SENZIBILNA VLADA RS-a: Odnos Nade Veletić prema Radovanu Viškoviću je potpuno servilan. Kada, na njeno pitanje o tome kako će Vlada RS-a odgovoriti na rast inflacije, Višković kaže da neće smanjiti javnu potrošnju jer bi to značilo da „ljudi ne treba da žive“, da je ovo „umjetnost preživljavanja”, Veletić ne propituje način trošenja budžetskog novca, niti postojećih i novih zaduženja. Umjesto toga, ona konstatuje da „nigdje nije sjajno“, misleći i na razvijene evropske države.

BNTV: „Protekcija“, 11. juni

PRIJEDLOZI ZA SMANJENJE DUGA: O novom zaduženju RS-a teškom 210 miliona KM o kojem RTRS uglavnom šuti, BNTV izvještava i u svojoj političko-satiričnoj emisiji „Protekcija“. Gledaoci čuju i da je kamatna stopa od 6,1% kredita duplo viša nego u Federaciji. Čak je i premijer Višković tokom govora u NSRS-u o ovom dugu priznao da je „Federacija bila pametnija od RS-a time što nije privatizovala sve banke i što je ostavila Razvojnu banku“. Urednik i voditelj Gavrilo Jovanović, za razliku od Veletić koja ne vidi način za smanjivanje javnih troškova, predlaže premijeru bolju kontrolu troškova smanjivanjem plata funkcionera u entitetskim institucijama, neorganizovanjem neopravdano skupih sportskih turnira, nedodjeljivanjem milionskih poslova Prointeru. Tu je i isječak iz govora Nebojše Vukanovića u NSRS-u o višestrukim članstvima visokih funkcionera SNSD-a u raznim upravnim i nadzornim odborima. Među njima i Vojin Mitrović, za kojeg Vukanović sarkastično tvrdi da je sve siromašniji, dok su mu supruga i sin sve bogatiji. Tvrdnju potkrepljuje navođenjem njihovih funkcija u nadzornim i upravnim odborima konkretnih preduzeća.

STEVANDIĆ – SMIJENITI PRIMITIVCE: Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić kritikovao je opozicionare u NSRS-u zbog neprimjerenog govora. Nekulturne, neobrazovane i nesretne ljude koji tako napadaju i vrijeđaju treba spriječiti ili smijeniti s javnih funkcija. Jovanoviću nije promakao ovaj paradoks – Dodikov partner sugeriše dekontaminaciju javnog prostora od primitivizma i vulgarnosti! Zato podsjeća na skandalozni Dodikov govor u NSRS-u. Na snimku slušamo Dodika za govornicom koji političke oponentne naziva, između ostalog, idiotima, konjima, udara po mikrofonima i još štošta.

FACE TV: „Centralni dnevnik“, 9. juni

DUG INTERVJU S DIZDAREVIĆEM: Svjedočenje doktora Kemala Dizdarevića u slučaju „Memić“, a u vezi sa spornom amnezijom Alise Mutap, povod je intervjua Senada Hadžifejzovića s njim. Imajući u vidu težinu slučaja „Memić“, ozbiljnost i dugotrajnost ovog suđenja, a naročito to da Dizdareviću kao sudskom vještaku ranije nije bilo omogućeno svjedočenje, činjenica da je sada mogao i jeste svjedočio opravdava intervju s njim. Ali, 80 minuta je previše! O slučaju „Memić“, koji je povod razgovora, Hadžifejzović počinje pitati tek u drugom dijelu intervjua. Većina prethodne priče odnosila se na Sebiju Izetbegović, a stavovi i gosta i urednika o njoj su već dobro poznati, tako da u dugom razgovoru nije bilo nekih novih, a relevantnih ni činjenica ni interpretacija. Do kraja intervjua bilo je i mnogo digresija koje su uključivale i stručnu priču o funkcionisanju ljudskog mozga, čak i o lobotomiji, a onda i o vještačkoj inteligenciji. Te teme nisu irelevantne niti dosadne, ali za ovakvu emisiju su predetaljne i sofisticirane, te ih smatramo primjerenijim za obrazovne ili slične programe.

PRIJATELJSKI S NIKŠIĆEM: U intervjuu s Nerminom Nikšićem, Hadžifejzović ne krije animozitet prema Irfanu Čengiću, koji nije prisustvovao kongresu SDP-a i kojeg je Nikšić nazvao svojom kadrovskom greškom. Hadžifejzović ne propituje uzroke Čengićeve kritike, niti je razgovarao s njim, već pita Nikšića je li Čengić sada u SDP-u ili u SDA zbog toga što se slikao sa Željkom Komšićem.

FTV: „Mreža“, 13. juni

POLITIČKE BORBE ZA UKC TUZLA: U „Mreži“ tematski prilog o UKC-u Tuzla, koji se suočio s prijetnjom da izgubi status nastavno-naučne ustanove. Novinar Omer Hasanović izvještava o tome kako se politički obračuni između vlasti u Tuzlanskom kantonu (koalicija na čelu sa SDA i DF-om) i one na federalnom nivou (koalicija predvođena Trojkom i HDZ-om) prelamaju preko zdravlja pacijenata u najmnogoljudnijem kantonu. Tu su i drugi paradoksi. UKC Tuzla, koji je decenijama nastavno-naučna baza za medicinski i još nekoliko fakulteta, nije imao potpisan ugovor s Univerzitetom u Tuzli, dok ga je privatni univerzitet Kallos godinama imao. U međuvremenu, od pripreme do emitovanja priloga, Univerzitet je izdao rješenje kojim ova zdravstvena ustanova dobija naziv univerzitetska bolnica. Političke borbe za klinički centar, kao i za poziciju generalnog direktora se nastavljaju. A također i politički obračuni između kantonalne i federalne vlasti. I u Tuzlanskom, kao i Sarajevskom kantonu, univerzitetski klinički centar je uvijek unosan izborni plijen i mjesto najžešćih političkih obračuna. Ipak, drastična je razlika o količini medijskog izvještavanja o njima. Političke borbe za UKC Tuzla rijetko su tema televizija na državnom i federalnom nivou, a onih kantonalnih i lokalnih još rjeđe.

ZAKLJUČAK: Servilnost urednice RTRS-ovog „Pečata“ prema entitetskom premijeru Viškoviću  nije novost. Ne iznenađuje ni njen blagonaklon odnos prema Nikšiću budući da hvali saradnju dva entitetska premijera. Zamjera jedino Bećiroviću zbog zapaljive retorike kojom narušava dobru saradnju lidera SDP-a, SNSD-a i HDZ-a. U „Protekciji“ BNTV-a sarkastično o novom zaduženju RS-a teškom 210 miliona KM, zanimljivom fenomenu među visokorangiranim SNSD-ovcima koji su sve siromašniji, a njihovi članovi porodice sve bogatiji. U „Centralnom dnevniku“ FACE TV-a predug intervju s dr. Dizdarevićem, uz brojne digresije i zalaženje u neurohirurške detalje. „Mreža“ FTV-a je među rijetkim političkim emisijama u kojoj se našlo prostora za političke obračune oko UKC-a Tuzla.