HAYAT TV I RTV HB: 24 sekunde Darija Kordića

Hayat TV evidentno radi na strukturi i kvalitetu centralnih vijesti, dok RTV HB ima mnogo prostora i razloga za popravak. Pogotovo kada komentare traže od novinara i eksperata sa RTRS-a

HAYAT TV I RTV HB: 24 sekunde Darija Kordića
Foto: https://slobodnadalmacija.hr/

HAYAT TV: Stranke i predsjednici

  1. – 14. juni 2023.

(NE)STABILNE VLADE: U svjetlu trakavice u koju se pretvorilo formiranje vlade u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i špekulacija o eventualnoj promjeni parlamentarne većine u Tuzlanskom, Hayat je u petak (deveti juni) ispitao stanje u kantonima gdje su vlade već formirane. Tako smo vidjeli iz njihove perspektive koliko su stabilne parlamentarne većine i kantonalne vlade u Srednjobosanskom, Zeničko-dobojskom i Kantonu Sarajevo. Politička scena zna biti prevrtljiva, sve prognoze, ocjene i procjene podliježu testu vremena, ali svaka analiza koja donosi komparaciju i pruža širu sliku je više nego dobrodošla.

SLUČAJ GADŽUN: Osjetljivi slučaj smrti djevojčice Džene Gadžun kreće prema sudskom epilogu. Iako se ovom slučaju u dosta medija pripisivala politička dimenzija, vijest o podizanju optužnice protiv tri osobe u ovom procesu Hayat je prenio bez imalo senzacionalizma, uz potpuno suzdržavanje od politizacije i političke eksploatacije, što vrijedi zapaziti.

DEMOKRATIJA UNUTAR STRANAKA: Segment Naša tema u Vijestima u 7 od ponedjeljka (12. juni) bio je posvećen demokratiji unutar političkih stranaka u Bosni i Hercegovini. Ovu temu učinila je aktuelnom činjenica da su tokom vikenda tri prominentne političke stranke u Bosni i Hercegovini (SDP, Naša stranka i SDS) održale kongrese na kojima su predsjednici izabrani bez protukandidata. Za sagovornike su ovom prilikom izabrane osobe koje jako dobro poznaju materiju, a nisu involvirane u procese o kojima je riječ, tako da je prilog – iako kritički intoniran – time dobio na objektivnosti i težini.

Ocjena: 9 

Radiotelevizija Herceg-Bosne: Kordić i Mahmuljin

  1. juni – 14. juni 2023.

FORMIRANJE VLADE HNK-a: Zaokruživanje skupštinske većine i formiranje vlade u Hercegovačko-neretvanskom kantonu je proces koji, unatoč najavama, još uvijek traje. U petak (deveti juni) najavljeno je uključivanje predsjednika HDZ-a i HNS-a Dragana Čovića kao nekoga ko će presjeći tu trakavicu, a on u srijedu (14. juni) poručuje kako čeka da SDP skupi neophodnih šest ruku za stabilnu većinu. U prethodnim sedmicama smo slušali kalkulacije stranaka o raspodjeli ministarstava, sada imamo kalkulacije o broju potrebnih ruku, ali svih ovih sedmica još nismo čuli niti jednu riječ o mogućim programima i suštini pregovora.

DARIO KORDIĆ: „Visoki predstavnik komentirao je novonastalu situaciju nakon objave videa Darija Kordića, koji je odslužio hašku kaznu. ‘Ovi komentari bi se mogli shvatiti kao veličanje i glorifikacija njegovih djela. Veličanje ratnih zločina kažnjivo je zakonom’, poručio je visoki predstavnik Christian Schmidt i pozvao tužiteljstvo da otvori istragu u tom predmetu.“ Ove dvadeset i četiri sekunde dnevnika od ponedjeljka (12. juni) doslovno su sve što je RTV HB u sedmici iza nas izabrala izvijestiti u vezi s videom na kojem haški osuđenik Kordić poručuje kako je vrijedila svaka sekunda počinjenog zločina.

SAKIB MAHMULJIN: Za razliku od 24 sekunde koje je u ponedjeljak dobio Dario Kordić, bjegunac od izdržavanja zatvorske kazne za ratne zločine Sakib Mahmuljin je u srijedu (14. juni) zaslužio čitavih pet minuta, u kojima je o njemu najviše govorio stručnjak za sigurnost Dževad Galijašević. Razumljivi su motivi uredništva da odsustvo interesa za Kordića kompenzira pažnjom posvećenom Mahmuljinu, ali bi za informiranost gledatelja vjerovatno bilo bolje da su insistirali na sadržaju sudske presude i činjenicama umjesto na kvalifikacijama notornog Galijaševića. Time bi se izbjegao i eventualni rizik da se neko od gledatelja upita kako se došlo u situaciju da im u sedmici u kojoj obilježavaju Lipanjske zore istinu tumači ekspert sa RTRS-a.

Ocjena: 4

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Hayat TV i RTV HB imaju reputaciju televizija koje su, da tako kažemo, naklonjene politikama koje utjelovljuju SDA, odnosno HDZ, respektivno. Dok ove sedmice čak i najveći kritičari nemaju izbora nego priznati kako je Hayat, koji je u privatnom vlasništvu, vidno učinio ogromne napore da Vijesti u 7 odmakne od takve percepcije, javni medij RTV HB, čini se, nema nikakav problem biti servis HDZ-u umjesto građanima.

Ove se sedmice Hayat konačno usidrio u realnosti i prestao ignorisati aktivnosti novih vlasti. Tako su se u Vijestima u 7 počeli sa svojim izjavama pojavljivati dužnosnici nove vladajuće koalicije poput premijera Vlade FBiH Nermina Nikšića i ministra transporta i komunikacija BiH Edina Forte, vidjeli smo i priloge o zasjedanjima nove Vlade FBiH i novog Vijeća ministara, dok – s druge strane – RTV HB i kad donese drugo mišljenje o novoj opoziciji, to redovno bude isto mišljenje, samo s jačim intenzitetom.

I ove sedmice RTV HB novu vlast prati s entuzijazmom i bez kritičkog propitivanja. Vrhunac takvog pristupa bio je u nedjelju (11. juni), u prilogu u kojem je ocijenjeno kako je nova koalicija napravila ogroman pomak kada je riječ o ispunjavanju prioriteta na putu ka EU, ispunjavajući čak pet od 15 prioriteta te kako je to „najbolji dokaz šta se sve može učiniti kada nema blokada“. Za razliku od RTV HB, iako je u svom programu počeo davati prostora novoj vlasti, Hayat ne propušta priliku da propituje njene rezultate. Tako je u četvrtak (osmi juni) emitiran prilog u kojem se naglašava zahtjev Vijeća EU da se ispoštuje rok za provođenje presude „Sejdić i Finci“, te se tvrdi kako je ispunjen samo jedan prioritet EU, dok se izmjene zakona o VSTV-u mogu smatrati čak i korakom unazad u odnosu na preporuke EU.

Ovih primjedbi u programu RTV HB nije bilo, kao ni konstatacija koje se mogu čuti u dnevnicima Hayata kako je Parlament FBiH od svog konstituisanja u novom sazivu usvojio tek jedan jedini zakon. Častan izuzetak od pravila ovakvog izvještavanja je zajednička sjednica vlada entiteta FBiH i RS, koju su u četvrtak (osmi juni) obje televizije ispratile krajnje profesionalno, odmjereno i korektno. Rijetki su trenuci kada ove dvije televizije imaju takve priloge o vlasti ili opoziciji koje bi komotno mogle međusobno razmijeniti, ali očito je da se uz malo pridržavanja profesionalnih standarda i to može desiti, a da svemir ne implodira.

Plus sedmice

HAYAT TV

Prošle sedmice je dnevnik od ponedjeljka (osmi juni) istaknut kao primjer dnevnika kakav bi se trebao očekivati od jedne televizijske centralne informativne emisije. Ove sedmice vrijedi odati priznanje Hayatu na trudu jer su gotovo svi dnevnici ove sedmice bili urađeni po takvom modelu, zbog čega smo gledali međusobno ujednačene dnevnike – kako po sadržajnosti tako i po strukturi, dinamici i redoslijedu prioriteta. Nije bilo značajnih oscilacija koje su bile karakteristične za Vijesti u 7 u proteklim sedmicama, gledali smo dnevnike koji su u prosjeku obrađivali po desetak cjelina u dvadesetak minuta, bilo je tu aktuelnih političkih tema, analiza, kritičkih osvrta, solidan kvantum vijesti iz regije i svijeta, pažnju su dobile i vlast i opozicija, imali smo i više „pravih“ vijesti u odnosu na mišljenja analitičara, obrađene su i brojne ekonomske teme, a svoje mjesto su imali i prilozi posvećeni kulturi sjećanja. Sve u svemu, Vijesti u 7 su imale najbolju sedmicu otkako ih analiziramo i zaslužuju visoku ocjenu kako za kvalitet emisija ove sedmice tako i za očito opredjeljenje da se radi na njihovom poboljšanju.

RTV HB

Iako se objema analiziranim televizijama često spočitava pretjerano potenciranje ratnih tema i nesrazmjer između vijesti iz današnjice i osvrta na prošlost, postoje trenuci kada takva kritika nikako ne može imati mjesta. Takav je slučaj s prilogom o obilježavanju tridesete godišnjice ubistva osmoro djece u Vitezu, koja su poginula od granate Armije RBiH. U prilogu RTV HB od subote (10. juni) ova je tragedija tretirana s krajnjim poštovanjem prema žrtvama, bez upadanja u zamku njihove eksploatacije u političkom tonu, te naglašavanje nade da će odgovorni za ovaj zločin biti izvedeni pred lice pravde, koju mora dijeliti svaka razumna osoba u ovoj zemlji.

Minus sedmice

HAYAT TV

Tražiti izrazit minus u sedmici u kojoj su se dnevnici Hayata tako drastično popravili u svim segmentima već zalazi u područje cjepidlačenja, ali mogao bi se izdvojiti jedan detalj iz pohvaljenog priloga o unutarstranačkoj demokratiji (ponedjeljak, 12. juni). U njemu je reporter, govoreći o tome kako su političke stranke koje su tokom vikenda izabrale svoje predstavnike bez ikakve unutarstranačke opozicije uvijek spremne drugima držati lekcije o demokratiji, argumentirao kako će SDA na kongresu imati dva ili tri kandidata. Otprilike, tačno negdje nakon komentara „držati drugima lekcije o demokratiji“ teče potok kojim ide granica između nepristranog i pristranog i u kojem ne treba smočiti nogavice.

RTV HB

U dnevniku od nedjelje (11. juni) prilog o radu novog saziva vlasti na ispunjavanju obaveza na evropskom putu završen je rečenicom: „Ono što je osobito važno jeste da ovaj saziv radi u potpunosti poštujući ustavne postulate države koji traže ravnopravnost konstitutivnih naroda, a rezultat čega je i potreba za dijalogom i konsenzusom u radu izvršne vlasti.“ Osim što je riječ o suštinski besmislenom amalgamu nekoliko dnevnopolitičkih floskula, ova rečenica se može označiti manipulativnom jer ne postoji niti jedan saziv Vijeća ministara koji je bio formiran mimo ustavnih postulata i kršenjem ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Na ovako netačnim tvrdnjama ne može se temeljiti niti narativ nekog propagandističkog medija, a kamoli izvještavanje jedne javne televizije.

 

Ovaj tekst je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Analiziraj.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

About The Author