RTRS: Telering, 26. juni

PUNA BEZBJEDNOST ZA BOŠNJAKE U RS-u: Bošnjaci u Republici Srpskoj dobro žive. Toliko dobro da pitaju funkcionere u Vladi RS-a zašto bošnjački političari dižu tenzije narušavajući njihov najnormalniji život. Tako priča Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova RS-a, koji u emisiji garantuje “punu bezbjednost svakog čovjeka u RS-u”. Šta ta garancija znači u praksi na svojoj koži je, između ostalih, osjetio i Osman Mehanović, kojeg su u Bratuncu prošle godine teško pretukla tri maloljetnika. Ne samo da napadači nisu procesuirani, nego je Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini pokrenulo istragu protiv Mehanovića zbog povreda nanesenih napadačima. Ni ovaj ni druge slučajeve napada na Bošnjake u RS-u ne spominje ni ministar Karan ni urednik i voditelj Mato Đaković. Ne uklapaju se, valjda, u sliku stabilne i povoljne bezbjednosne situacije u RS-u koju je naslikao entitetski ministar.

AMERIČKO-BOŠNJAČKI RAT PROTIV RS-a: Nije bilo ni drugih pitanja kojima bi urednik javnog medijskog servisa RS-a doveo u pitanje Karanovu salvu pohvala o radu entitetskog MUP-a, ni njegovu priču o bošnjačkim političarima koji, uz pomoć Amerikanaca, vode subverzivni hibridni rat protiv RS-a da bi izgradili unitarnu BiH. Đaković ne pita ni za posljedice najnovijeg proširivanja tzv. crne liste SAD-a, na kojoj se od prije nekoliko dana našlo još sedam kompanija i dvije osobe povezane s porodicom Milorada Dodika. On ne pita hoće li se Dodik – već hoće li se RS izvući iz najnovijih sankcija. Umjesto direktnog odgovora, Karan je pričao o tome kako ovo nisu sankcije protiv pojedinaca nego protiv RS-a.

FTV: Mreža, 26. juni

LOŠ RAD TUŽILAŠTVA TK-a: U posljednje tri godine Tužilaštvo Tuzlanskog kantona ostvarilo je najslabije rezultate rada u odnosu na prethodne godine. Zašto je tako, pokušao je saznati novinar Omer Hasanović iščitavanjem izvještaja o radu ove institucije i razgovorom s Vedranom Alidžanovićem, novim vršiocem dužnosti glavnog kantonalnog tužioca, kao i od Tomislava Ljubića, bivšeg glavnog tužioca, koji nije želio govoriti o tome. Kad su zvanični izvori teško dostupni za razgovor o osjetljivim temama – novinar se okreće onim nezvaničnim. A oni kažu da brojni izvještaji Kantonalnog MUP-a predati Kantonalnom tužilaštvu godinama stoje, bez procesuiranja i sudskog epiloga. Novinar se opravdano pita i je li spominjanje velikog broja anonimnih prijava protiv visokih funkcionera u TK-u izgovor za nedjelovanje Tužilaštva.

ZAMJERKE REVIZORA: Hasanović izvještava i o nalazu federalnih revizora da je tokom nabavke transportera vrijednih oko pet miliona za potrebe MUP-a TK-a prekršen Zakon o javnim nabavkama. Dževad Korman, direktor Uprave policije TK-a, i Hajrudin Mehanović, ministar unutrašnjih poslova TK-a, s kojima je Hasanović razgovarao, odbacuju prigovor, pa novinar zaključuje da, uprkos izvještaju revizora, ova nabavka neće biti predmet provjere ni analize.

TV HAYAT: Istraga sedmice, 23. juni

NETELEVIZIČNA TEMA: Iako je kolaps u snabdijevanju električnom energijom koji se desio 21. juna u našoj državi važna i zanimljiva tema, način na koji je obrađena nije bio prijemčiv široj TV-publici. Brojne gledaoce vjerovatno zanima zašto i kako se to moglo desiti i – još više – hoće li se ponavljati u bliskoj budućnosti. Amer Jerlagić, stručnjak za energetiku i bivši direktor Elektroprivrede BiH, odgovarajući na pitanja urednika i voditelja Avde Avdića, objašnjavao je kako funkcioniše sistem elektrosnabdijevanja u BiH i zašto BiH, za razliku od Hrvatske i Srbije, nije uspjela spriječiti potpuni mrak. Iako je gostovanje trajalo 20-ak minuta, teško da je prosječnim gledaocima bilo jasno ko je u sistemu elektrosnabdijevanja zakazao i kako se kolaps desio. Zbog toga je, možda, bilo bolje sačekati rezultate istrage Komiteta EU, koju Jerlagić najavljuje. Ili ovu kompleksnu temu “upakovati” u tematski prilog u kojem bi novinar, nakon razgovora sa stručnjacima, sažeto i pojednostavljeno objasnio suštinu problema. Uz infografike i mape, takav tematski prilog bio bi još prijemčljiviji.

AJB: Kontekst, 20. juni

ŠTA NATO MOŽE KINI? U emisiji posvećenoj posljedicama nove polarizacije svijeta gledaoci su čuli da se više treba brinuti za njene ekonomske nego za političke posljedice. Urednica i voditeljica Žana Kovačević i ovaj je put koncizno kontekstualizovala određene aspekte teme, da bi potom uslijedilo konkretno pitanje. Zahvaljujući tome, 30-minutna emisija sa tri gosta bila je sadržajna, nudeći gledaocima brojne odgovore. Podsjećajući na nedavna upozorenja Jensa Stoltenberga, glavnog sekretara NATO-a, da bi se Kina trebala suočiti s posljedicama zbog podrške Rusiji u ratu u Ukrajini, Kovačević zanima šta to znači. Marinko Ogorec, profesor na Veleučilištu Velika Gorica i stručnjak za bezbjednost, odgovara da ne zna šta bi NATO mogao novo uraditi Kini, budući da su i SAD i Evropa ekonomski jako povezane s Kinom. Moguće su nove sankcije u vezi s robom dvojne namjene, ali Kina im, kaže, odolijeva.

PRESJEK: U “Teleringu” RTRS-a nikakve verbalne borbe između urednika političke emisije entitetskog javnog emitera i ministra u Vladi RS-a. Đakovićeva pitanja malobrojna, podilazeća i uopćena. Karanovi odgovori nadrealni. U “Mreži” FTV-a i tema iz Tuzlanskog kantona koju lokalni mediji ne otvaraju: zašto su rezultati rada Tužilaštva TK-a posljednje tri godine tako loši, a predmeti protiv visokorangiranih funkcionera zaključani u ladicama. U “Istrazi sedmice” TV Hayata neprijemčiva priča o uzrocima nedavnog kolapsa elektrosnabdijevanja u BiH. U “Kontekstu” AJB-a sadržajnih 30 minuta o posljedicama nove polarizacije svijeta.