FACE TV: “Centralni dnevnik”, 28. april
PRINCIPIJELNI UZUNOVIĆ: Senad Hadžifejzović najavio je razgovor uživo s gostima iz “svih političkih partija”. Čak je i u petosatnoj emisiji, koliko je ova trajala, to bilo nemoguće jer BiH ima 90-ak političkih stranaka! Pretpostavljamo da je novinar mislio na sagovornike iz različitih ili brojnih političkih partija. No, ostavimo jezičke nepreciznosti po strani. Iako su programom prodefilovali brojni političari, ubjedljivo su dominirali istomišljenici, odnosno koalicioni partneri u novoj federalnoj vlasti. Ni brojčana nadmoć ne mora biti sporna, pogotovo ako su među akterima nove vlasti manje poznate osobe, pa ih valja bolje predstaviti gledaocima. Takav je slučaj s Kenanom Uzunovićem, zastupnikom u Predstavničkom domu FBiH, kojeg simpatizeri SDA i DF-a nazivaju izdajnikom nakon što je glasao za novu Vladu FBiH. On je, naime, glasao drugačije nego NES, stranka kojoj pripada. Ili je bar dosad bilo tako. Prije te, bio je zastupnik BH Inicijative Kasumović Fuad. Hadžifejzović hvali Uzunovića zbog principijelnosti. Podsjeća na napade kojima je bio izložen emitujući snimak ispred Parlamenta Federacije BiH na kojem ga demonstranti nazivaju majmunom i izdajnikom. Najviše su razgovarali o milionima koje su mu, priča Uzunović, nuđeni da ne glasa za novu Vladu FBiH. Novinar je insistirao na odgovoru o tome jesu li to visokorangirani funkcioneri ili “lovatori” SDA. Nije pitao Uzunovića zašto ih ne prijavi za pokušaj podmićivanja.
ARNEL I RAMO ISAK: Ono što jeste sporno je nepostavljanje bitnih pitanja sagovornicima, onih kojima se propituju motivi njihovih postupaka, izvjesnost ispunjavanja obećanog, dosljednost u ponašanju i spremnost za provođenje toliko željenih društvenih reformi, prvenstveno u suzbijanju korupcije i ekonomskom napretku. U razgovoru s Elmedinom Konakovićem i Nerminom Nikšićem, novinar pita otkud Arnel i Ramo Isak u vlasti, spominjući da sin u federalnom parlamentu glasa za babu u federalnoj vladi. Gosti su izbjegli odgovor, a novinar je olako prešao preko toga. Podatak da je “babo”, odnosno novi ministar unutrašnjih poslova FBiH Ramo Isak, dva puta pravosnažno osuđen zbog nasilničkog ponašanja, nije spomenut. Priču o njemu objavio je Centar za istraživačko novinarstvo BiH (CIN), a onda i brojni drugi mediji, pa teško da je podatak nepoznat Hadžifejzoviću. Kako će nova vlast provesti drastične pozitivne promjene u odnosu na prethodnu s ovim i drugim spornim ministrima (prvenstveno u moralnom smislu, mada im ni kompetencije nisu neupitne), nije problematizovano.
LEGITIMNO PREDSTAVLJANJE: Hadžifejzović jeste postavio neka nezgodna pitanja, ali je zamagljene odgovore olako prihvatio ne insistirajući da budu konkretniji. Evo nekoliko primjera. Na pitanje o tome šta će se desiti ako se nova vlast ne dogovori o promjenama Ustava, Konaković priča o tome kako je Christian Schmidt posljednjom odlukom značajno popravio prethodnu, jer je nova vlada građanska. Na pitanje o tome postoji li mehanizam za smjenu nove vlade ili ona može raditi u tehničkom mandatu, Konaković odgovara da ne zna, pa je ovo ostalo nerazjašnjeno. Zašto novinar ovo ne pita pravne stručnjake? Na pitanje o “legitimnom predstavljanju” na kojem će Čović sigurno i dalje insistirati, Konaković odgovara pričom o neprincipijelnosti SDA, tako da gledaoci nisu čuli kakav će biti odgovor NiP-a na ovaj zahtjev.
EFENDIĆ I OGREŠEVIĆ: U razgovoru s predsjednicima SBiH Semirom Efendićem i NES-a Nerminom Ogreševićem, koji nisu podržali novu Vladu FBiH, Hadžifejzović je bio znatno skeptičniji. “Zar ne biste brže rješavali probleme da ste dio vlasti?” Sagovornicima se ne sviđa što su se predstavnici Trojke dogovorili s Draganom Čovićem njima iza leđa. “Zašto niste ranije izašli iz Koalicije?” Nadali su se, kažu, da će visoki predstavnik donijeti pravedno, dugoročno rješenje. Ne žele biti dio vlade formirane ukidanjem Ustava.
ZAHIRAGIĆ O NOVOJ NDH: Iz sučeljavanja SDP-ovog zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Belmina Zukana i SDA-ovog delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH Harisa Zahiragića gledaoci nisu saznali činjenice koje bi im pomogle da razumiju šta zaista znači Schmidtova odluka. Zahiragićeva retorika je oštra. Za njega, Schmidt je u Sarajevu ponovo uspostavio NDH, a u tome su mu pomogli domaći izdajnici. Za Zukana, odluka je veliki napredak jer je nakon sedam mjeseci Federacija dobila vladu.
POGREŠNO PREDSTAVLJANJE: Gosta Zlatka Hadžidedića novinar pogrešno predstavlja kao profesora ustavnog prava. Hadžidedić ga ispravlja: on je politolog. Greška u predstavljanju gosta nije bezazlena. Ona ukazuje na (ne)poštovanje sagovornika i (ne)pripremljenost za razgovor, pogotovo kada se podaci mogu pronaći doslovno jednim klikom. Ili jednostavno pitati sagovornika za funkciju ili akademsko zvanje. Ustavno pravo i politologija su ne samo različite naučne oblasti nego i različiti studiji.
N1: “Dan uživo”, 25. april
PAŽLJIVO SLUŠANJE: Emela Burdžović pažljivo sluša svoje sagovornike, što rezultira blagovremenim intervencijama i odličnim potpitanjima. Tako je bilo i u razgovoru s potpredsjednikom RS-a Ćamilom Durakovićem. Kad gost kaže da je Milorad Dodik apsolutni vladar RS-a i da je spreman ići na sve, novinarka pita šta znači to da je Dodik “spreman ići na sve”. Je li realno očekivati da će Dodik zaista proglasiti secesiju RS-a? Kad Duraković kaže da pravno gledano to nije realno, ali da ga zabrinjava pasivnost međunarodne zajednice, novinarka traži precizniji odgovor – šta konkretno treba da uradi međunarodna zajednica i koja institucija. Duraković kaže da visoki predstavnik ima ovlasti da kazni sve koji krše Ustav, zakone i Dejtonski mirovni sporazum.
BNTV: “Crno na bijelo”, 1. maj
PLATE U KOVERTI: U tematskom prilogu o pravima radnika, glavni sagovornici su građani i predstavnici entitetskih sindikata iz različitih oblasti: ugostiteljstva i turizma, zdravstva, građevinarstva te obrazovanja. Dok priča kako zdravstveni radnici zaslužuju mnogo više, predsjednik njihovog sindikata Nikola Crnčević kaže da je prosječna plata od 1211 KM preniska. Ne kaže čija prosječna plata – da li i medicinara i doktora opšte medicine i doktora specijaliste. Ni novinarka Bojana Vinčić ga nije to pitala. Predsjednica sindikata građevinarstva Dragana Bavčić veli da, iako poslodavci kažu da su plate veće u ovom sektoru, to nije tačno. Ostalo je nedorečeno da li misli na to da plate nisu povećane ni nominalno, i ako nisu, na koji period misli, ili nisu povećane realno zbog većih troškova života. Ekonomista Zoran Pavlović ukazuje na potrebu da sindikati insistiraju na isplaćivanju punih plata preko računa umjesto sadašnje prakse isplaćivanja dijela plate „u koverti“.
NOVI SISTEM PLATA U PRIVREDI: Nakon priloga, priču o radničkim pravima nastavlja Jelena Žerajić razgovorom s predstavnicima sindikata zdravstvenih radnika Distrikta Brčko Igorom Babićem i Saveza sindikata u Privredi RS-a Dankom Ružičićem. Ružičić priča o tome da je najveći problem radnika u realnom sektoru nepostojanje kolektivnih ugovora i isplaćivanje najnižih plata od oko 700 KM, dok je sve preko toga dobra volja poslodavaca. I baš u momentu kad počinje govoriti o tome šta Sindikat radi da to promijeni, Žerajić ga prekida. I to ne zbog toga da bi se tome vratila u kasnijem dijelu razgovora, jer se preusmjerila na drugog sagovornika i onda na druga pitanja. Kad se ponovo obratila Ružičiću pitala ga je o tome je li povećanje plata kojim se hvalila vlast dovoljno s obzirom na troškove potrošačke korpe. Ružičić se opravdano prvo vratio na ono što nije stigao reći – predloženi novi sistem plata. Sindikat je predložio da se najniža plata u RS-u dogovorena u opštem kolektivnom ugovoru množi koeficijentima za pojedine stručne spreme. Tako plata kvalifikovanog radnika ne bi mogla biti ispod 1,5 koeficijenta, a plata radnika sa srednjom stručnom spremom ne bi bila niža od 2,5. Prijedlog je, kaže, prihvatila i nova vlada premijera Viškovića, pa očekuje njegovo brzo usvajanje. Ako se ne usvoji, RS će, kaže, ostati bez radnika.
ZAKLJUČAK: U “Centralnom dnevniku” Senada Hadžifejzovića s brojnim gostima nedostajalo je podataka, činjenica i tumačenja pravnih stručnjaka. Dominirale su nepotkrijepljene tvrdnje i proizvoljne interpretacije političara, pa je ostala većina dilema o stvarnom značenju i dugoročnim ishodima Schmidtove odluke. U “Danu uživo” Emela Burdžović je i ovaj put pažljivo slušala sagovornike, pa reaguje blagovremeno pravim potpitanjima. U “Crno na bijelo” BNTV opravdano problematizuje stanje radničkih prava u RS-u. Problemi na koje ukazuju sindikalci bili bi razumljiviji gledaocima da su ih novinari pitali da pojasne na šta se odnose određene cifre koje su spomenuli.
