RTRS I BNTV: Dvije paralelne stvarnosti

Plus nedjelje

RTRS
Nijedan izvještaj.
BNTV
Tematski pristup vezan za povećanje akciza na naftu i naftne derivate u BiH. Gledaoci su stekli široku sliku o tome ko je donošenje seta akciznih zakona podržao, ko je i iz kojih razloga bio protiv, te šta o tome kažu građani. Izdvajamo i podatak da su kroz izjave zagovornika povećanja akciza gledaoci još jednom imali priliku uvjeriti se, na jednoj strani, u sposobnost političara da javnost obmanjuju, a na drugoj u nemar koji graniči gotovo s bahatošću kada brane svoje odluke.

Minus nedjelje

RTRS
Početak primjene seta akciznih zakona, odnosno poskupljenje goriva, iako je bila tema koja je u nedjelji iza nas najviše okupirala pažnju javnosti, spomenut je u Dnevniku 31. januara tek u 19. minuti. Izvještaj je to kojim se, svjesno ili ne, uredništvo narugalo građanima emitovanjem izjave jednog od distributera goriva koji je poručio da se “ljudi moraju voziti, a transportna preduzeća obavljati svoju djelatnost, te da se veće cijene neće odraziti na pad potrošnje nafte, benzina i gasa“. O akcizama se govorilo i u Dnevniku 2 prvog februara. Povod je bio konferencija za novinare predstavnika Saveza za promjene. Gledaoci su mogli čuti njihove argumente zbog čega su bili protiv uvođenja novog nameta na građane, a potom i daleko veći demanti na njihove stavove od premijerke RS-a i ministra transporta BiH. Koji ne odustaju od tvrdnji da je povećanje akciza dio reformske agende BiH.
BNTV
Nijedan izvještaj.

RTRS I BNTV: Dvije paralelne stvarnosti

Dok se BNTV trudi da što realnije oslika tešku ekonomsku situaciju u Republici Srpskoj, RTRS nudi viđenje koje nema mnogo veze sa stvarnošću, ali se podudara s vizijom vladajuće stranke

 

RTRS: Kao da su izbori sutra

29. januar – 4. februar 2018.

NEŠTO KAO SKANDAL: Da je neko ko ne poznaje političku scenu BiH, a time ni njen entitet Republiku Srpsku, pogledao dnevnike emitovane 29. i 30. januara, pomislio bi da se vrijeme do izbora mjeri danima, a ne da je do istih ostalo osam mjeseci.

Trilateralni sastanak u Turskoj člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana predstavljen je kao svojevrstan politički skandal. U sjeni reakcija prije svega Milorada Dodika, predsjednika RS-a, a potom i druga dva člana Predsjedništva BiH, s pitanjem koga je to Izetbegović predstavljao, ostao je sadržaj razgovora i dogovor o infrastrukturnim projektima (izgradnja dvije autoceste koje bi spojile Sarajevo i Beograd).

VUČIĆ NIJE PROBLEMATIZIRAN: Uredništvo Dnevnika i ovog puta ostalo je na matrici onoga što misli Dodik. Otuda se upitnim nije postavilo to što je Vučić pristao na takvu vrstu razgovora, te se javnosti slala poruka da je on na isti bio pozvan gotovo na prevaru.

KOŠARAC O ŠAROVIĆU: Emitovani komentar člana SNSD-a Staše Košarca o mogućoj kandidaturi potpredsjednika SDS-a Mirka Šarovića za člana Predsjedništva BiH, evidentno je bio “naručen” iz samog vrha SNSD-a. I to s ciljem političke diskreditacije Šarovića, kome Košarac imputira da bi izborom u Predsjedništvo “realizirao politiku Alije Izetbegovića, što je opasan model za RS“ (Dnevnik od 29. januara). Dan kasnije, novinari su se bavili pitanjem ko su potencijalni kandidati SDS-a za člana Predsjedništva BiH i predsjednika RS-a. Korektan izvještaj, no on ne umanjuje po Šarovića negativne konotacije Košarčeve izjave.

ŠTA SE IZ TOGA KRIJE: Svaki put kada iz Vijeća ministara BiH, u kome su iz RS-a članovi Saveza za promjene, kreću inicijative koje su neophodne kako bi BiH na putu ka Evropskoj uniji govorila jednim glasom, entitetska vlast to oglašava prenosom nadležnosti. Novinari RTRS-a to prihvataju i tako i gledaocima prenose. Izdvajamo primjer izvještaja vezanog za inicijativu oko uspostavljanja jedinstvenog registra poljoprivrednih gazdinstava, uz najavu “šta se iza istog krije”. Obrazloženje, u ovom slučaju ministra za ekonomske odnose i spoljnu trgovinu BiH, ponovo je ostalo u sjeni stavova predstavnika vlasti RS-a, koji svaku mogućnost bilo kakvog zajedničkog sakupljanja podataka odbijaju.

OPET ONA: Branka Kusmuk po ko zna koji put potvrdila je da načinom izvještavanja u potpunosti devalvira sadržaj onog što gledaocima prenosi. Ovog puta tema je bila način izbora kandidata za direktora državne Agencije za forenziku. Iako je na raspolaganju imala podatke o tome da s liste kandidata nije izabran najbolji, već da je bila primarna stranačka pripadnost, Kusmuk nije odustala od komentara kojima bez ustezanja omalovažava predstavnike državnih/ entitetskih institucija. Ministra sigurnosti BiH naziva “ministar kritičar”, a zbog činjenice da je kao najbolji kandidat bodovan član NDP-a istog naziva “Čavin“, aludirajući na Dragana Čavića.

Izdvojeno

Poštujući svakog pojedinca i njegovo pravo na mišljenje, držimo krajnje irelevantnim da svoje mišljenje o tome ko je od kandidata za novog glavnog tužioca BiH najbolji daje predstavnik neke od organizacija proisteklih iz minulog rata u RS-u. Tim više jer isti kao jedinu bitnu kvalifikaciju za tu funkciju smatra “pripadnost srpskom narodu“.

Iz istog izvještaja izdvajamo i tvrdnju novinara, nepotkrijepljenu nijednim dokazom, da su “pojedini kandidati već bili na razgovorima u nekim važnim ambasadama u BiH”.

Ocjena 1

 

BNTV: Ekonomija, zdravstvo, akcize

29. januar – 4. februar 2018.

VUČIĆ U FOKUSU: Početak monitorisanog perioda obilježio je sastanak člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića s predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom, koji je bio domaćin ovog skupa. Pripremljeni izvještaj dominantno je bio koncentrisan na Vučićeve izjave o sadržaju razgovora, dok je Izetbegović ostao u potpunoj sjeni. Povećanje akciza na naftu i naftne derivate, koje je na snagu stupilo prvog februara, i njegove posljedice kroz rast cijena roba i usluga, jedna je od tema kojoj je posvećena posebna pažnja. U Dnevniku 29. januara gledaoci su bili upoznati s procjenama udruženja potrošača te anketom građana. Izdvajamo iz ove teme nepotrebno preuzimanje nove kovanice “akcizna koalicija“, koju koriste političari koji su bili protiv usvajanja seta akciznih zakona.

BEVANDINO PRIZNANJE: O akcizama se govorilo i u narednim dnevnicima. Jedan od povoda bila je i izjava ministra finansija BiH Vjekoslava Bevande koji je konačno “priznao istinu“: da novac tako prikupljen neće biti utrošen u izgradnju novih autocesta, već transferisan javnim putarskim preduzećima koja su insolventna, pa nisu stoga kadra vraćati ranije preuzete kreditne obaveze. I ovaj izvještaj sadržavao je anketu među građanima, koji su izrazili negodovanje zbog novog opterećenja.

O VLADINOM ZADUŽIVANJU: Novinar Radoš Krstajić bavio se nastavkom politike zaduživanja Vlade RS na domaćem tržištu kapitala. Dio i ovog izvještaja bila je anketa među građanima koji su izražavali nezadovoljstvo i zabrinutost ovakvom politikom vlasti bh. entiteta Republika Srpska.

ALARMANTNO U ZDRAVSTVU: Odlazak medicinskog kadra iz RS-a tema je koju je obradila novinarka Danina Milaković. Dok strukovni sindikat upozorava da je stanje, naročito zbog odlaska ljekara, alarmantno, iz ministarstva zdravlja tvrde da je situacija pod kontrolom. Dio izvještaja bila je i anketa u kojoj su građani iskazali zabrinutost i to ne samo zbog odlaska zdravstvenih radnika nego i građana uopšte.

Na ovaj izvještaj vezana je i tema o populacionoj politici i padu broja stanovnika u BiH (Dnevnik 2, četvrti februar).

Izdvojeno

O ratnim zločinima nad nesrpskim stanovništvom Banjaluke, u medijima koji rade u Republici Srpskoj u pravilu se ne govori. Povod da se od toga odustane bila je najava tužbe potpredsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića protiv ministra sigurnosti BiH zbog “povrede časti i ugleda“. Naime, Mektić je gostujući na RTRS-u ustvrdio da “ubistvo policijskog inspektora Miodraga Šušnice i još neka ubistva nose politički potpis Stevandića“.

Ipak, očekivanja da će ova tvrdnja državnog ministra sigurnosti biti povod da se uredništvo Dnevnika pozabavi ovim pitanjem, pokazala su se neosnovana.

Ocjena 7

 

Komparativna analiza

Uredništvo Dnevnika 2 RTRS-a u nedjelji iza nas nije iskazalo interes za ekonomsko-socijalna pitanja koja se tiču svakodnevnog života građana. Umjesto toga, gledaocima su nuđene jalove političke priče koje će, već sad je evidentno, zbog izborne godine dominirati u dnevnicima javnog servisa RS-a. Čak i kada se dotiču pitanja bitnih za građane, kao što je to bio slučaj s poskupljenjem nafte i naftnih derivata, ona se relativiziraju na način na koji to čini i vlast u ovom bh. entitetu. Na drugoj strani, uredništvo Dnevnika BNTV-a nastavlja sa stavljanjem upravo ekonomsko-socijalnih tema u prvi plan. Otuda se gledanjem dnevnika ove dvije medijske kuće stiče dojam kao da u RS-u postoje dvije paralelne stvarnosti.

About The Author