AJB: “Kontekst”, 11. aprila

DEPORTOVANJE MIGRANATA IZ HRVATSKE U BiH 900 EURA: Ilegalne migrante za koje nema mjesta u Evropskoj uniji, Hrvatska deportuje u BiH i to na osnovu sporazuma o readmisiji koje je Vijeće ministara BiH potpisalo s Hrvatskom. Tu deportaciju Hrvatska još i naplaćuje migrantima. Prema dokumentu koji je pokazala urednica i voditeljica Žana Kovačević, migranti smještaj u migrantskom centru u Hrvatskoj plaćaju 763 eura, a prevoz policijskim vozilom do BiH 147 eura, što je ukupno oko 900 eura. Objašnjenje koje su novinari AJB-a zatražili od MUP-a Hrvatske nije stiglo do emitovanja emisije. Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima u BiH, jedan od gostiju “Konteksta”, nije znao za ovo. U BiH, nečlanici Evropske unije u koju se ilegalni migranti deportuju, migrantima se smještaj i prevoz ne naplaćuju, kao ni drugi troškovi. Troškovi se manjim dijelom plaćaju iz državnog budžeta, a većim dijelom iz fondova EU-a.

SMJEŠTANJE OPASNIH ZA EU U USK: Za migrante za koje nema mjesta u Evropskoj uniji jer su “lažni tražioci azila”, opasnost za državnu sigurnost, pa im je zabranjeno kretanje jer ih valja nadzirati, pravi se mjesto u BiH. Preciznije, pritvorska jedinica u prihvatnom centru Lipa kod Bihaća. Građani zabrinuti, lokalna i kantonalna vlast traže pomoć države upozoravajući da se ne mogu sami nositi s očekivanom krizom, a državne institucije šute. Zato urednica i voditeljica “Konteksta” Žana Kovačević propituje ima li BiH plan za upravljanje nadolazećom migrantskom krizom. Iz odgovora Žarka Lakete, direktora Službe za poslove sa strancima, kao i premijera USK-a Mustafe Ružnića, proizilazi da ga ili nema ili ga državna vlast još nije voljna razjasniti građanima.

DEHUMANIZIRAJUĆA POLITIKA: Za razliku od BiH, Austrija ima plan. Petar Rosandić, predsjednik NVO “SOS Balkanska ruta”, kaže kako Međunarodni centar za razvoj migracione politike (ICMPD) dobija tri miliona eura od Vlade Austrije, koja namjerava pretvoriti Balkan u zonu za deportacije. “Iza te organizacije stoji austrijska pučka stranka”. Na novinarsko pitanje o tome koliko Bruxelles podržava ovakvu politiku snažne zaštite vanjskih granica, Rosandić odgovara da je podržava. Razočaran je “negativnom, dehumanizirajućom politikom” Austrije. Nada se da bar Afganistanci neće biti deportovani u svoju zemlju. “Opet će se puniti uski Unsko-sanski kanton”.

BNTV: “Crno na bijelo”, 9. aprila

IMUĆNI I ZABORAVNI POLITIČARI: Političari često “zaborave” obavezu iz Izbornog zakona BiH prema kojoj su dužni CIK-u prijaviti svu imovinu na početku i na kraju svog mandata. Novinarka Bojana Vinčić je u tematskom prilogu navela brojne primjere političara koji nisu prijavili svu imovinu – od onih na vlasti do opozicionih. Posljednji primjer je Nedeljko Čubrilović, ministar saobraćaja i veza u Vladi RS koji nije prijavio stan u Srbiji. Nenad Nešić, ministar sigurnosti BiH, “zaboravio” je da ima kuću i stan u Novom Sadu, bivši državni parlamentarac Dragan Bogdanić kuću u Beogradu, a Mirko Šarović, državni parlamentarac, šest nekretnina u Beogradu. Šarović, doduše, poriče vlasništvo nad njima, ali njegova supruga je u tonskoj izjavi rekla drugačije.

INSTITUCIJE NE DAJU PODATKE: Niko od zaboravnih političara neće biti kažnjen. Razlog – nema mehanizama provjere ni sankcija. Posljedica –  obaveza se svela na formalno popunjavanje imovinskih kartona, pa javnost ne zna ni vrijednost ni porijeklo imovine političara. Tačnost podataka u njima ne provjerava nijedna državna institucija. To rade samo pojedini mediji poput Centra za istraživačko novinarstvo (CIN). U tom poslu im odmažu ne samo političari nego i institucije. Novinarka CIN-a Milena Mitrović priča kako im neki zemljišnoknjižni uredi, poput onog u Banjoj Luci, ne daju tražene podatke.

ZAKON O PORIJEKLU IMOVINE: Dobra strana priloga je ta što je novinarka navela brojne konkretne primjere “zaboravnih političara” te kontaktirala više izvora: CIN, Transparency International u BiH, bivšeg člana CIK-a Vehida Šehića, novinara Vladimira Šuška i opozicionarku Jelenu Trivić. Gledaoci su čuli o uzrocima i posljedicama ove prakse, kao i razlozima za skeptičnost u pogledu primjene Zakona o utvrđivanju porijekla imovine, koji je u RS-u stupio na snagu krajem februara ove godine. Novinarka je ukazala i na jaz između građana koji uglavnom mogu “samo sanjati o stanovima” i političara koji imaju i po “šest-sedam krovova nad glavom”.

BEZ PROZVANIH U PRILOGU: Nedostatak je što u prilogu nema nikog od aktuelnih članova CIK-a, ali ni drugih institucija, pa ni onih koje ne samo da ne rade svoj posao nego ga otežavaju i novinarima uskraćivanjem informacija. Nema ni prozvanih političara. Jasno je da ni institucije ni političari ne vole govoriti o ovoj temi, ali kada im novinari ne postavljaju pitanja o imovini, samo im olakšavaju izbjegavanje zakonskih obaveza. Kažiprst uperen u gledaoce, što novinarka čini u stand-upu, djeluje, umjesto uvjeravajuće, prijeteće, pa treba obratiti pažnju na ovu neprimjerenu gestu.

N1: “Pressing”, 12. aprila

SAMOSTALNA REPUBLIKA SRPSKA NIJE U INTERESU SRBIJE: U intervjuu Amira Zukića sa Mladenom Ivanićem, počasnim predsjednikom PDP-a, nismo čuli ništa naročito novo ni neočekivano. Zukić je, podsjećajući da do juna ove godine RS treba otplatiti dug od milijardu i dvjesto miliona konvertibilnih maraka, pitao je li odlazak entitetskog premijera Radovana Viškovića u Kinu znak da nijedna ozbiljna institucija u Evropi ne želi kreditirati RS. Ivanić procjenjuje da je Milorad Dodik dobio signal da više neće dobiti novac ni na bečkoj ni na londonskoj berzi, pa je davno najavio da će obveznice RS-a otkupiti Kina. Dodik odavno najavljuje samostalnost RS-a, pa Zukića zanima je li i Ivanić za to. Gost smatra da ta priča nije realna i da je niko ne bi podržao. “Samostalna Republika Srpska bi išla čak i protiv interesa Srbije”. Bilo bi dobro da je Ivanić pojasnio kako. Ali, nije, a novinar mu nije postavio potpitanje.

ZAKLJUČAK: “Kontekst” s pravom problematizuje izgradnju pritvora u prihvatnom centru Lipa kod Bihaća u koji će biti smješteni migranti procijenjeni opasnim za državnu sigurnost. Vidjeli smo i dokument u posjedu AJB-a koji pokazuje da Hrvatska migrantima naplaćuje deportaciju u BiH oko 900 eura. Važnom temom bavi se i “Crno na bijelo” BNTV-a: uzrocima i posljedicama neprijavljivanja imovine političara. Prilog bi bio bolji da su, osim predstavnika nevladinog sektora i istraživačkih novinara, u njemu zastupljeni i prozvani političari koji su “zaboravili” prijaviti imovinu, kao i predstavnici državnih institucija koji im u tome pomažu. U “Pressingu” s Ivanićem bez novih i neočekivanih stavova.