ATV I TV1: Zbog čega je bitan kontekst?

PLUS SEDMICE

ATV
Odlična sedmica ATV-a. Posebno je hvale vrijedan izbor sadržaja u kojem su dominirale teme od šireg društvenog značaja.
TV1
Prilog o dijalogu socijalnih partnera. Pregledna, tačna i sveobuhvatna priprema.

MINUS SEDMICE

ATV
Rijetke su sedmice u kojima nije bilo minusa, a još rjeđe one u kojima bi se moglo nabrojati više pluseva. Ovo je bila jedna od tih rijetkih.
TV1
U prilogu o Bajroviću i Suljagiću upadljivo je nedostajao glas glavnih protagonista.

ATV I TV1: Zbog čega je bitan kontekst?

ATV: Sedmica koju bi valjalo ponoviti

15. – 21. decembar 2015.

SPEKULACIJAMA DO REPUTACIJE: Odgovor na pitanje zašto su relevantne i gledane Vijesti u 7 ATV-a dobili smo u prilogu Slaviše Bajića (subota, 19. decembar) o peripetijama oko donošenja novog zakona o radu u Republici Srpskoj. Zakon još nije pušten u zakonodavnu proceduru, iako se taj trenutak očekuje u najskorije vrijeme, a u nedostatku zvaničnih informacija, novinar sumira dosadašnja saznanja, dajući pretpostavke daljnjeg razvoja. Umješno se dodaju nezvanične informacije i saznanja iz izvora koji se ne imenuju, čime se stvara ton ekskluziviteta koji pobuđuje znatiželju. Gledaoci su mogli saznati iz posebnih izvora, uvjerljivog sadržaja, šta to koči stavljanje zakona u proceduru, kakvi su stavovi socijalnih partnera, mogući razvoj situacije u narednim danima…  Spekulisanjem oko vruće političke teme, sve sa informacijima iz insajderskih izvora, stvara se sadržaj koji informativni medij čini direktnim saučesnikom u političkim zbivanjima. Informacije kojima se spekuliše ne moraju biti istinite, ali izvor mora biti provjeren i upućen, kao što i cijela priča mora biti dobro posložena.

ODGOVORNO I BEZ SENZACIONALIZMA: U javnosti se opet pojavljuju informacije o nepoznatom muškarcu koji presreće djecu oko banjalučkih škola, a za razliku od prošlog puta, kada se u naslovu senzacionalistički koristio termin “pedofil”, greška sada nije ponovljena. U pripremi Sandre Kukić koristi se riječ “napasnik”, a vijest je saopštena bez dodatnih začina koji bi je učinili atraktivnijom. Odgovornim pristupom novinarka je intervjuisala jednog od roditelja, dobijene su informacije iz policije i, najbitnije, nije se pojačavao efekat kako bi se dodatno uznemirila javnost. Pohvalno je što je novinarka pokrila sve aktere priče dajući ukupnu sliku uznemirujućeg događaja. Istina, nedostajao je stav rukovodstva škole gdje se desio incident (nisu bili u mogućnosti oglasiti se, što je uredno navedeno), vjerovatno jer se prilog emitovao u subotu, a u slučaju nastavka poželjno bi bilo čuti mišljenje prosvjetne zajednice (ministarstva, Pedagoškog zavoda, nastavnika…).

TV KOMENTAR ILI ODLIČNA TEMA DANA: Rajna Radosavljević ponovo je briljirala u Temi dana s pitanjem da li je hrvatski Most novi politički trend u Evropi (ponedjeljak, 21. decembar). Forma nove rubrike negdje je između TV komentara i priloga, a Radosavljevićkin jezik je efektan, metaforičan i, u isti mah, jednostavan. To već predstavlja umijeće samo po sebi, a u sadržaju komentatorka se trudi prikupiti različite stavove, suprotstavljajući ih izoštrenim razlikama. Bilo bi zanimljivo vidjeti oštricu Teme dana kako se više oštri nad domaćim političkim svakodnevljem.

IZDVOJENO: Štednja u porastu, problemi uzgajivača svinja, prikaz Budžeta za narednu godinu, crne tačke na putevima… Ako se ranije prigovaralo ATV-u da je sadržaj podređen dnevnoj politici, onda je pobrojanim sadržajem urednik Knežević prilagodio izbor istančanijem ukusu publike koju interesuju teme koje nadilaze političku svakodnevnicu (nedelja, 20. decembar).

PLUS SEDMICE:

Odlična sedmica ATV-a. Posebno je hvale vrijedan izbor sadržaja u kojem su dominirale teme od šireg društvenog značaja.

MINUS SEDMICE:

Rijetke su sedmice u kojima nije bilo minusa, a još rjeđe one u kojima bi se moglo nabrojati više pluseva. Ovo je bila jedna od tih rijetkih.

OCJENA: 9

TV1: Druga strana mora se uključiti i ako se ne oglasi

15. – 21. decembar 2015.

GDJE JE NESTAO GLAS GLAVNIH PROTAGONISTA? U utorak je vijest dana bila isključenje Emira Suljagića i Reufa Bajrovića iz Demokratske fronte. Uredno smo informisani o razlozima isključenja, stavu stranačkog rukovodstva,  a nadugačko je citiran i predsjednik DF-a Željko Komšić. S lica mjesta javio nam se reporter Kenan Ćosić, koji nam je najavio mišljenja svih protagonista, ali tu ne saznajemo stav dva glavna aktera (Suljagića i Bajrovića). Radi se o nesumnjivom uredničkom propustu, jer čak i ako se njih dvojica nisu oglasili, ili su odbili da se oglase, i to je trebalo navesti. U momentu kada reporter Ćosić razgovara s urednikom i voditeljem Ognjenom Blagojevićem, iz studija je trebalo postaviti pitanje o reakciji/(ne)oglašavanju isključenih članova. Oni su povod i predmet priče, i njihovo izostavljanje stvara utisak jednostranosti.

PROHODNOST INFORMACIJE: Dan poslije, urednica Nikolina Veljović demonstrira prikaz svih uključenih strana, pa saznajemo šta su to dogovorili socijalni partneri kolektivnim ugovorom i sa čim se ne slaže federalna Vlada. Posebno je pohvalno izdvajanje najznačajnijih stavki predviđenih neodobrenim Kolektivnim ugovorom. Preglednim izdvajanjem bitnih i spornih dijelova iz dokumenata koji plijene pažnju, mediji omogućavaju prohodnost i dostupnost informacije u njenom najvažnijem dijelu.

ETIKA CRNE HRONIKE: Da li je etički ispravno intervjuisati najbliže prijatelje ili članove porodica stradalih u nesrećama? Kada se dogodi tragedija u kojoj su četiri mlada života ugašena, javnost sigurno želi znati sve pojedinosti nesreće, ali reakcija neposredne okoline žrtava duboko je intimna stvar, kojoj treba prići s posebnim oprezom i poštovanjem. Dostojanstvo žrtava i oštećenih ne smije se ničim povrijediti, a čak i kada postoji pristanak bliskih prijatelja da govore pred kamerama, njihova očita uzrujanost i potrešenost ostavljaju otvorenim pitanje legitimnosti takvog intervjuisanja. U nedjelju je Ajla Obradović razgovarala s najboljom prijateljicom stradale studentice u teškoj saobraćajnoj nesreći nadomak Mostara. Iako je prilog bio uglavnom skrupulozno i pristojno pripremljen, bez surovog manipulisanja emocijama, opet ostaje pitanje opravdanosti javnog razgovora sa oštećenom o razmjerama njene tuge, jer se time duboko i grubo zalazi u povrijeđenu privatnost i intimu. Koji je to javni interes koji opravdava stavljanje mikrofona pred emotivno potrešene osobe? Spoznaja veličine tragedije? Nije li to ipak rabota rafiniranijih izričaja od informativnog medijskog sadržaja?

PLUS SEDMICE:

Prilog o dijalogu socijalnih partnera. Pregledna, tačna i sveobuhvatna priprema.

MINUS SEDMICE:

U prilogu o Bajroviću i Suljagiću upadljivo je nedostajao glas glavnih protagonista.

OCJENA: 5

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Iza nas je sedmica u kojoj je bilo teško parirati ATV-u jer su se kvalitetom odvojili i od vlastitih dosadašnjih izdanja. Urednici na TV1 morali bi povesti računa da im se ne dešavaju propusti kao što je izostavljanje protagonista koji su povod priči, jer to ostavlja gledaoce u osnovanoj sumnji da se bitan segment namjerno prećutkuje. Novinari sarajevske televizije mogli bi dosta toga naučiti od kolega iz političke redakcije ATV-a. Naprimjer, kada informacije iz dnevnih vijesti traže navođenje šireg konteksta, kao u slučaju kada se, recimo, prenosi izjava Dragana Čovića o mehanizmu koordinacije i državnom budžetu (četvrtak, 17. decembar, urednik O. Blagojević), jer tada sam prenos/interpretacija izjava nisu dovoljni publici. Novinari ATV-a rješavaju to kontekstualizacijom koja ne prerasta u subjektivni komentar, kako bi se gledaocu razjasnili često spominjani, a opet nerazumljivi pojmovi kakav je “mehanizam koordinacije”. I to se čini kada god novinari procijene da to zahtijeva širi interes, odnosno, pravo publike da zna više od onoga što im ponude političari.

About The Author