Istraživanje stavova građana Bosne i Hercegovine, koje je pokrenuo UNICEF uz finansijsku podršku USAID-a u Bosni i Hercegovini, provedeno je na 3.000 punoljetnih ispitanika, u periodu od 22. do 28. aprila s ciljem procijene stepena informiranosti o koronavirusu, nedostataka u protoku informacija te ključnih izvora kojima se najviše vjeruje kad je riječ o plasiranju informacija vezanih za pandemiju.
Više od polovice ispitanika, građana Bosne i Hercegovine (55 posto), sebe smatra veoma dobro informiranim o koronavirusu, dok se 39 posto građana smatra donekle informiranim.
Za većinu građana BiH, uvjerljivo najznačajniji izvor informiranja o koronavirusu je televizija (79 posto). Po važnosti slijede digitalni mediji, prije svega web portali informativnog sadržaja (30 posto), potom društvene mreže (23 posto), te neformalni izvori informiranja tj., relevantno socijalno okruženje (15 posto).
Oko 13 posto ispitanika se o koronavirusu informira direktno putem stručne javnosti – ljekara, medicinara i slično, jednako koliko i putem radija.
Kada je riječ o povjerenju u institucije vlasti uključene u proces suzbijanja širenja zaraze koronavirusom u BiH, građani najviše povjerenja imaju u predstavnike ministarstava zdravstva.
UNICEF je izvor informacija kojem se vjeruje, no najveću težinu u smislu izvora informiranja ipak ima usmena informacija – neformalni izvori, odnosno bliske osobe.
Građani se općenito osjećaju najbolje informiranim o načinima zaštite od zaraze koronavirusom, dok im je, s druge strane, najmanje poznato kome se trebaju obratiti u slučaju sumnje na zarazu.
Kada je riječ o simptomima, najmanje su s pojedinačnim simptomima upoznati pripadnici starije životne dobi (66 i više godina), među kojima je zabilježeno 12 posto onih koji ne znaju niti jedan simptom zaraze koronavirusom.
Izolacija je ono što najteže pada svakom drugom ispitaniku u cjelokupnoj situaciji, a briga i strah su dvije dominantne emocije koje prevladavaju u kontekstu pandemije.
Briga za zdravlje bližnjih je prioritet za 71 posto ispitanika. Oni su, prije svega zabrinuti oko zdravlja članova porodice, a tek potom izražavaju brigu za vlastito zdravlje (38 posto).
Građane također zabrinjava pitanje vlastitih finansija odnosno finansijske prilike domaćinstva, pa je zanimljiv podatak da su građani zabrinuti za vlastito zdravlje (38 posto) skoro kao i za ekonomski aspekt posljedica koronavirusa, tj. ugroženost privrede (39 posto).
Disciplina građana, u smislu pridržavanja propisanih i preporučenih mjera prevencije, postoji, naročito kada se govori o mjerama čije kršenje za sobom povlači novčane kazne.
Obaveznog nošenja zaštitne maske na licu se pridržava 92 posto građana, a praktički nema odrasle osobe u BiH koja nije uvela u svakodnevnu rutinu češće pranje ruku (96 posto).
Devet od 10 građana izbjegavaju rukovanje, kućne posjete te češće koriste dezinfekcijska sredstva. No, čak i u tim slučajevima (npr. nošenje maske, zaštitnih rukavica, držanje propisane distance u međuljudskoj komunikaciji) postoji još uvijek i dovoljno prostora za poboljšanje.
Istraživanje je sadržajno koncipirano na način da obuhvaća tri cjeline – znanje, stavovi i prakse kada je pitanju epidemiološka situacija u BiH.
Provela ga je agencija IPSOS, a rezultati će se koristiti i prilikom produkcije televizijskih i drugih medijskih sadržaja, koje u odgovoru na COVID-19 krizu proveo UNICEF uz finansijsku podršku USAID-a.
Izvor: UNICEF
