Porodilište u Mariopolju pogođeno je u ruskom napadu na Ukrajinu 9. marta, a ruski dužnosnici brzo su za tu vijest kazali da je “fake news”. Prema novom ruskom zakonu, objavljivanje takvih izvještaja kažnjava se kaznom zatvora do 15 godina

Prošle sedmice Rusija je donijela zakon prema kojem je objavljivanje onoga što smatra “lažnom” vijesti o vojsci zemlje veliki zločin. Prekršitelji bi mogli dobiti 15 godina zatvora.

A šta su zapravo “lažne” vijesti? To ovisi o ruskim vlastima. Navodno će uključivati sve reference na rusku invaziju na Ukrajinu koje je nazivaju invazijom, što bi bilo u suprotnosti s inzistiranjem Kremlja da je to jednostavno “posebna vojna operacija”. Kremlj je također primijenio izraz “lažne vijesti” na izvještaje da je ruski zračni napad pogodio porodilište u Ukrajini. Drugim riječima, lažne vijesti znače prave vijesti.

Zakon je dio sveobuhvatnog gušenja slobode izražavanja u zemlji dok predsjednik Vladimir Putin pokušava prikriti ono što se ne može braniti: ničim izazvanu invaziju na susjednu zemlju.

Ruska orvelovska upotreba riječi “fake” za kriminaliziranje istine logična je krajnja tačka višegodišnjeg zaokreta za izrazom “lažne vijesti”. Koncept je prvi put populariziran u Sjedinjenim Američkim Državama od strane dobronamjernih istraživača dezinformacija kako bi opisali lažne web stranice koje su se predstavljale kao vijesti za namjerno širenje izmišljenih informacija.

No, nije prošlo dugo prije nego što se to okrenulo protiv samih medija, ponajviše od novog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

Godine 2014. istraživač iz Centra za digitalno novinarstvo Univerziteta Columbia koji je pratio činjenične pogreške u medijima primijetio je novi trend. Pravljene su web stranice koje su izgledale kao mediji, ali su objavljivale potpuno izmišljene priče koje bi često postale viralne na Facebooku i drugim društvenim mrežama.

Istraživač Craig Silverman nazvao ih je stranicama s “lažnim vijestima”. Prije toga, izraz “lažne vijesti” pojavljivao se u manje od 1.000 priča godišnje u glavnim američkim novinskim kućama, najčešće u vezi sa satiričnim stranicama kao što je Onion koje imaju za cilj zabaviti, a ne zavarati, prema bazi vijesti Factiva.

Do 2016. godine eksplodirao je trend lažnih stranica koje obmanjuju korisnike društvenih mreža izmišljotinama.

Silverman, tada novinar na BuzzFeedu, objavio je analizu koja je otkrila da su najviralnije priče “lažnih vijesti” – poput neutemeljenog izvještaja da je papa Franjo podržao Donalda Trumpa – dosegnule su širu publiku na Facebooku nego stvarne vijesti iz stvarnih medija.

To je dijelom zahvaljujući Facebookovom algoritmu feeda vijesti, učinkovitoj mašini za široku distribuciju objava koje izazivaju najviše reakcija, bez obzira na to jesu li istinite.

Iznenada su lažne vijesti postale velika vijest u Sjedinjenim Državama, budući da se Facebook suočio s pritiskom da suzbije dezinformacije, a mnogi liberali krivili su te viralne neistine da su pomogle u izboru Trumpa za predsjednika.

No Trump je majstorskim potezom uvidio priliku da taj izraz izokrene za svoje ciljeve. Do januara 2017. godine usvojio je “lažne vijesti” kao epitet za karakterizaciju mainstream vijesti koje je želio osporiti ili baciti sumnju na njih.

Tokom njegovog mandata, izraz je uveliko izgubio svoje izvorno značenje, posebno za Trumpove pristaše, te je umjesto toga počeo značiti svaki izvještaj ili vijest koji je kompromitirao predsjednika.

Trumpov retorički jujitsu dopao se političkim vođama u drugim zemljama – posebno, ali ne isključivo, onima s populističkim ili autoritarnim sklonostima. Brojne zemlje posljednjih godina, od Singapura preko Mađarske do Vijetnama, donijele su zakone protiv lažnih vijesti ili dezinformacija, a neke od njih vjerojatno koriste pandemiju Covida-19 kao pokriće za udare na medije sa širim implikacijama.

Rusija je ranije donijela zakone o lažnim vijestima 2019. godine, uvodeći novčane i zatvorske kazne do 15 dana za “nepouzdane” informacije koje donose informacije o državnim tijelima.

Posljednji ruski zakon ide mnogo dalje, sa zatvorskim kaznama do 15 godina. Mediji koji su prema prethodnim zakonima bili spremni nositi se s prijetnjom cenzurom, razumljivo su se sada usprotivili izgledima da njihovi zaposlenici i novinari provedu veliki dio života u zatvoru.

Samo u prošloj sedmici, novinske organizacije od BBC-a do New York Timesa i Bloomberg Newsa te tehnološke platforme kao što su Netflix i TikTok ili su obustavile ili smanjile svoje operacije u Rusiji, doprinoseći pustinji istine u ime “lažnih vijesti .” Nema sumnje da je to bio dio namjere Kremlja.

Silverman i drugi istraživači dezinformacija godinama se distanciraju od pojma “lažne vijesti”.

– Pomogao sam popularizaciji izraza ‘lažne vijesti’ i sada se naježim svaki put kad ga čujem – napisao je Silverman 2017. godine.

Facebook, nakon što je u početku odbacivao tvrdnje da su lažne vijesti igrale značajnu ulogu na izborima 2016. godine, kasnije je obećao da će ih suzbiti.

Claire Wardle, profesorica na Univerzitetu Brown i istraživačica dezinformacija, rekla je da je također prestala koristiti taj izraz 2017. godine kada je postalo jasno da ga političari širom svijeta koriste kao “napad na medije”.

Umjesto toga, ona poučava važnosti korištenja preciznih izraza za karakterizaciju različitih oblika lažnih ili obmanjujućih informacija, kao što su “dezinformacije”, “propaganda”, “zavjera”, “satira” ili “glasine”.

Ovih dana rekla je da su lažne vijesti – stare vijesti budući da su sofisticiraniji, politički motivirani propagandisti prešli na tehnike poput snimanja pravih slika izvan konteksta da obmane ljude.

Možda najučinkovitiji način da se masovno obmane stanovništvo u eri društvenih medija nije pokušati ga uvjeriti u laži, nego diskreditirati medije i posijati sumnju u istinu. Za Putina, kao i za Trumpa, koncept lažnih vijesti pokazao se moćnim alatom upravo za to.

Izvor: The Washington Post