Prethodnu sedmicu obje televizije imale su vrhunske strukture centralnih informativnih emisija te odlične priloge i priče

N1: Dobre i informativne priče

10. – 16. maj 2018.

TEMELJITO O MIGRANTIMA: U Dnevniku u 19, 11. maja, novinarka Milica Vučetić imala je odličan prilog o putovanjima bh. parlamentaraca – informativan i bogat detaljima, uz infografike, a istovremeno nije bio razvučen niti težak za pratiti. Dan kasnije, novinarka Hana Sokolović napravila je prilog o mjerama koje Vijeće ministara BiH namjerava preuzeti kada su u pitanju migranti, odnosno o sastanku koji treba biti održan. U prilogu su odlično kombinirani politička strana priče i svakodnevni životi migranata. U dosljednom praćenju priče o migrantima na N1, posebno se, opet, ističe prilog Aide Hadžimusić od 14. maja koja je u razgovoru s migrantima osvijetlila sve strane problema i napravila pomak od uniformnog posmatranja ove populacije. Aleksandra Tolj je istog dana izvještavala o sastanku koji je održalo VM BiH o migrantima i priču nije politizirala, nego je javnost upoznala s konkretnim stvarima koje su dogovorene.

Iako je vrijedna stvar gledateljima prikazati stvarno stanje migranata u parku kod Vijećnice, upitna je etičnost prikazivanja snimka migranata koji se otimaju za hranu u prilogu Aleksandre Tolj (16. maj). U istom Dnevniku u 19 bio je odličan prilog Đenane Kaminić o centru u Salakovcu u kojem će biti smješteni migranti i izbjeglice.

Dvanaestog maja, pred kraj Dnevnika u 19, voditelj Darko Savić je najavljujući prilog o banjalučkom maratonu rekao da je bilo 2.000 učesnika, dok je novinarka Anđelka Marković rekla da je bilo 7.000 građana iz BiH i zemalja regije i svijeta.

POLITIČKI DERNECI I PROTESTI RODITELJA: Trinaestog maja, u Dnevniku u 19, novinar Boris Brezo napravio je prilog o problemima BiH u razgraničenju s Hrvatskom i Srbijom. U prilogu se tvrdi da Beograd i Zagreb nude rješenja, ali ih neće “službeno Sarajevo”. No, nije objašnjeno zašto “službeno Sarajevo” ne prihvata te prijedloge pa je dojam priloga da je sav problem u Sarajevu. U istom Dnevniku u 19 bio je odličan prilog novinarke Hane Sokolović o poskupljenjima goriva i lančanim reakcijama.

Petnaestog maja, novinarka Aleksandra Tolj napravila je prilog o mostarskom sastanku Dragana Čovića i Milorada Dodika. U vrlo dobrom prilogu, s mnogo sagovornika i zanimljivo postavljenim mogućnostima i prošlim iskustvima postizbornih kombinatorika, novinarka je napravila i jednu grešku. Rekla je da je Bakir Izetbegović, komentirajući sastanak, Čovićeve najave “ocijenio rizičnim”. No, Bakir Izetbegović u prilogu kaže kako sumnja da će Čović poduzimati nešto rizično. Tako je jedna nespretna parafraza neutralnu izjavu pretvorila u huškačku.

U Dnevniku u 19 istog dana, novinarke Aida Hadžimusić i Anđelka Marković izvještavale su iz Sarajeva odnosno Banje Luke s protesta “Pravda za Dženana i Davida”. Javljanja su bila veoma informativna, odmjerena, prikazani su svi aspekti slučaja i reakcije građana te bez patetike potcrtana činjenica da je ovaj događaj ujedinio građane BiH s obje strane entitetske crte. Novinarke su dale i dobre i sažete rekapitulacije događaja. S druge strane, novinarki Hadžimusić se potkrala greška. Ona je rekla da je ljudima vidjela suze u očima “prolazeći među svjetinom”. Svjetina je pežorativni izraz.

Tokom cijele sedmice N1 televizija dosljedno je pratila probleme u Palestini. Vrlo je informativan i objektivan bio prilog Harisa Mrkonje od 14. maja o otvaranju američke ambasade u Jerusalemu te konsekvencama koje je ono imalo i imat će. Dan kasnije, u Dnevniku u 19 emitiran je dio ekskluzivnog razgovora koji je Ika Ferrer Gotić vodila sa CJ Werlemanom o religijskoj i ideološkoj pozadini Trumpove nove podrške Izraelu.

Ocjena: 9

AL JAZEERA BALKANS: Sve dimenzije Palestine

10. – 16. maj 2018.

JAVLJANJE S TERENA: Al Jazeera Balkans je u analiziranom periodu imala odlične, temeljite i sadržajne informativne emisije s raznolikim temama. U ovoj sedmici se posebno ističu priče koje je novinarka Nadina Maličbegović pravila u Palestini. Svake noći Maličbegović je donosila novu životnu priču, uz to pokazala veliko umijeće da je politički aktuelizira i javljala se sa demonstracija. Pri tome je uspjela izbjeći zamku emotivnog izvještavanja te je među sugovornicima imala građane Palestine kojima se oduzimaju i ruše kuće, ali i jevrejske aktiviste za ljudska prava te izraelske useljenike, čime je uspjela fenomen stradanja palestinskog stanovništva i neprekidnog otimanja zemlje rasvijetliti na nepristrasan način. Na isti način su na Al Jazeeri Balkans pratili problematiku otvaranja Ambasade SAD-a u Jerusalemu, s mnogo sagovornika i uz različite tačke gledišta i povijesnu perspektivu iz koje su gledatelji mogli naučiti ono što neće naći u površnim prilozima.

U priči o obilježavanju godišnjice događaja na Bleiburgu, koja je ispraćena također veoma profesionalno, voditeljica Dalija Hasanbegović u Vijestima u 20 (11. maj) postavila je sugovorniku nevješto pitanje: Kako je moguće da jedan skup od prije više od sedamdeset godina izaziva takvu polarizaciju u društvu? No, voditeljica bi trebala znati da i stariji skupovi izazivaju društvene polarizacije i to je uobičajena stvar s interpretacijama historije.

EKONOMSKE PRIČE, VOJNE ZANIMLJIVOSTI: Iako je u analiziranom periodu Al Jazeera Balkans u Vijestima u 20 bila orijentirana više prema globalnim događanjima, ipak su novinari ove televizije gledateljima donijeli nekoliko aktuelnih priloga, ali i priča o temama o kojima se ne govori. Primjer prvoga je odličan prilog Sinana Šarića u Vijestima u 20 (10. maj) o poskupljenjima goriva u FBiH. Primjer priče koja je odlično istražena, uz informacije i sugovornike iz svih relevantnih institucija, jeste prilog Arduane Pribinje (12. maj) o krađi oružja iz vojnih skladišta. Osim što su navedeni rasvijetljeni i nerasvijetljeni slučajevi, objašnjena je i struktura ukradenog oružja te su istaknuti loše stanje i neuređenost skladišta.

Ocjena: 10

Komparativna analiza:

Obje televizije su svojim gledateljima ponudile zanimljive i sadržajne informativne emisije. Dok je Al Jazeera Balkans bila bolja u praćenju problema u Palestini, budući da je imala reportera i priče s terena, dotle je N1 sistematičnije pratila probleme s poskupljenjem goriva, koje je Al Jazeera Balkans svela samo na priču o Federaciji BiH u inače odličnom prilogu Sinana Šarića. Obje televizije su veoma objektivno ispratile priču o komemoraciji u Bleiburgu. Posebno se ističe način na koji su ove dvije televizije pratile proteste za Dženana i Davida (15. maj), uz javljanja uživo u kojima su novinarke Arduana Pribinja, Aida Hadžimusić i Anđelka Marković uradile odličan posao.