RTRS I BNTV: Takozvani „Dan nezavisnosti“ BiH

Obje televizije naglašavaju da su Bošnjaci uvukli BiH u „krvavi rat“

RTRS I BNTV: Takozvani „Dan nezavisnosti“ BiH
Foto: Facebook

RTRS: Šuplja politika za šuplje granice

25. februar – 3. mart 2019.

FANTOMSKA PREDSTAVNIŠTVA: Koliko je novca budžetskih korisnika izdvojeno za rad osam predstavništava Republike Srpske u inostranstvu, jedna je od najbolje čuvanih tajni. O tome javnost nije informisana ni nakon sastanka premijera RS-a sa šefovima predstavništava u Banjaluci. Umjesto toga, u izvještaju emitovanom u Dnevniku 25. februara iznijet je paušalni zahtjev premijera da se putem predstavništava jačaju ekonomske veze, dovode investitori. I pohvale pojedinih šefova o „ekonomskim uspjesima“. Pogotovo onog u Rusiji zbog ulaganja u energetskom sektoru. O zaustavljanju rada Rafinerije u Brodu, koja je do sada bila jedina investicija i koja niz godina posluje s gubicima, ni riječi.

Obećanja o boljoj budućnosti i velikim investicijama teme su u kojima se vlast bh. entiteta RS najbolje snalazi. I u nedjelji iza nas, premijer RS-a Radovan Višković obećao je izgradnju novih hidroelektrana, brzih cesta i puteva. Obećao.

PRENOŠENJE BEZ PROPITIVANJA: Prihvatanje stavova zvaničnika RS-a bez ikakvog novinarskog propitivanja dio je uređivačke politike javnog RTV servisa RS-a. Otuda je tek u formi kratke vijesti ostala najava entitetskog premijera da se do konca ove godine treba izraditi registar uposlenih u zdravstvenom sektoru RS-a, kao prvi korak u njegovom restrukturiranju. Ali i još jedna od „genijalnih„ ideja koje dolaze iz Vlade RS. Prema kojoj bi se višak zaposlenih u javnom sektoru trebao riješiti njihovim dobrovoljnim prelaskom na rad u realni sektor. Sve uz garanciju Vlade da će im godinu dana isplaćivati lične dohotke.

PROTIV MIGRANATA: U dnevnicima je nastavljena praksa izvještavanja o migrantima kao pošasti koju treba spriječiti svim sredstvima. Izdvojit ćemo izvještaj nakon sjednice Koordinacionog tima za praćenje kretanja migranata kroz RS zbog posebno apostrofirane izjave člana tog tima Miloša Stevanovića. Koji je, kako je sam kazao, „čuo da među migrantima ima dosta mladih, obrazovanih ljudi koji govore engleski i koji žele trajno ostati u BiH, te se on boji promjene demografske slike“. Uvod u ovaj izvještaj bila je, kako je navedeno, „priča s granice“ u kojoj su mještani semberskih sela s vidnom mržnjom govorili o migrantima koji stižu iz Srbije. Jedini pomak koji je, istina, došao od predstavnika policije RS jeste konačno javno izgovoreno da većina migranata u BiH ilegalno ulazi iz Srbije.

VELIKI NACIONALNI DOGAĐAJI: Ekonomske migracije zbog kojih RS ostaje bez ljudi i radne snage, činjenica da radnici u RS-u čekaju tri godine da dobiju opšti kolektivni ugovor, nedostatak lijekova za teško oboljele građane, samo su neke od tema o kojima se u dnevnicima javnog RTV servisa ne govori. Umjesto toga, javnost se nastoji držati duboko zakopana u prošlost, nameću joj se konstantno velike kvazinacionalne teme. Bilježimo primjer iz Dnevnika 28. februara koji je otvoren izvještajem o proslavi u Beogradu 27. godišnjice donošenja Ustava RS. A da bi prisutni utvrdili gradivo, poklonjena im je knjiga „Subverzija Dejtonskog sporazuma“.

I na ovom se nije stalo. Upoznati su gledatelji i s preambulom tog ustava, ali i s komentarom Biljane Plavšić, osuđene za ratne zločine.

Ocjena: 1

BNTV: Odlasci iz BiH

25. februar – 3. mart 2019.

POLITIČARI IZRAŽAVAJU ZABRINUTOST: Broj građana koji napuštaju BiH, kako iz egzistencijalnih razloga tako i zbog ukupnih političkih odnosa, svakodnevno se povećava i stoga je to pitanje bilo jedna od tema kojoj je u dnevnicima posvećena posebna pažnja.

Pitanjem odlazaka bavili su se predstavnici nevladinog sektora. Agencije UN-a iznijele su takođe zabrinjavajuće podatke o negativnom migrantskom indeksu u BiH. Ipak, na osnovu onoga što o tome misle političari malo je vjerovatno da će se situacija u dogledno vrijeme promijeniti. To je gledateljima najslikovitije prezentirano u Dnevniku 1. marta kroz izjave novoizabranog rukovodstva Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, poručio je da „mladi ljudi iz BiH odlaze posljednjih sto godina“, predsjednik SDA Bakir Izetbegović optužio je države Zapadne Evrope da „isisavaju radnu snagu iz BiH“, a Nikola Špirić, potpredsjednik SNSD-a, naveo je da „ljude treba zadržati“. Sva trojica izrazili su „zabrinutost“, jednu od fraza koja je u njihovom diskursu svakodnevni odgovor na pitanja za koja nemaju rješenje.

PRENOS NADLEŽNOSTI: I dok je prema dostupnim  podacima BiH napustilo 170 hiljada građana u posljednih pet godina, političari u njenom entitetu Republika Srpska uglavnom se bave zadovoljavanjem vlastitih potreba. Primjer: Dnevnik 27. februar, izvještaj o uredbi Vlade RS o izmjenama uredbe o Vazduhoplovnom servisu RS. U prevodu, stvaraju se pretpostavke da službeni helikopteri i avion Vlade RS u svako doba bude na raspolaganju članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku.

TRASA ISTA, POLITIČKI STAV PROMIJENJEN:  Koliko političari mogu biti licemjerni i kako su u stanju daleko ići u manipuliranju javnošću, svjedočili smo u izvještaju o dogovoru koji je postignut između državnog i entitetskih ministara transporta, pod pokroviteljstvom predsjedavajućeg bh. Predsjedništva Milorada Dodika, o trasi autoputa Sarajevo – Beograd, čiju bi gradnju trebala investirati Turska. Novinarka Slađana Jašarević podsjetila je da je istu trasu u formi deklaracije 2017. godine prihvatio Predstavnički dom državnog parlamenta i da su protiv iste glasali zastupnici SNSD-a. U izvještaju je gledatelje podsjetila koliko su se oštro toj trasi tada usprotivili Dodik, kao predsjednik RS-a, te tadašnji i aktuelni ministar saobraćaja i premijerka RS-a. Šta se to u međuvremenu promijenilo, niko iz RS-a nije pojasnio.

KRATKO O PRAVDI ZA DAVIDA: I u nedjelji iza nas, u formi kratke vijesti koju je čitao prezenter, nastavljeno je izvještavanje o građanima koji svake večeri u porti pravoslavnog hrama u Banjaluci pale svijeće za ubijenog mladića Davida Dragičevića i traže pravdu i istinu o njegovoj smrti i počiniocima.

U vezi s ovim izdvajamo i izvještaj sačinjen na osnovu izjave Milorada Dodika tokom njegovog gostovanja na Radio televiziji Srbije (RTS) o istrazi o ubistvu Davida Dragičevića. Naime, podvučeno je da je Dodik po prvi put otvorio mogućnost pokretanja odgovornosti ministra unutrašnjih poslova RS Dragana Lukača u vezi s ovim slučajem. Gledateljima su ponuđeni i stavovi analitičara koji su krajnje skeptični prema mogućnosti da se, u slučaju Lukača, pređe s riječi na djela.

Izdvojeno

Ako je suditi prema bloku vijesti iz inostranstva emitovanih u Dnevniku 2. marta, BiH je država u kojoj caruju demokratija i blagostanje. Jer dok se protv vlasti  protestovalo u Beogradu, Podgorici, Parizu i Milanu, u BiH je ovo bila jedna uobičajena subota.

Ocjena: 6

Komparativna analiza

Proslava Prvog marta, Dana nezavisnosti BiH, ponovo je potvrdila da postoje dešavanja s početka devedesetih godina oko kojih nema razlika u izvještajima RTRS-a i BNTV-a. „Takozvani“ Dan nezavisnosti, ističu novinari dnevnika obje medijske kuće, pa se ponovo reciklira priča o „krvavom veselju i ubistvu srpskog svata tog dana 1992. godine“, optužbe da su Bošnjaci time BiH uvukli u „krvavi rat“.  Sve već viđeno.


Tekstove s portala analiziraj.ba uz obavezno navođenje linka na izvorni tekst, dozvoljeno je prenositi tek 24 sata nakon objavljivanja

About The Author

Plus sedmice

RTRS
Nijedan izvještaj.
BNTV
Niz izvještaja u kojima se analiziralo pitanje procesa odlazaka građana iz BiH i činjenice da osim deklarativnih izjava vlasti ne nude nikakva rješenja kojima bi se taj proces, ako ne zaustavio, a onda bar ublažio.

Minus sedmice

RTRS
Bilo bi i profesionalno i korektno da se novinari RTRS-a dogovore ili pak traže zvanične podatke o broju migranata koji trenutno borave u BiH. Tako se ne bi od Dnevnika do Dnevnika spekulisalo s brojkama, odnosno iste uvećavale kako kome odgovara. Upravo to je uradila Branka Kusmuk samo dan nakon što su predstavnici Koordinacionog tijela za praćenje kretanja migranata u RS-u naveli da ih je u BiH tri hiljade, a Kusmuk izašla s podatkom od četiri i po do pet hiljada. Cijeli prilog o ovoj temi, emitovan u Dnevniku 26. februara, obilovao je paušalnim ocjenama i otvaranjem teza koje ni na koji način ne doprinose rješavanju ovog problema. Pita Branka Kusmuk „koliko terorista tumara Bosnom i Hercegovinom?“, jadikuje nad, kako ističe, „vapajima vlasti Unsko-sanskog kantona“, optužuje vlasti BiH da ništa ne čine. Otkuda svi ti migranti dolaze u BiH, ne spominje. Pa izvještaj zaključuje kako je „sve to dio šuplje bh. politike za šuplje bh. granice“.
BNTV
Nijedan izvještaj.