RTRS I BNTV: Svak iza svoje busije

Plus nedjelje

RTRS
Nijedan izvještaj.
BNTV
Nijedan izvještaj ne izdvajamo. I to ne zato što su u profesionalnom smislu bili nekorektni, već što u sadržajnom nisu ništa novo ponudili gledaocima.

Minus nedjelje

RTRS
Šta je Muzej ratnog djetinjstva, koji je cilj njegovog osnivanja te kakav je sadržaj eksponata, gledaoci nisu saznali u prilogu Branke Kusmuk. To je nije zanimalo. Umjesto toga odluka zastupnika u Parlamentu BiH da podrže organizaciju prijema u Vijeću ministara za njegovog osnivača Jasminka Halilovića koji je dobio mjesto na Forbsovoj listi mladih lidera bio je tek povod da Kusmuk po ko zna koji put javno iskaže svu odioznost prema svemu što dolazi iz Sarajeva. Osnivača i direktora Muzeja,  Jasminka Halilovića, nazvala  je “svojevrsnim sarajevskim kustosom” te “selektorom”…

“Sarajevski serijski mirnodopski monopol nad ratnom opkoljenošću, nad ratnim traumama, mitomanija o jedinim žrtvama rata“, dio je uvoda u izvještaj. Kusmuk tvrdi da u Muzeju nema uspomena srpske djece. Na koji način je to utvrdila, nije pojasnila. Umjesto toga, navela je imena zastupnika srpskog naroda u državnom parlamentu koji su za odluku glasali, odnosno, u njenoj, interpretaciji, koji će “Haliloviću zahvaliti“. Ističući nezadovoljstvo što joj svoju odluku nisu objasnili.
BNTV
Trodnevno zasjedanje Narodne skupštine RS u nedjelji iza nas privuklo je posebnu pažnju uredništva i novinara Dnevnika. I dalo do znanja da se jasno zna uz koju to političku opciju stoji ova medijska kuća. Zoran primjer jeste izvještaj emitovan u Dnevniku 6. septembra. Iz skupštinske rasprave, novinar Miloš Šarenac izdvojio je i po dvije izjave pojedinih opozicionara u parlamentu ovog bh. entiteta. Glas predstavnika vladajuće većine gledaoci nisu bili u prilici čuti.

RTRS I BNTV: Svak iza svoje busije

RTRS nastavlja praksu produkcije političkih afera i neskrivene podrške Miloradu Dodiku. S druge strane, iza BNTV-a je jedna rutinski odrađena sedmica

 

RTRS: Novi obračun sa “izdajicama i poturicama”

5. – 11. februar 2018.

MEKTIĆEV INTERVJU: Intervju Večernjem listu, izdanje za BiH, ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića u kojem je, kako je to u istom navedeno, izjavio da je u Srebrenici počinjen genocid, u Dnevniku 10. februara predstavljen je kao prvorazredni politički skandal kome je posvećeno gotovo deset udarnih minuta dnevnika.. O kojem svoje mišljenje nisu iznijeli samo oni koje se nije pitalo. U uvodnom dijelu gledaoci su upoznati sa sadržajem Mektićeve izjave, odnosno odgovora na pitanje, zbog čega ga novinar RTRS-a Gvozden Šarac naziva “Willy Brandt u pokušaju”.

IZDAJICA I POTURICA: Nenad Petrović sakupio je reakcije iz Srebrenice, među kojima i Branislava Vasiljevića, koji za Mektića kaže da je “srpski izdajica i poturica“. Pitamo se mora li baš svaki stav koji neko izrekne svoj prostor naći u javnosti? Tim prije jer cijela priča oko spornog intervjua imala je samo jedan cilj- novi obračun RTRS-a i državnog ministra sigurnosti. Bez i trunke empatije prema članovima porodica ubijenih Srebreničana i poštovanja samih žrtava.

BOLNO SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU: Ponovo otvaramo pitanje koliko presuda za zločin genocida počinjen nad bošnjačkim muškarcima i dječacima u Srebrenici treba još biti izrečeno pripadnicima vojske i policije bosanskih Srba pa da srpska javnost prihvati tu činjenicu? I to iz razloga jer je u Dnevniku šestog februara preneseno negodovanje te iste javnosti povodom dokumentarnog filma Priča o nama, čiji je narator glumac Morgan Freeman, a koja se dijelom bavila i dešavanjima u Srebrenici u julu 1995. godine. Proces suočavanja s prošlošću u BiH, svjesni smo i 23 godine od okončanja rata, odvija se i sporo i mučno, a RTRS samo je jedan od medija koji u tom procesu odmaže.

NAUČNA BIOGRAFIJA: I da li ikoga treba začuditi što se među izvještajima dnevnika u nedjelji iza nas našao i onaj o izdavanju “prve naučne biografije Ratka Mladića“. Koje je, navedeno je, pomogao i predsjednik RS-a Milorad Dodik. A ko je Ratko Mladić, za koje je ratne zločine, uključujući i zločin genocida, osuđen u prvostepenom postupku pred Haškim tribunalom, e to gledaoci nisu mogli čuti.

NOVINAR & ANALITIČAR: Da jedna te ista osoba u istom dnevniku može biti i novinar i analitičar, saznali smo petog februara. Naime, u prenošenju reakcija na istup lidera SDA i člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, mostarski novinar Zoran Krešić potpisan je kao novinar. A u prilogu koji se bavio razlozima zašto komisija za nadzor obavještajnih agencija Parlamenta BiH i dalje nema predsjednika, Krešić se pojavio i potpisan je kao analitičar.

MILORAD ZVANI ISTINA: Kada predsjednik RS-a Milorad Dodik, ne navodeći izvor ustvrdi da je ambasadorica SAD-a u BiH lobirala da Mirko Šarović bude kandidat za predsjednika RS ili člana Predsjedništva BiH, to je za uredništvo Dnevnika neprikosnovena istina. Kada ambasadorica tu tvrdnju demantira, ponovo je na sceni Dodik. Koji ambasadoricu optuži da laže, odnosno da je “iznenađen njenim lažima”. I to je još samo jedna kockica u mozaiku načina izvještavanja javnog medijskog servisa RS-a.

ASKER I OKO NJEGA: Šta je svrha organizacije Asker, da li se u njoj vrši vojna obuka bošnjačkih dječaka, pitanje je na koje bi odgovor trebale dati sigurnosne agencije BiH i Federacije BiH. Ali prije nego je od istih stiglo bilo kakvo obrazloženje, na osnovu snimaka sa zimskog kampa, objavljenih na društvenim mrežama, RTRS-ovi “stručnjaci za bezbjednost” tvrde da “vehabije vojno obučavaju maloljetnike stvarajući psihozu sukoba”. A te tvrdnje “potkrepljuju” snimcima na kojima dječaci guraju automobilske gume po livadi, trče, penju se preko konopaca i treniraju borilačke vještine.

Ocjena: 1

 

BNTV: Kad je Dodik priznavao genocid

5. – 11. februar 2018.

DRAGAN I MILORAD: Da li je ili nije ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić u intervjuu za Večernji list kazao da se u Srebrenici desio genocid, bila je udarna tema i Dnevnika BNTV-a emitovanog 10. februara. Umjesto brojnih kritika upućenih na račun državnog ministra izrečenih tog dana, uredništvo Dnevnika opredijelilo se dati mu prostor da svoje  stavove pojasni. I podsjetilo na izjave Milorada Dodika iz perioda kada problem s priznavanjem genocida nije imao.

SVE O ASKERU: Jednako kao i na RTRS-u, udruženje Asker i zimski kamp za dječake bošnjačke nacionalnosti bili su jedna od ključnih tema i u dnevnicima BNTV-a. Snimci koji su predočeni gledateljima identični su s onima na RTRS-u i iz njih se teško može izvući zaključak da guranje starih automobilskih guma ili takmičenje u trčanju po blatnjavoj livadi “predstavlja neku vrstu vojne obuke”.

No, kao i u slučaju Srbske časti i otvaranja pitanja da li je riječ o paravojnoj formaciji, odgovornost za dizanje tenzija u javnosti osim medija snose i vršioci vlasti na svim nivoima u BiH zbog tromog reagovanja i nepružanja javnosti validnih informacija, što ostavlja prostor za brojne manipulacije.

NEPRIMJEREN VOKABULAR: Zašto je opozicija “šokirana” odlukama Vlade RS? Zašto se navodi u izvještaju “da se šef finansija kune” kada demantuje navode opozicije? Novinari koji su sve skloniji ovakvom vokabularu valjda i imaju odgovor na ova pitanja.

TV PROTEST: U subotu 10. februara BNTV se pridružio određenom broju privatnih TV stanica u BiH i prekinuo emitovanje u znak protesta zbog kašnjenja procesa digitalizacije. Iz tih razloga i Dnevnik je počeo sa zakašnjenjem.

Izdvojeno

Upućujemo izvinjenje novinaru Radošu Krstojeviću zbog pogrešno interpretiranog imena. I ističemo da se autori izvještaja potpisuju na samom početku priloga, a potpisi brzo nestaju s TV ekrana, što ponekad dovodi do neželjenih grešaka.

Ocjena 5

 

Komparativna analiza

Ukupno gledano, iza nas je blijeda nedjelja u smislu sadržaja koje su gledaocima ponudila uredništva ovih medijskih kuća. RTRS nastavlja praksu traženja bilo kojeg povoda da ga pretvori u “veliku” političku aferu i to samo iz razloga kako bi se više i očitije dodvorio aktuelnoj vlasti. Ili pak novinari javnog servisa samo izvršavaju naloge te iste vlasti? Niti BN nije ostavio značajan dojam. Rutinski odrađena nedjelja i jasno, neskriveno pozicioniranje uz opoziciju u Republici Srpskoj.

 

About The Author