HAYAT TV: Detaljno o Sloveniji 

3. – 9. august 2023.

POPLAVE U SLOVENIJI: Tokom cijele sedmice Hayat je pratio nezapamćene poplave koje su zahvatile Sloveniju. Već u petak (četvrti august) ovoj je temi posvećen udarni dio emisije i oko trećina njegove ukupne minutaže, uz uključenje ambasadora Bosne i Hercegovine u Sloveniji i iscrpan izvještaj sa terena. I u danima koji slijede tema je dobro popraćena pa smo mogli vidjeti razmjere katastrofe i saznati o koracima koje su poduzele vlasti u našoj zemlji kako bi priskočile u pomoć, kao i posjetu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen poplavljenom području.

EU PRAKSA U POLJOPRIVREDI: U sedmici iza nas je iz Slovenije bilo još zanimljivog materijala u programu Hayat TV-a. Lijepo je vidjeti kad Hayat iziđe iz sarajevskih okvira, a pogotovo kad u potrazi za dobrim pričama iziđe i van granica naše zemlje. U ponedjeljak (sedmi august) zbog toga smo uživali u prilogu o prednostima koje poljoprivrednicima donosi članstvo u Europskoj uniji na primjerima rasadnika Studenec kod Ljubljane, čiji je vlasnik porijeklom Bosanac, te Pčelarskog saveza Hrvatske. Zanimljivi sagovornici su govorili o olakšanim procedurama izvoza, transferu znanja i umijeća, otvorenom tržištu i drugim stvarima koje u konkretnom smislu predstavljaju ono o čemu političari u floskulama pričaju kao europskoj praksi.

ROĐENDAN ALIJE IZETBEGOVIĆA: Prvih sedam minuta Vijesti u 7, što je gotovo trećina ukupne emisije, u utorak (osmi august) zauzela je godišnjica rođenja prvog predsjednika nezavisne Bosne i Hercegovine, Alije Izetbegovića. Nije nikakva tajna kako je programska orijentacija televizije Hayat bliska političkoj orijentaciji Izetbegovićeve Stranke demokratske akcije, stoga ni ne čudi da je podsjećanje na rođenje osnivača dobilo toliko prostora. Naravno, osvrt je bio bez ikakvih kritičkih tonova uz isticanje ideala kojima je Izetbegović stremio, bez poređenja tih ideala s naslijeđem stranke koja je nastavila put nakon njegove smrti, tako da je sve ličilo na cijeđenje simboličkog kapitala Alije Izetbegovića u korist SDA čija djela baš i ne odslikavaju ideale koje je on proklamovao.

Ocjena:6 

RADIOTELEVIZIJA HERCEG-BOSNE: Polemike iz drugog safa

3. – 9. august 2023.

 CVITANOVIĆ – NEŠIĆ: Kada je riječ o postupanju sa pacijentom, u medicini postoji princip Primum non nocere, odnosno „Najprije ne naškoditi“. Čini se kako RTV HB djeluje po istom principu kada su u pitanju teme koje se tiču odnosa HDZ-a s političkim predstavnicima entiteta Republika Srpska, za što ove sedmice imamo čitav niz primjera, ali najgroteskniji je zabilježen u dnevniku od petka (četvrti august) i reakciji predsjednika HDZ-a 1990 Ilije Cvitanovića na izjave i akcije ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića. Naime, Nešić je u petak imao niz negativnih kvalifikacija o operaciji „Oluja“, na što je oštro reagirao Cvitanović. Sadržaj polemike je manje-više nebitan, ali je zanimljivo primijetiti kako je RTV HB izvijestio o Cvitanovićevoj reakciji, dok im Nešićeva akcija nije bila u fokusu. Jednako tako, gore kvalifikacije „Oluje“ iznijeli su predsjednici Srbije i entiteta RS, Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, ali na izjave političara ovog kalibra reakcija hrvatskih stranaka iz BiH nije bilo. Naročito je tih ostao predsjednik HDZ-a Dragan Čović, tako da je više nego očigledno kako su polemike između hrvatskih i srpskih političara u BiH čisto folklorne i striktno ograničene na nižu ligu političara.

HEINEKEN-POLITIČARI: U prethodnoj analizi smo istaknuli intervju s advokatom Josipom Muselimovićem, i njegovo argumentirano i stručno izlaganje uporedili s istupima raznih analitičara „koji se u poređenju sa Muselimovićevim izlaganjima doimaju kao obično nagađanje i kozerstvo“. Nismo trebali dugo čekati na ponovno ukazanje takvih analiza u programu RTV HB-a, jer nas je u dnevniku od nedjelje (šesti august) novinar i analitičar Zoran Krešić počastio proizvoljnim nagađanjima o sudbini vladajuće koalicije i strahu od, parafrazirano, Heineken-političara koje krasi petokraka ali su u suštini zeleni. Osim što je nejasno otkad tačno petokraka u simbolici hrvatske politike predstavlja pozitivan znak, nejasan je i nedostatak samopoštovanja urednika koji takav neuspješan pokušaj duhovitosti i mudrosti dopušta u centralnoj informativnoj emisiji televizije koja se po dosta kriterija može smatrati vrlo ozbiljnom i ambicioznom.

ŠTA KAD SE DESI NAPAD PSA? Nakon nekoliko slučajeva napada pasa u Mostaru i šire, RTV HB je dobro prepoznao potrebu građana da se informiraju o redoslijedu postupaka koje je potrebno preduzeti kad dođe do takve situacije. Cjelokupna pravna i zdravstvena procedura vezana za napade pasa je u nedjelju (šesti august) sažeta u četiri i po minute veoma vrijedne gledanja.

Ocjena:2

KOMPARATIVNA ANALIZA

Iza nas je sadržajna sedmica u kojoj smo imali mnogo toga vidjeti od obje televizije. Sezona je godišnjih odmora u parlamentima pa nije bilo dosta aktuelnih događanja, ali daleko od toga da je bilo dosadno. Hayat je dnevnike ispunio posjetom srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića entitetu RS, odjecima te posjete i kritici revizionizma agresije na BiH, dok je RTV HB iskoristio vrijeme da se više posveti lokalnim temama pa smo imali dovoljno priloga o aktivnostima u općinama koje učestvuju u finansiranju ove televizije, razgovora sa načelnicima i sličnih tema koje bi medij plaćen novcem građana istima i trebao isporučivati.

U odnosu Hayata i RTV HB-a prema aktuelnoj vlasti, kao i obično, postoji jasna distinkcija koja se najbolje vidi u načinu na koji su prilozi o njoj intonirani i po njihovoj minutaži. Tako je ono što je premijer FBiH Nermin Nikšić u četvrtak (treći august) imao reći o prvih stotinu dana svoje vlasti na Hayatu dobilo minutu i deset (1′ 10”), a na RTV HB-u četiri minute i trideset pet sekundi (4′ 35”). Naravno, RTV HB je prilog intonirao nekritički, dok je Hayat u istom dnevniku donio četverominutni segment o tome kako je za većinu zakona koji su nedavno usvojeni zaslužan prošli saziv vlasti.

I jedna i druga televizija su se bavile stabilnošću aktuelne vladajuće koalicije, ali svaka iz svog ugla. Hayat je u više navrata propitivao trzavice na lokalnom nivou vezane za rekonstrukciju vlade u Kantonu Sarajevo te smjenu načelnika Općine Centar Srđana Mandića koje nagrizaju koaliciju Trojke, dok se RTV HB u nedjelju (šesti august) fokusirao na izborni zakon kao test opstojnosti Trojke i njene koalicije s HDZ-om. Baš u tom dnevniku je i zabilježen izdvojeni prilog u kojem se spominju Heineken-političari, kao primjer nepoštovanja ne samo političkih aktera nego i televizije čija se profesionalnost time potcjenjuje – osim ako nije riječ o reklami ili brand placementu za Heinekenovo pivo.

Najsporniji momenti sedmice iza nas odnose se na pristup RTV HB-a izvještavanju o posjeti državnog i crkvenog vrha Srbije entitetu RS i komemoraciji žrtvama vojno-redarstvene akcije „Oluja“ koja je – od svih mjesta na svijetu – ove godine održana baš u Prijedoru. Svake sedmice se gledatelji mogu uvjeriti kako je princip kojim se RTV HB vodi u izvještavanju o potezima političkog vrha RS-a taj da je očito najvažnije ne učiniti ništa kako bi se ugrozili dobri odnosi HDZ-a sa Dodikom i njegovim režimom. To je bilo najuočljivije na primjeru obilježavanja godišnjice masakra u Briševu, zatim relativizacijom Dodikovih protuustavnih djela te podrškom njegovom pristupu pitanjima vezanim za Ustavni sud BiH.

Ove sedmice je bilo degutantno gledati kako RTV HB ignoriše skup u Prijedoru gdje je na mjestu masovnih zločina nad Bošnjacima i Hrvatima doslovno slavljeno sve što je dovelo do tih zločina i što je prethodilo akciji „Oluja“. Medijska manipulacija je išla do toga da se u dnevniku RTV HB-a od petka (četvrti august), kada je skup održan, našla tvrdnja da je „u Banjoj Luci završen dvodnevni posjet“ srbijanskog vrha – iako je posjeta u svom pravom smislu tek tad počela.

U istom dnevniku se provukla i uzgredna ocjena kako su sa spomen-obilježja na Petrovačkoj cesti „upućene uobičajene oštre poruke prema Republici Hrvatskoj i osporavanju oslobodilačkog karaktera operacije ‘Oluja’“ bez prenošenja sadržaja tih poruka gledateljima. Da cijela stvar bude grotesknija, u dnevniku su se idućeg dana (subota, peti august) mogle čuti reakcije hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića na izjave koje nisu bile dovoljno zanimljive za RTV HB, a nije ih mogao odšutjeti čak ni sa vrhom RS-a poslovično prijateljski nastrojen Milanović. No, ako sve to u očima uredništva RTV HB-a predstavlja izvještavanje vrijedno tekovina „Oluje“, onda im niko drugi nema pravo ništa zamjeriti.

Plus sedmice

HAYAT TV

U posljednjih nekoliko sedmica Hayat je  dnevnike obogatio nizom priloga o prednostima europskih integracija i riječ je o vrlo kvalitetnim sadržajima. Ove sedmice smo tako vidjeli priloge o programu Erasmus Plus (drugi put u kratko vrijeme), zatim o benefitima koje je EU donijela poljoprivrednim proizvođačima u Sloveniji i Hrvatskoj te o ulaganjima Unije u lokalni razvoj u BiH. Gledatelji mogu biti zahvalni za ove odmake od svakodnevne politike koje možemo izdvojiti kao plus sedmice.

RTV HB

Ljetne mjesece RTV HB koristi za mala eksperimentiranja sa formom dnevnika. Najprije su bili uveli koncept gosta u studiju – od kojeg se ubrzo odustalo, vrlo vjerovatno zbog toga što je činio dnevnik predugačkim, a „trošio“ je goste koje je bolje iskoristiti za emisije dužeg formata. Ove sedmice je s početka emisije izbačen sažetak koji je obično trajao nešto preko minute. Iako su ovi sažeci karakteristični za dnevnike na našim prostorima, i RTV HB ih je radio jako dobro, čini se kako su njihovim izbacivanjem emisije postale dinamičnije i s modernijim štihom.

Minus sedmice

HAYAT TV

U trinaestoj minuti dnevnika od ponedjeljka (sedmi august) imali smo jedan izrazito nespretan pokušaj povezivanja dvije teme – nerada federalnih vlasti i protesta zbog nasilja nad radnicom hotela u Jablanici. Pokušaj prelaska sa priloga o lošem radu vlasti na prilog o nasilju na radnom mjestu preko priče o odlasku radne snage iz zemlje je možda bio dobro zamišljen, ali je ispao loše i rezultirao s neprijatnih i teško razumljivih dvadesetak sekundi programa.

RTV HB

Cjelokupan odnos prema posjeti predsjednika Srbije Bosni i Hercegovini, komemoraciji u Prijedoru i porukama koje su poslane tim prigodama zaslužuje da bude ocijenjen kao manipulativan i politički striktno kontroliran. Govoriti o reakcijama na burna i značajna dešavanja o kojima se nije izvijestilo je vjerovatno izuzetno neprijatna situacija za svakog profesionalca u ovom poslu i težak udarac za profesionalnu savjest. U svakom slučaju, težak minus kojeg ništa u ovoj sedmici ne može popraviti.

Ovaj tekst je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Analiziraj.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.